Dvadeseto vanredno zasedanje , 30.01.2020.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Dvadeseto vanredno zasedanje

01 Broj 06-2/17-20

4. dan rada

30.01.2020

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:15 do 19:00

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Đorđe Vukadinović, po amandmanu.

Đorđe Vukadinović

Poslanička grupa Nova Srbija - Pokret za spas Srbije
Hvala.

Podsetimo, povod ove rasprave i ove hajke na moju malenkost je bila moja opaska i slaganje sa amandmanom i sa izlaganjem po amandmanu da bi trebalo biti oprezan prilikom zaduživanja i podsećanje moje da smo se mi prethodna dva dana po osnovu izdavanja obveznica kao država zadužili za oko 250 miliona evra po osnovu izdavanja obveznica, a da ovim predloženim zakonima, odnosno kreditima, se zadužujemo još dodatnih oko 450 ili nešto malo manje od 450 miliona evra i sugestija da sa tim treba biti oprezan, da se barem deo toga, ako može, finansira iz budžeta, iz dobrih, navodno, rezultata koji se ostvaruju, što ne znači, naravno, da ne treba nekad uzeti i kredit. Onda sam dobio to što sam dobio.

Dakle, potpuno je jasno, ono čime je kolega završio, pa prosto, ne može čovek ni sve činjenice da demantuje i ako ih demantuje, to je svejedno, palo je, prosuta je voda, bačeno je blato, ali važno je da se ovo zaboravi. Važno je da se ovo gurne u drugi plan.

Da li se zadužujemo toliko? Da li smo izdali obveznica toliko? I da li ćemo kada ovi zakoni budu izglasani, odnosno ovaj dnevni red, biti još 450 ili 430 miliona evra povećano zaduženje?

Branite to, kolega, kao što je kolega Arsić pokušao da brani. Pravdajte, objašnjavajte. I to je u redu. Ali je važno to da se zataška, da se o tome ne čuje u javnosti, nego da se priča o, ne znam, istraživanjima ili o putnim troškovima.

(Srbislav Filipović: Što, kad si uzeo pare?)

Kolega Filipović je, vidim, nervozan i nestrpljiv.

Pobrkali ste me, kolega Filipoviću, ali dobro, to vama nije ni lako. Taj koji je rekao da Boris Tadić ima 15%, ta agencija koja ima 15% prednosti nad Tomislavom Nikolićem nisam bio ja, nego je bila jedna druga agencija koja sada radi za vlast i sada objavljuje ove rezultate o fantastičnim prednostima i rejtinzima vladajuće stranke. Dakle, ne, nisam bio ja i nije bila Nova srpska politička misao.

Naravno, ko radi, taj i greši. Može se pogrešiti, stvari se menjaju, pojave se novi, ali taj put, ta priča o 15% prednosti Tadića nad Nikolićem nisam bio ja. Ali, vama nije važno. Nema ko da vas sluša i koji vam aplaudiraju, kao što nije važno ni onima koji su vas postrojili, odnosno koje ste postrojili, nesrećne kolege, da stanu iza vas i da pričaju o napadu na vaš automobil, bez objašnjenja, bez opravdanja. To je bio skandal.

Pola poslaničkog kluba ste postrojili zbog tog navodnog napada. Pazite, šta je to ako ne povreda dostojanstva, ne Skupštine, to je krivično delo. Vi ste uznemiravali javnost, gospodine Filipoviću, optuživši neke političke protivnike da su vam demolirali automobil, a svi znaju da je pao sneg na šoferšajbnu. Padao sneg! Pazite, šta je bilo sa tom istragom? Kako vas nije sramota? Vi ste zbog toga trebali da podnesete ostavku, zbog te blamaže iz Skupštine, iz kluba i većine stranke kojoj pripadate.

Kada smo kod stranke, vi koji pričate o lopovima, o toj lopovskoj vlasti, pa vi ste bili u svim tim strankama u to vreme dok su oni bili na vlasti. Koje ste stranke promenili, pa to znaju i vaše kolege, to zna i javnost barem ova u Beogradu, pa bili ste u svim tim strankama bivšeg režima koje kritikujete, doslovno sve koje su bile na vlasti. Sada pričate ovde, ko vas ne zna, mislio bi čovek koji se sada rodio 2012. godine sa dolaskom SNS na vlast. U svakoj stranci, demantujte to.

Što se tiče ovoga ovde, degutantnom mi je, s obzirom na te važne stvari, da uopšte moram da bilo šta odgovaram na ovom ličnom i prizemnom nivou. Kao što rekoh, nisam trebao čak ni ovaj jedan, dva potezanja Poslovnika koja sam učinio, ni to nisam trebao.

Ljudi će verovati, ko će da veruje, ko zna kako stoje stvari, ili oseti, taj će takođe da zauzme svoj stav. Kažem, ja sam uštedeo sredstva za Narodnu skupštinu, mogao sam da tražim stan od Narodne skupštine, kao što su mnogi tražili, i to nisam činio, i još bivam prozivan i ogovaran.

Poslanik vladajuće koalicije, sadašnje vladajuće stranke, je naplaćivao putne troškove, iako ima, ne stan, ima dva stana u Beogradu. Ja nemam stan u Beogradu, ja živim kao i kada sam tu. Moj sin ima stan i to kao podstanar živi, ali je glupo da govorimo o takvim stvarima, niti se hvalim, niti se žalim, ali svi koji me znaju, znaju da nikada ništa nisam ukrao i ta priča o utaji, meni je posao da istražujem i dobro smo istraživali razne stvari, nekada pogodimo nekada ne.

Ne bi me zvao vaš lider nekada da prokomentariše te, u nekom trenutku, da nema poverenja, da to nisu tako loša ili barem da su poštena istraživanja. Kažem, pogreši se, desi se nešto, pojavi se neki beli, mada smo čak i belog dosta dobro dosta uhvatili.

Ovi napadi pokazuju da vi niste u stanju da istrpite, i to je poenta, jednog, dva ili tri poslanika koji kritikuju, argumentovano kritikuju. Ja sam izneo podatke o dugu. Siguran sam da ministar ima šta da kaže i da može da objasni, kao i kolega Arsić, zašto je to dobro, zašto to nije strašno, jer su neki bilansi povoljni. Ne poričem da su neki bilansi povoljni. Samo skrećem pažnju na to da je dug zao drug. Pominjali smo i one dugove iz vremena Josipa Broza, pominjali smo i ova zaduživanja i ove rasprodaje sam pominjao, a koje sam kritikovao za vreme bivše vlasti.

U svakom smislu kritikujem osnovano i ove privatizacije koje je ova vlast preduzela. Slušajući vas mislilo bi se da ništa niste prodali, ali prodajete i „Komercijalnu banku“, prodali ste i Bor, i „Sartid“, prodali ste JAT, odnosno „Er Srbiju“, odnosno rekli ste da nije prodaja nego dokapitalizacija. Nije šija nego vrat.

Većina i vaših birača ne podržava zapravo tu politiku i zatim je potrebno ispirati mozak i zato je potrebno dezavuisati sve one koji to problematizuju. I zato ovi napadi na mene. Ako osuđujete one koji nisu ovde, ja sam ovde, pa u čemu je razlika? Vi zapravo potvrđujete, kolega, ne svi, izvinjavam se, ali Filipović i Rističević pokazuju da su oni u pravu, a ja budala zato što sedim ovde i bivam izložen napadima. Oni su u pravu kada kažu – nećemo ništa da znamo, to su lopovi naprednjački, banda, kao što i vi njima kažete da su oni banda i lopovi.

Na kraju, nekada se osećam kao magarac preko koga se tuku čobani, ali ja govorim ono što mislim i iza toga stojim. Da li to podržava manjina i većina ili niko ili kao što ja verujem, zapravo kada bih mogao da objasnim, većina građana ove zemlje, to ćemo onda videti danas, sutra, prekosutra, jednog dana. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem.
Ujedno da vas obavestim da vašoj poslaničkoj grupi nije više preostalo vremena kada je reč o ovoj raspravi.
Poštovani narodni poslanici, saglasno članu 27. i članu 87. stavovi 2. i 3. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da će Narodna skupština raditi i posle 18.00 časova zbog potrebe da Narodna skupština što pre donese akte iz dnevnog reda ove sednice.
Kolega Filipoviću, vi ste želeli repliku ili po amandmanu?
(Srbislav Filipović: Po amandmanu.)
Po amandmanu? Vrlo mi je važno da znam, jer se pre vas javila ovlašćena predstavnica poslaničke grupe.
(Srbislav Filipović: Replika.)
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Srbislav Filipović

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Hvala, predsedavajući.

Sto puta ponovljena da sam Vlah, ne mogu da postanem Vlah. Priča o automobilu, verovatno se prethodni govornik bacio sam na automobil, pa samog sebe predstavlja kao gomilu snega.

Ne možete govoriti o tome šta je istraga pokazala. Istragu vodi Tužilaštvo. Dokle se došlo? Vidimo kako radi Zagorka Dolovac, koliko ona ispituje napade na predsednika Vučića, na ministra Stefanovića i ostale naše visoke funkcionere i to dovoljno govori o tome zašto ta istraga nije završena kako je trebala da se završi.

Naravno da su inspiratori napada i fizičkih napada i verbalnih napada i pretnji upravo oni koji su opljačkali građane, upravo oni koji je Dragan Đilas ostavio kao svoje froncle ovde da pričaju sve najgore o poštenim i čestitim ljudima.

Zašto oni napadaju? Oni zapravo kriziraju, drage kolege. U prethodnoj godini je ministarstvo koje vodi Nebojša Stefanović zaplenilo preko 7,2 tone narkotika i sada, naravno, to društvo krizira. Kada nema droge oni ne mogu da se smire, pa onda pobegnu iz Skupštine, ne mogu ni da rade ljudi, ne mogu ni da se srede da bi došli na radno mesto da rade.

Ja njih potpuno razumem i znam zašto se Mariniki onoliko priviđaju kokoške po hodnicima. To su te halucinacije koje… Kada im nedostaje narkotika, kažu doktori, ja sam pitao psihijatra i kod nas ih ima u poslaničkoj grupi, kažu da se to dešava. Imate „Gornju Toponicu“ i mogli bi tamo da odu, da potraže stručnu pomoć. Ne bi mi ovde o tome, ipak se bavimo politikom.

Tu je i kolega Rančić i može podrobnije da objasni šta se dešava čoveku kada posle dužeg vremena zbog sve manje količine dostupnih narkotika na ulicama, oni dođu u neku vrlo opasnu fazu zbog koje krenu da buncaju na sednicama Narodne skupštine i svašta im se priviđa. Njima se priviđa da ih neko napada, njima se priviđa da ih neko ne voli. Njih u Narodnoj skupštini nema ko šta da voli. Njih ne vole građani Republike Srbije, jer su ih pokrali i zato oni kažu –ako i niko ne glasa za nas. Samo nenormalan čovek može za to da glasa. U Srbiji žive normalni, pristojni ljudi, žive mentalno zdravi ljudi, a oni koji uzimaju pare od građana Srbije nisu ni mentalno zdravi, ni normalni.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe SNS, narodni poslanik Ana Čarapić, po amandmanu.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Ana Čarapić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Zahvaljujem, gospodine Milićeviću.

Uvaženi ministre finansija sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, maločas smo imali priliku da čujemo od gospodina Arsića šta je sve ono dobro što je Narodna banka uradila i za privredu i za građane u Srbiji i kada je reč o stabilnosti dinara, i kada je reč o deviznim rezervama, i kada je reč o stopi inflacije, i o referentnim kamatnim stopama itd. Sasvim sam sigurna da će se lik gospođe Tabaković naći na nekoj od narednih novčanica koje će se štampati za naredne generacije u znak zahvalnosti za sav doprinos srpskom bankarstvu.

Imajući u vidu da danas raspravljamo o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, ono što želim da kažem je da je naša država postigla istorijski uspeh u 2019. godini. Naime, 5. novembra su emitovane desetogodišnje evroobveznice na međunarodnom tržištu kapitala po kamatnoj stopi od 1,25%. Ovako niska kamatna stopa je rezultat velikog interesovanja stranih investicionih fondova, osiguravajućih kompanija, stranih banaka upravo za naše državne hartije od vrednosti, za naše državne obveznice, zato što smo mi postigli makroekonomsku stabilnost.

Takođe, i juče smo ostvarili istorijski uspeh, juče smo oborili rekord i emitovali smo državne evroobveznice sa rokom dospeća od 20 godina i sa stopom prinosa od 3,5% ili sa kamatnom stopom od 3,5% u ukupnoj vrednosti od 150 miliona evra.

Inače, do sada smo emitovali državne obveznice sa maksimalnom ročnošću do 15 godina, a juče sa ročnošću od 20 godina. Ovo je ogroman uspeh i sve pohvale resornom ministarstvu i, naravno, Narodnoj banci Srbije.

Inače, u prethodnoj godini odgovornom politikom uspeli smo da smanjimo javni dug i javni dug koji se pre par godina kretao do 76% BDP smanjili smo na 50,2% BDP i sve međunarodne kreditne rejting agencije kažu da nam se kreditni rejting poveća i da je kreditni rejting Srbije pozitivan. Dakle, uspeli smo da smanjimo kreditni rizik Srbije.

Kada je reč o zaduživanju prethodne vlasti, oni su se zaduživali po kamatnim stopama od 7% i 8% i to za finansiranje, odnosno za isplatu penzija i plata i za servisiranje dugova javnih preduzeća. Dakle, oni su se zaduživali za potrošnju, a mi kada se zadužujemo, zadužujemo se za finansiranje i za ulaganje i za realizaciju infrastrukturnih projekata. Dakle, obezbeđuje uslove iz čega ćemo moći mi i naredne generacije da vratimo te kredite.

Da se prethodna vlast nije zaduživala pod ovako nepovoljnim uslovima, mi bi sada imali nivo javnog duga od 35% BDP-a. Verovatno se pitate kako je to moguće? Pa, ako imamo u vidu da je vrednost javnog duga u ovom momentu 23 milijarde evra i ako uzmemo u obzir da je sadašnja vlast samo po osnovu kamata prethodne vlasti, po osnovu skupih kredita i Šoškića i Đilasa i Jelašića i Dinkića, isplatila sedam milijardi evra, dakle, samo po osnovu kamata i kada od tih 23 milijardi evra javnog duga oduzmemo tih sedam milijardi evra, dobijemo vrednost od 16 milijardi evra javnog duga. U tih 16 milijardi evra je sadržan dug prethodne vlasti. Dakle, glavnica bez kamate.

Kada 16 milijardi evra podelimo sa BDP, koji je u 2019. godini iznosio 46 milijardi evra, mi dobijemo procentualno učešće javnog duga od 35%. Dakle, samo bez kamata na te skupe kredite po osnovu kojih nas je zaduživala prethodna vlast.

Dakle, u daleko boljoj situaciji bi bili da se prethodna vlast nije zaduživala za potrošnju i da nije tako neodgovorno trošila novac. Mi kada se zadužujemo, zadužujemo se po osnovu povoljnih kredita, sa kamatnim stopama oko 0,5% i to je sve transparentno. Ugovori o zajmu mogu da se vide na sajtu Narodne skupštine, i vidi se kolika je kamata i rok dospeća i svi uslovi iz kredita, dakle, ništa ne krijemo, naprotiv, imamo sa čim da se pohvalimo.

Mi, zapravo zbog povoljnog kreditnog rejtinga naše države imamo povoljne uslove kod međunarodnih institucija, kada je u pitanju kreditiranje za realizaciju naših infrastrukturnih projekata.

Sad se neko pita zašto se mi uopšte zadužujemo? Pa, i porodice i svaki građanin u Srbiji kada želi da kupi stan, automobil, vikendicu, apartman, uzima neki kredit i poslovna banka propisuje odgovarajuće uslove, pa taj građanin isplati neko procentualno učešće. Kada sve to prenesemo na državu, država za realizaciju infrastrukturnih projekata, za izgradnju putne infrastrukture, za izgradnju zdravstvenih centara, itd, se zadužuje za to procentualno učešće koji građani plaćaju. Država obezbeđuje u budžetu Republike Srbije, a ostatak za realizaciju, izgradnju nekog puta ili tako, isplaćuje se iz zajma, i to još jednom naglašavam pod izuzetno povoljnim uslovima.

Sve ovo o čemu sam govorila, da ne pominjem sve one realizovane infrastrukturne projekte o kojima su govorile moje kolege i ministri u prethodnim danima, je rezultat odgovorne politike sadašnje vlasti. Đilasovci neka nastave da se svađaju ko će na izbore, a ko ne, neka nastave da vređaju i da prete , neka nastavljaju da izmišljaju svakodnevne afere, a SNS nastaviće da se bori i da obara sve rekorde, i kada je u pitanju makroekonomska stabilnost i kada je u pitanju privredni rast i razvoj. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem koleginice Čarapić.
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Miljan Damjanović.
Da li neko želi reč? (Ne)
Na član 3. amandman je podneo narodni poslanik Milorad Mirčić.
Da li neko želi reč?
Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Milorad Mirčić

Poslanička grupa Srpska radikalna stranka
Čuli smo ovde različite teorije, od onih da je poželjno da se mi zadužujemo, da smo dovoljno ekonomski i finansijski sposobni, da to ne sačinjava nikakve probleme, do onih koje jednostavno ne možemo da razumemo, da u stvari emitovanje hartija od vrednosti služi za izgradnju puteva i za izgradnju uopšte infrastrukture.

Do duše, autor ove rečenice nije trenutno prisutan, pa onda nema smisla da polemišemo. Koja je logika stvari i zbog čega dižemo te kredite, kad već emitovanje hartija od vrednosti obezbeđujemo, kako je to ministar najavio, milijardu po veoma povoljnim uslovima, u budućnosti, na to se računa, šta će nam onda ovi krediti? Ne trebaju nam krediti.

Imamo potreban novac, čak šta više, ako je novac ovako ostvaren, onda smo mi u velikoj prednosti, onda ne moramo da uzimamo strane izvođače za ove infrastrukturne objekte, kao što su autoputevi. Ne mogu da nas ucenjuju sa kreditom, sa kreditnom linijom kako su to objasnili. Jer, kad stranci daju kredit, oni kažu dobićete kredit, ali izvođač radova mora da bude onaj koga oni preporuče. Tako smo čuli, tako su nam rekli.

Znači, bolje je uzimati, po nama, pod znacima navoda, logičnije je uzimati ovako milijardu, pa ulagati tu milijardu sa svojim izvođačima, pa angažovati „Puteve Užice“, „Planum“, sve ove putne operatere, pa nam je to onda višestruka korist. To je logika ekonomije.

Ovde se pravi neka konfuzija. Jeste suština da je povoljno sada tržište, kada su u pitanju hartije od vrednosti, ali nemojte zaboraviti, mi smo vam govorili na primeru Grčke, setite se koliko su ovi sa zapada podržavali Ciprasa. Hvalili ga, rekli – ovo je novo na nebu političkom, ovo je vrhunski ekspert iz oblasti ekonomije. Šta je njegov zadatak bio? Zadatak je bio da dodatno zaduži Grčku, da ne kažemo prezaduži. I šta su mu predložili? Rekli su – emitujte hartije od vrednosti, pod veoma povoljnim uslovima, mi ćemo vam pomoći da se te hartije od vrednosti realizuju, jer Grčka je veoma povoljna za takve finansijske transakcije. I šta je doživela Grčka? Emitovala je hartije od vrednosti. Ko je zaradio? Zaradila je Centralna evropska banka. Ko najviše kada se to podeli? Najviše Nemačka. Šta je Grčkoj ostalo? Ostao je dodatni dug.

Nemojte tako da gledate stvari. To što je prividno povoljno i što bi bilo dobro, treba veoma oprezno. Nemamo ništa protiv da se izgrađuje, da se gradi, da se podiže infrastruktura, ali gledajte jednu stvar, vi nemate u suštini razvijenu privredu. To što govorite gospodo, što nam objašnjavate da je BDP u Srbiji toliki da može Srbija da računa, pogledajte strukturu tog BDP. Ne govori vam kolega Jokić napamet da se to definiše kao domaći BDP. Pogledajte u toj strukturi koliko vam učestvuju strane kompanije. Ne možete baš da se oslonite na njihovu dugovečnost ili dugotrajnost na ovom tržištu. Pokupe sve svoje mašine, stave u kamion i odoše, šta ćemo mi?

Drugo, moramo da razvijamo industriju svoju i privredu. Dosta je bilo tih zamajavanja kako nas hvali zapad, kako smo u regionu vodeći. Jeste, drago je svakom ili psihološki bolje rečeno je veća stabilnost kada vam je dinar stabilan. Nekako se čovek oseća sigurnije, ali vas samo podsećam, drage kolege većina ovde, bar koliko vidim pamte Avramovića. Preko noći je proglašeno, kurs, paritet jedna marka, jedan dinar. Pored hiperinflacije, samo preko noći došao Avramović, došao neko ko će preporoditi, jedna marka, jedan dinar.

Mi smo tada govorili ovo je veoma loše za Srbiju. Tadašnja SRJ je bila. Tada su drvlje i kamenje na nas srpske radikale, nešto slično kao i sada, proricali nam sudbinu da nema od nas ništa, da smo mi ti koji najcrnje iznosimo da ne znamo, da se ne razumemo u ekonomiju. I kako se to realno odrazilo na privredu? Katastrofalno.

To je bilo samo da bi se preko cena usluga, preko cena proizvoda izvukli one devize iz slamarica. Ako je vama nerealan kurs, niska primanja, ne možete da servisirate svoje obaveze, morate uzimati ono što ste ostavili za ne daj Bože, za crne dane.

Kako se ovde radi? Radi se sa velikim delom novca koji dolazi od dijaspore. Ne zaboravite, to je blizu četiri milijarde koje se sliju svake godine, ali pitanje je dokle će to? I to se postavlja pitanje, kako se ostvaruje kurs na bazi ponude i potražnje, zainteresovani su strani ulagači, pitanje je dokle će i to trajati. Sve je to veliko pitanje. Mi se moramo pripremati jer nam najavljuju, ne da govorimo iz loših namera, nego to zna i ministar, najavljuju i te kako, nagoveštavaju da može da bude svetska ekonomska kriza.

Ne možemo tako sad da iznosimo ovde da je nagrađen ili proglašen za najboljeg… Ja vam samo navodim jedan primer Argentine. Argentina je bila najviše hvaljena država prilikom sprovođenja reformi. Hvalili Argentinu, Amerikanci prednjačili, Svetska banka, govorili da je to pravi primer. Da bi slikovito bilo prikazano, čak je i onaj kriminalac Zoran Đinđić kupio tamo imovinu, pa kad je došlo do ostavinske, kad je ubijen, žena samo što nije pala u nesvest kad je videla da ima tamo ogromnu imovinu, ali je kupio, mislio da je tamo povoljno. Šta se desilo? Krediti, krediti, zaduživanje i u jednom trenutku, kada se pobunio narod, građani se pobunili, nisu mogli da žive od te lepote kako su oni njima to nametali, došlo je do pobune, došlo je do promene vlasti, šta su rekli ovi iz Svetske banke i MMF? To je unutrašnje pitanje vas u Argentini, političko pitanje ko će vam biti na vlasti, ali dug ostaje, dug morate da vraćate.

Nemojte da srljamo, nemojte da iznosimo podatke da bi mi zadovoljili svoju sujetu ili da bi prikazali mnogo bolju situaciju nego što jeste. Ne treba je ni umanjivati, ali ne treba se baš toliko ni hvaliti. Juče smo slušali hvalospeve ovde, 350 km puteva. Pa, čekajte, zar ne stoji činjenica da je prethodna, kako vi kažete, vlast zadužila se 1,5 milijardi evra za izgradnju Koridora 10 i 11, za obilaznicu oko Beograda. To je ranija vlast uradila. Da li je to realizovala? Nije realizovala, ili je delimično realizovala, ali se ona zadužila. Ranije su emitovane obveznice na strano tržište, emitovano je oko četiri milijarde evra, u domaćem 9,9 milijardi. Pogledajte podatke, to su relevantni podaci.

Dug, javni dug Srbije 2012. godine je bio 15 milijardi. Godine 2015. je 24 milijarde. Pogledajte malo strukturu zaduživanja, najvećim delom u emitovanje hartija od vrednosti. Kako se može izaći iz toga? Može ako se pametno iskoristi i ako se svoja privreda pokreće, ako se pokreće ona privreda gde više učešća ima pamet, a ne rad, fizički rad. To što se nameće razmišljanje, mi ćemo savremenu tehnologiju da uzmemo od stranaca, nema je u tolikom obimu, gospodo, na tržištu Srbije. Nisu stranci ti koji će ovde savremenu tehnologiju da instališu da bi srpski inženjeri ili stručnjaci to učili. Ne, njima je stalo da srpski inženjeri i stručnjaci idu u inostranstvo. To je realnost, u toj realnosti živimo.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem, kolega Mirčiću.

Po amandmanu reč ima najpre narodni poslanik Nataša St. Jovanović.

...
Srpska napredna stranka

Nataša Jovanović SNS

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Zahvaljujem, predsedavajući.

Poštovani ministre sa saradnikom, poštovane kolege narodni poslanici, ministar finansija, gospodin Siniša Mali, je već pomenuo u uvodnom izlaganju da godinama težimo da se uključimo na listu J.P. Morgan indeks obveznica. Sada smo i zvanično nadomak toga, jer Američka investiciona banka i finansijska institucija J.P. Morgan, kako je objavila, da su vrlo pozitivni izgledi za uključivanje dinarskih obveznica Republike Srbije na ovu listu. Pozitivna odluka se očekuje do juna ove godine.

Na ovaj način Srbija ulazi u red globalno atraktivnih investicionih destinacija. Jedna od vodećih finansijskih institucija J. P. Morgan u izveštaju o očekivani makro-ekonomskim i finansijskim kretanjima u zemljama u razvoju za 2020. godinu, ocenila je da je srpski dinar jedna od dve valute koje su potpuno realno vrednovane.

Emitovano je 150 miliona o obveznice na 20 godina denominovane u evrima po prvi put. To znači samo jedno, vraćeno je poverenje u našu zemlju, jer ako je neko spreman da uloži svoj novac na 20 godina, znači da je siguran da će Srbija ne samo biti sigurna i stabilna zemlja, nego će i stalno napredovati. To u prevodu znači da baza investitora koji ulažu u našu zemlju će biti dodatno proširena, a Srbija će biti otvorena za pristup najširoj grupi eminentnih ulagača u svetu.

U pregovorima Srbije sa EU nedavno je otvoreno Poglavlje 4 – slobodno kretanje kapitala, što je priznanje da Srbija ima uslove za buduće povezivanje sa evropskim tržištima, i da se pregovara uključenju Srbije u „Juroklir“ banku do kraja ove godine.

Sve ovo govori da i drugi veruju u stabilnost i napredak Srbije na dugi rok. Hvala.