Deseta sednica Drugog redovnog zasedanja , 26.12.2019.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Deseta sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/347-19

3. dan rada

26.12.2019

Beograd

Sednicu je otvorio: Veroljub Arsić

Sednica je trajala od 10:15 do 19:00

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima ministar gospodin Antić.
Izvolite.

Aleksandar Antić

Gospodine Vujiću, dobra vest za vašu tetku.
Ovih dana smo završili sa postavljanjem cevi gasovoda „Turski tok“ od granice sa Bugarskom do granice sa Mađarskom. Naravno, to je pre svega dobra vest za sve građane Srbije. Mi, kao što smo i obećali, do kraja godine ćemo završiti sa postavljanjem cevi na našoj deonici tog gasovoda. Mi smo to realizovali. Linijski deo gasovoda smo završili.
Naravno pred nama je još dosta posla. Tokom 2020. godine treba završiti blok stanice, merne stanice, veliku kompresorsku stanicu koja treba da obezbedi da taj gasovod ima pun kapacitet i da možemo da izbacimo neophodni pritisak kako bi se snabdevala i Mađarska iz tog pravca. Sve u svemu, mi smo veliki deo posla ove godine završili.
To je od izuzetnog značaja za Srbiju. Srbija dobija novi pravac snabdevanja gasom. Nažalost, Srbija je sve ovo vreme bila oslonjena samo na onaj pravac iz Ukrajine preko Mađarske. Sada imamo jednu daleko veću energetsku sigurnost koja može da nam obezbedi, pre svega dve ključne stvari. Prvo, da Srbija ima tranzit gasa i od toga ostvaruje prihode, što je za nas koji smo do sada bili negde, da kažem, na slepom crevu bilo nezamislivo i s druge strane, to može da nam omogući nove planove za gasifikaciju Srbije.
Znači, čitav set novih projekata nam se sada otvara. Sada gas možemo da dovedemo do čitave Srbije, da razvijamo nove industrijske zone, da obezbedimo da svi gradovi budu priključeni na gas, u smislu njihovih toplana itd.
Očekujemo da će sve zemlje na trasi „Turskog toka“ realizovati svoje projekte. U ovom trenutku svi pogledi su upereni pre svega ka Bugarskoj. Hajde da krenemo redom. Ona morska deonica tog gasovoda je završena. Očekujemo početkom januara da će to biti zvanično proglašeno u Turskoj. Završena je deonica kopnenog dela gasovoda u Turskoj do granice sa Bugarskom. Završena je prva deonica gasovoda u Bugarskoj od granice sa Turskom do njihove velike kompresorske stanice „Strandža“ kojom ulazi taj gasovod u njihov gasni sistem, ali još uvek je veliki deo posla kako bi se taj gasovod doveo do granice sa Srbijom.
Oni su tu u nekom laganom kašnjenju, laganom - to je ovako da kažem sa moje strane možda fleksibilan izraz. Ima kašnjenja. I oni su trebali svoj gasovod da završe do kraja godine. Međutim zbog problema, nadam se, zbog problema sa izborom izvođača i određeni sudski postupak koji su imali tom prilikom, oni su tek skoro počeli sa radovima i konzorcijum sa saudijskom firmom „Arkad“ na čelu je počeo sa radovima. Mi očekujemo ili imamo obećanje da će oni u prvoj polovini sledeće godine završiti nekih 308 km gasovoda prema Srbiji, što će obezbediti da prve količine gasa prema Srbiji iz tog pravda poteknu u drugoj polovini 2020. godine.
Ponavljam, projekat od izuzetnog značaja za Srbiju. Zaista kapitalan projekat, projekat dugačak 403 km, sa velikim brojem pratećih gasnih elemenata, uključujući i veliku kompresorsku stanicu koja će biti izgrađena negde u okolini Žabara, dakle, projekat koji dramatično menja položaj Srbije na gasnoj mapi i regiona i Evrope i projekat koji Srbiju, ponavljam, stavlja u mogućnost da Srbija od tranzita gasa ima prihode i što je još važnije da može da planira nove projekte.
Želim, bez obzira što je još puno posla, da kažem da je ovo prolazno vreme za nas izuzetno značajno. Želim da se zahvalim čitavoj Vladi na jednoj ogromnoj posvećenosti realizacije tog projekta, naravno svima koji su u tom projektu učestvovali i Mešovitom komitetu za saradnju sa Ruskom Federacijom, na čijem čelu sa naše strane se nalazi prvi potpredsednik Vlade Ivica Dačić, ali i pre svega ogromna zahvalnost predsedniku Vučiću na velikoj podršci koju je dao razvoju ovog projekta i meni lično kao čoveku koji se ispred naše Vlade nalazio na čelu Radne grupe za izgradnju tog gasovoda. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima ministar, gospođa Jadranka Joksimović.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Jadranka Joksimović

| Ministarka za evropske integracije
Zahvaljujem.
Poslanik je rekao da je njegova tetka uznemirena mojim tonom i načinom obraćanja poslaniku. Znate, mene je sada vaša tetka jako uznemirila zato što se ja zaista pitam – da li sam ja prekoračila granice dobrog ukusa, a ja to nikada ne radim. Znači, nastojim da i poslanicima opozicije na vrlo argumentovan način, jer ovo je debatni forum, vaša tetka, samo da razume, gleda Skupštinu, to je debatni forum i ton može da se diže, menja gore-dole, ali je bitno da nema vređanja, uvreda ličnih itd. Mene je zaista tetka jako uznemirila, da li sam ja prešla tu granicu. Lično mislim da je vaša tetka bila uznemirena time što je ona pomislila da ste vi u opoziciji pa se ja vama tako obraćam. Nemojte da brinete za ton. Ja to nikada, niti poslanici SNS to ne rade. Tako da mislim da je samo tu nastao problem.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima ministar Vulin.
Izvolite.
...
Pokret socijalista

Aleksandar Vulin

| Ministar unutrašnjih poslova
Poštovani poslaniče, svako opremanje i svako naoružavanje Vojske Srbije se odvija u skladu sa odgovarajućim planskim dokumentima, u skladu sa odgovarajućim strategijama, u skladu sa odgovarajućim projekcijama koje daje na prvom mestu Vojska Srbije, Generalštab Vojske Srbije, odnosno nadležne uprave koje najbolje znaju šta je potrebno Vojsci Srbije.
Nije nikakva tajna da smo 1999. godine tokom NATO agresije preživeli strašne udare, da nam je uništen značajan deo našeg PVO, da je vazduhoplovsto jedva preživelo, da je uništen i značajan broj naših radara.
Od 1999. do 2012. godine nismo se potrudili da bilo šta od toga obnovimo, da bilo šta uradimo. Od 2012. godine do danas to radimo intenzivno. Činjenica je da Vojsci Srbije nedostaje još protivazduhoplovnih sistema i činjenica je da ćemo na tome raditi da možete biti pouzdani da će Vojska Srbije biti jača nego što je bila.
Baš sada sve da crtam i sve da kažem i da dam svaki datum i svakog proizvođača i svaku cenu, to naravno neću uraditi, ali u ono što i vi i svi građani Srbije mogu biti sigurni, pouzdani – Vojska Srbije je već sada jača nego što je bila, a biće i mnogo jača već iduće godine. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima ministar, gospodin Đorđević.
Izvolite.

Zoran Đorđević

Kada su u pitanju ekonomske migracije i kada je u pitanju strategija o ekonomskim migracijama, pored demografskog pitanja svakako predstavlja jedno od najvažnijih pitanja i o tome govori i samo angažovanje predsednika koji nema svoje obraćanje javnosti koji na prvom mestu ne stavlja pitanje ekonomskih migracija, kako i na koji način da se izborimo sa time da mlade zadržimo, ali i da ih vratimo u našu zemlju i da učinimo našu zemlju interesantnom da možda i neki stranci dođu da žive ovde kod nas.
U takvim okolnostima koordinacioni tim je svakako doneo, da kažem, jedan zaključak da je potrebno našoj zemlji da ima strategiju ekonomskih migracija, odnosno kako i na koji način da se kao država postavimo, kako bi upravo ovaj problem rešili.
U tom smislu se i krenulo u izradu strategije. Strategija je trenutno u fazi javne rasprave, bilo je u šest gradova i 3. januara se završava. Očekujem da se javnost, koja je vrlo zainteresovana za ovu temu, uključi u celu priču, dostavi svoje predloge, jer od kvaliteta te strategije i od toga šta mi želimo zavisi i kako ćemo posle toga biti postavljeni prema akcionom planu i ko će kakav biti nosioc u državi kada je u pitanju akcioni plan, a sve sa ciljem da se spreči odlazak i povratak mladih, da se učini, da kažem, na jednom efikasnijem nivou.
Kada su u pitanju ekonomske migracije, zaključilo se da postoje tri razloga zašto se one dešavaju. One su, svakako, prisutne i u zemljama koje su mnogo razvijenije od Srbije i da postoji lako rešenje govori činjenica da možda jedina zemlja koja ima delimično ili, onako, da kažem, uspeh u tome jeste Izrael. Tri komponente su tu bitne, kada su u pitanju ekonomske migracije. Prva jeste materijalno-finansijska, svakako možda i najvažnija. Druga jeste briga države o samom građaninu. Treća jeste društveni život.
Kada je u pitanju društveni život, krenućemo od toga, tu je Srbija daleko ispred svih drugih, ali, naravno, to nije dovoljno.
Kada je u pitanju briga države tu smo započeli, upravo i naša premijerka kada je u svom ekspozeu rekla, digitalizaciju, brigu o građanima, zatim odnos prema njima. Olakšavanje tog svakodnevnog života naših građana je vrlo bitna činjenica. ` Materijalno-finansijski, kao što sam rekao je možda najbitniji, ali je najsporiji i najteži da se dostigne neki zadovoljavajući nivo.
Svakako svi oni uspesi koje imamo kao država govore o tome da ćemo svakako u perspektivi vrlo brzo doći do toga da imamo, na neki način, jedan zadovoljavajući nivo koji može da pruži mogućnost da sve tri komponente imamo na zadovoljavajućem nivou.
Ministarstvo finansija, takođe, radi i postoji dosta mera koje ono čini. Ja sam bio u Izraelu i pričao sam sa ljudima koji su tamo radili na tome, ne razlikuju se ono dosta od nas, osim u činjenici da dosta hrabrije ulaze u te mere i dosta hrabrije ih sprovode. To govori i činjenica da hrabrost koju je predsednik uradio 2014. godine kada smo napravili prekretnicu i kada smo pozitivno krenuli u našoj ekonomiji treba da učinimo i u ovim stvarima, da mere koje treba da preduzmemo trebamo hrabrije da preduzmemo i siguran sam da će ova Vlada to i učiniti.
Ono što je, takođe, bitno to je da danas imamo i tu prisutnu situaciju u našem političkom životu da, i kad god naš predsednik priča o ovome, i kad god neko priča o ovome, dolazi do ironije sa one strane, one opozicije koja danas traži bojkot sledećih izbora i koja u svemu tome vidi, da kažem, jednu ironiju i govori protiv toga. Oni govore protiv države, protiv perspektive ove države, protiv budućnosti ove države i na neki način, dok se mi bavimo povratkom mladih, dok se mi bavimo time kako da učinimo našu zemlju interesantno i da mladi ne odlaze iz ove zemlje, Šolak i Đilas se bave time kako, kad je u pitanju jedna druga migracija, migracija kapitala, kako da izađe iz ove zemlje, kako da se ne oporezuje i kako da se izvuče na neka egzotična mesta.
To je suštinska razlika između njih i nas i ja verujem da će ova Vlada sigurno uspeti u tome, jer budućnost ove zemlje upravo zavisi od ove stvari. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima gospođa Ana Brnabić.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

| Predsednica Narodne skupštine
Hvala.
Što se tiče migracija, mi zaista jako mnogo radimo na tome i podelila bih nekako u dve teme na kojima radimo. Jedno je, naravno, da pravimo uslove da mladi ljudi ili generalno ljudi ne žele da odlaze iz Srbije i to je sve ono što je radila Vlada od 2014, pa ova Vlada od 2016. godine, dakle da napravite konkurentnu ekonomiju, otvarate radna mesta, podižete plate, podižete plate u javnom sektoru, posebno u zdravstvu i prosveti. To ćemo nastaviti da radimo i to mislim da zaista daje efekta.
Druga velika tema je kako da vratimo one ljude koji su otišli u inostranstvo u zemlju. Na tome smo radili intenzivno poslednjih 12 meseci i imamo neke konkretne rezultate. Jedna stvar koju mi ne radimo je da imamo bilo kakvu analizu koliko ljudi se vraća u zemlju. Dakle, mi nemamo te podatke i svako ko kritikuje Vladu, priča o odlivu mozgova, a niko ne prati koliko ljudi se vrati, jer se ljudi i vraćaju.
Pored toga, ja sam prošle godine u decembru započela jednu godišnju konferenciju sa našim, pre svega mladim ljudima iz dijaspore, koja se zove – Talenti na okupu, pisala sam na adrese 50 najboljih, najprestižnijih svetskih fakulteta, da zamolim da ljudi koji su iz Srbije, studenti koji su iz Srbije ili nastavno osoblje, ukoliko žele da kontaktiraju mene i moj tim, da organizujemo zajedno ovu konferenciju. Prošle godine smo imali odličnu konferenciju u palati Srbije sa 260 ljudi iz inostranstva, na kojoj smo ceo dan razgovarali o tome šta je to što Srbija može da uradi da promenimo neke stvari kako bi njima bilo lakše da se vrate. Tu sam čula stvari o kojima nisam imala pojma i mislim da niko od nas, svakako niko ni ranije, nije znao da dok mi deklarativno pozivamo ljude da se vrate, da postoje neke zakonske, naka zakonska opterećenja gde mi njima naplaćujemo svaki povratak.
Na primer, da ukoliko imate osobu koja je neko vreme u inostranstvu, kada želi da se vrati u zemlju, kada hoće da vrati svoju imovinu od knjiga preko elektronske opreme, televizora, vešmašine, automobila, da sve što je procenjeno preko imovine od pet hiljada evra, oni moraju da plate carinu na to. Dakle, ako je neko bio u inostranstvu pet, sedam, deset, petnaest godina i više, ima porodicu, želi da se vrati, svakako će imati imovinu, sopstvenu imovinu u mnogo većoj vrednosti i neće se osećati ni pozvano, ni stimulisano da se vrati u zemlju u kojoj će onda na to da mu naplati carinu, a to je njihova imovina. To su neke stvari koje smo konkretno i brzo mogli da promenimo i već smo promenili.
Ja sutra imam drugu takvu godišnju konferenciju i jedan pozitivan indikator što se ovaj put na tu konferenciju odazvalo 450 ljudi, mnogo bolje, i 260 je već bilo odlično, ali 450 fantastičnih ljudi, koji će doći, sutra je konferencija celodnevna u Narodnom pozorištu, gde ćemo mi njima da predstavimo šta smo sve uradili u odnosu na ono što smo se dogovorili pre 12 meseci, šta smo uradili u ovih 12 meseci i definisati šta dodatno možemo da uradimo.
Ja ću vam reći sad nekoliko stvari konkretnih koje smo uradili. Dakle, prvo smo izmenili taj poreski tretman, naravno zahvaljujući svima vama, narodnim poslanicima, i svim onim narodnim poslanicima koji su glasali za te izmene zakona, ja ću biti ponosna da to sutra predstavim i mi smo to podigli tako da ukoliko je neko bio u inostranstvu do deset godina, taj limit je u ovom trenutku do 20 hiljada evra, pa tek iznad 20 hiljada evra plaćate carinu. Ako je bio u inostranstvu više od deset godine, nema limita, samo se vrate, donesu kompletno svoju imovinu bez plaćanja bilo kakvih dodatnih carina.
Drugi ogroman problem je bila nostrifikacija diploma. Jako težak proces, vrlo netransparentan proces koji je mogao da traje u nedogled i to je ono što je njima naravno smetalo. Mi smo kao Vlada usvojili predlog zakona koji smo poslali u Skupštinu, ja se nadam da će biti na dnevnom redu vanrednog zasedanja, ukoliko Skupština to prihvati, u januaru ili u februaru, gde smo skratili datum za nostrifikaciju diploma sa 90 dana na 60 dana, plus smo predložili da za 500 najboljih univerziteta, sa tri najprestižnije liste imamo automatsko priznavanje u roku od osam dana. Od 1. januara uvodio e-nostrifikaciju, da sve napravimo elektronski, da ti ljudi ne moraju da skupljaju svoje papire, da ih kopiraju, da im fali jedan papir, da donose na šalter, da to sve urade elektronski i da smo mi njihov servis.
Osnovali smo i jedan program koji se zove „tačka povratka“, iz koga će verovatno izaći jedna agencija za cirkularne migracije gde imamo ljude koji se bave samo ljudima koji žele da se vrate.
Dakle, od najpraktičnijih stvari, kada želite da se vratite u zemlju, gde dobijate ličnu kartu, gde vadite zdravstvenu knjižicu, šta možete da uradite, kako je tržište rada, kako da pomognemo da se zaposlite, nađete adekvatan posao, i sve takve stvari.
Poslednja stvar, velika, je da smo opet zahvaljujući vama, ja vam se svima zahvaljujem na tome, u sklopu seta finansijskih zakona izmenili zakone koji se tiču poreza za građane, tako da sada kompanije koje od 1. januara zaposle nekog ko je u dijaspori, dakle povratnika, žele da ga vrate, a ima minimalno tri puta prosečnu platu, što znači da prima platu od 1.500 evra, u narednih pet godina su oslobođene od čak 70% plaćanja poreza i doprinosa. Tako da to činimo jako konkurentnim. Tako da su to neke najkonkretnije stvari gde se mi borimo da se naši ljudi vraćaju u zemlju, paralelno sa tim se borimo da naši ljudi ostaju u zemlji.
Hvala vam na ovom pitanju zaista.