Dvadeset četvrto vanredno zasedanje , 14.02.2020.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Dvadeset četvrto vanredno zasedanje

01 Broj 06-2/45-20

1. dan rada

14.02.2020

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:20 do 05:50

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Dragana Kostić.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Dragana Kostić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvažene kolege narodni poslanici, građani Srbije, u prethodnom periodu smo imali više puta prilike da slušamo optužbe nekih predstavnika opozicije na račun SNS kako smo mi ti koji biramo stranačke naše partnere za članove REM. Međutim, 2017. godine REM je postao veoma interesantan i izbor članova REM, naročito posle predsedničkih izbora, kada je Aleksandar Vučić osvojio na tim izborima preko 55% protiv 10 protivkandidata iz opozicije.

Međutim, predstavnici opozicije sami ne znaju šta hoće. Najpre su tražili da se popune tri upražnjena mesta za članove Saveta REM, zatim da se smene svih devet članova REM, iako je u tom trenutku bilo samo šest članova REM. Po tome je poznat Zelenović, kada je na jednom televizijskom nastupu tražio da se smeni svih devet članova REM.

Srpskoj naprednoj stranci ništa ne znači da li REM ima šest ili devet članova, jer on stoji iza svoje odgovornosti, rada i doslednosti. Svakako, u tome prednjači naš predsednik Aleksandar Vučić, koji iz dana u dan svojim delima pokazuje koliko radite, a ne šta pričate.

Skoro je u holu Narodne skupštine jedna naša koleginica iz opozicije rekla kako svi, a neću da kažem njeno ime, zato što bi ona smatrala da je jako bitna i važna u politici, da svi građani Srbije traže smenu članova Saveta REM.

Draga moja koleginice, ne traže građani Srbije smenu članova REM, već traže bolji životni standard, traže sigurnost, razvoj ekonomije, političku stabilnost zemlji i napredak u svakom smislu te reči, a to im u stvari pruža naš predsednik Aleksandar Vučić i SNS.

Takođe, čuli smo još i razne optužbe od strane Đorđa Vukadinovića na Odboru za kulturu i informisanje, čiji sam i ja član, da su ovo ishitreni izbori članova za Savet REM, da su predlagači neke fantomske organizacije, da su to prorežimski kandidati. Naravno, kada treba da se dođe ovde i priča, on se pojavi na pet minuta, kaže šta misli i ode, a istina je sasvim nešto drugo.

Sva četiri kandidata koja su bila na Odboru za kulturu i informisanje su vrlo kvalitetni i svi oni ispunjavaju kvalifikacije za izbor članova Saveta REM koje je propisao Zakon o elektronskim medijima. Svima njima želim puno uspeha, doslednosti, samostalnosti i nezavisnosti u radu. Ko god da je član Saveta REM, radiće onako kao što je do sad radio, pošteno i dostojno ovoj zemlji. Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem, koleginice Kostić.
Reč ima narodni poslanik Nikola Savić.
Izvolite, kolega Saviću.
...
Srpska radikalna stranka

Nikola Savić

Poslanička grupa Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, vidim da se polako puni ova sala, što znači da će za veoma kratko vreme biti izabrana dva nova člana REM.

Bez obzira o kakvim ljudima se radi i bez obzira na, da kažem, neke prateće zakone koji su doneti u ovom smislu, nisam siguran da će ovo sve doprineti boljem stanju u našim elektronskim medijima. Ako ni zbog čega drugog, ono zbog činjenice da u ovoj oblasti postoji masa evropskih zakona i propisa koji praktično uvode ogromna ograničenja. Kažem, pored najbolje volje ovih ljudi koji bi hteli nešto da urade, to jednostavno neće biti moguće. Ne kaže se džabe – tamo gde počinje tuđa sloboda, tu se završava vaša.

Medijski radnici, novinari, medijski delatnici su ljudi od posebnog značaja za svako društvo i za svaku državu i dobar medijski delatnik nije i ne treba da bude izvršitelj nečijih naloga, ne treba da bude ni tragač za senzacijama. Jednostavno, njegov posao je taj da njegove informacije, koje on plasira, narod učine boljim. To vam je slično kao sa doktorom. Dobar doktor je onaj čija terapija deluje delotvorno na pacijenta, a ne onaj doktor koji uzima jeftine lekove, propisuje pacijentima i posle ih naplaćuje skuplje, bez obzira kakve posledice bile na tu temu.

Dakle, želeli mi to priznati ili ne, uticaj medijskih delatnika na stanje nacije, na građanstvo je i te kako veliki i te kako značajan.

Ne tvrdim da neke stvari koje su loše u medijskoj sferi da to neki ljude rade svesno, ali da li to radili svesno ili nesvesno, posledice onoga što oni rade, naravno, ne mogu se nikako izbeći.

Naravno, ovde ne treba ni u kom slučaju dovesti u pitanje umetničku slobodu, kreativnost, itd. jer medijski delatnici su u svakom slučaju i stvaraoci i umetnici, a stvaranje pod određenim pritiskom sigurno neće dati ništa dobro. I stvaranje za neku nagradu, za „7. jul-sku“, „AVNOJ-evsku“, bilo koju drugu nagradu, takođe, ne može doneti ništa dobro, stvaralaštvo mora da bude slobodno.

Međutim, danas imamo i mnogo tipova stvaralaštva, odnosno medijskih delatnika čije stvaralaštvo negativno utiče na naciju. Jednostavno rečeno, kvari narod i naciju, pogotovo našu omladinu. Iako ne možemo uticati na to, ne možemo propisivati nekome kojim stvaralaštvom će se baviti, mi možemo uticati na to kakvo stvaralaštvo, šta će od toga moći biti dostupno javnosti ili šta neće moći biti dostupno javnosti. Upravo to je posao Regulatornog tela za elektronske medije i o tome mora da se vodi mnogo računa.

Starije generacije pamte vreme kada je u društvu vladala gotovo totalna cenzura. Međutim, i pored te cenzure, znači, ideološke cenzure koja je vladala u komunističko socijalističko vreme, prosečan gledalac, prosečan stanovnik, konzument tih medija nije srozavan time, nego čak, naprotiv, on je uzdizan. Iz kog razloga? Zato što se tad vodilo računa da novinari, spikeri, izveštači da budu stvarno ljudi od karijere, ljudi koji znaju svoj posao. Iako ništa drugo, ako ne u ideološkom smislu, onda su, kažem, ljude i narod uzdizali u onom pismenom smislu. Opismenjavali su ljude kako treba da se izražava, kakva je dikcija i kako sve ostalo.

Članovi REM treba da budu ljudi od integriteta, ljudi koji znaju svoj posao i ljudi koji imaju savest i ljudi koje neće moći niko da potkupi. Međutim, nisam siguran da među ovim kandidatima koje danas treba da biramo ima takvih ili barem da ima dovoljno takvih. Mi iz SRS smo predložili jednog kandidata i, po opštem mišljenju, to je bio najbolji kandidat. Naravno, reč je o najpoznatije srpskom etnologu Dragomiru Antoniću, ali iz nekakvih razloga, nama neznanim, taj naš kandidat je otpao i njegovo mesto su zauzeli drugi kandidati. Zato i ne čudi što, recimo, imamo situaciju kakvu imamo, evo, danas na dan Svetog Trifuna, koji je vrlo značajan srpski praznik. Naše mlade generacije znaju da je to već Sveti Valentin, a to mi stariji ne pamtimo. Znači, to nije bilo u to vreme.

Ne čudi ni činjenica što, recimo, na Svetog Luku imamo „Noć veštica“ i sve druge stvari. To je posao kojim treba da se bave članovi REM. Nisam siguran da su oni u stanju da taj posao odrade.

S druge strane, Srbija je zemlja čiji veliki broj stanovnika, sunarodnika živi van njene teritorije, u BiH, Crnoj Gori, Republici Hrvatskoj i da ne pominjem Rumuniju, Mađarsku itd, ali na nacionalnoj televiziji ne možete čuti mnogo toga o životu, stanju tih ljudi.

Mi na RTS imamo svakodnevno „Beogradsku hroniku“. Nisam Beograđanin i nemam ništa protiv toga, ali trebalo bi da se uvede i hronika Srba iz regiona, pa jedan dan o Srbima iz Republike Srpske, jedan dan da se govori o Srbima iz Federacije, drugi dan o Srbima iz Crne Gore, treći put iz Republike Srpske Krajine, sa područja današnje Hrvatske i, naravno, obavezno bi bilo, trebala bi biti jedna rubrika koja će izveštavati o životu ljudi, odnosno naših ljudi, sunarodnika sa teritorije KiM.

Međutim, to nije slučaj i neka ovaj moj apel bude jedna od prvih obaveza članovima REM-a, da se pozabave, da vide kako i na koji način treba sačuvati našu dijasporu, jer te interaktivne medijske veze su najbolje sredstvo za očuvanje identiteta jednog naroda i očuvanje njegovih veza.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem, kolega Saviću.

Reč ima narodni poslanik Veroljub Arsić. Izvolite.

...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, raspravljamo već čitav dan o izboru članova Saveta REM-a, regulatornog tela koje treba da stvori okvire u kome će da rade elektronski mediji. Sasvim je razumljivo da, kada je jedna ovakva tema dnevnog reda i tačka dnevnog reda, malo i kolege narodni poslanici izađu iz okvira diskusije i počnu da pričaju o medijskim slobodama koje su u Republici Srbiji.

Već uveliko, nekoliko godina unazad, čini mi se, maltene od prvog dana od kada je SNS došla na vlast, spominje se diktatura i medijski mrak koji su u Republici Srbiji. Koliko je to tačno može svaki građanin da se uveri, jer diktatura podrazumeva zabranu slobode okupljanja. Svedoci smo da, iako su skupovi koje organizuju Dragan Đilas, Pajtić, ekipa oko njih, potpuno slobodni i nisu zabranjeni.

Druga jeste zabrana slobode govora, jer za to da oni tvrde da je Republika Srbija pod diktaturom SNS, Aleksandra Vučića, svaki građanin može da sazna iz medija, a ne na nekakvim tajnim sastancima da je zaista neka diktatura u pitanju.

Ono što meni najviše smeta jeste činjenica da nama o diktaturi govori Dragan Đilas, govori Šolak, govori bivši režim, a ja bih samo hteo da ih upitam – da li se desilo, od kada je SNS, da se jedan vlasnik i osnivač dnevnih novina uhapsi i provede u pritvoru skoro dve godine, kao kada je to bilo za vreme Borisa Tadića, Đilasa, Šolaka i ekipe? Znači, skoro dve godine je čovek proveo u pritvoru i onda to nije bila diktatura, a danas može svako maltene da napiše šta god hoće, da kaže šta god hoće, da poziva na ubistvo predsednika Republike, Aleksandra Vučića, i da kaže još kako smo mi to pogrešno razumeli i da ne znamo šta radi.

Možemo da pričamo i, kao što je uvaženi kolega Marijan Rističević govorio, oko prekograničnih televizija, oko načina njihovog rada itd, a da li se desilo u Srbiji, od kada je SNS na vlasti, nešto slično makar za ono što se od pre neki dan desilo u Crnoj Gori, da pojedinim televizijskim stanicama, koje ne koriste javne resurse, bude privremeno suspendovan rad? Nije. To se u Srbiji nije desilo, bar ne od kada je SNS na vlasti.

Kako je cela priča oko te diktature počela? Počela je tako što su prvo počele nevladine organizacije i valjda od onog trenutka kada su shvatili da Aleksandra Vučića i SNS ne mogu više da pobede na izborima. Počeli su da pričaju o nekoj cenzuri u medijima, pa kada im je neko rekao – znate, ali kako ćete da kažete da ima cenzure kada niko ne menja tekstove koje novinari napišu? Možda se pravno-birotehnički usaglasi, izvrši se gramatička korekcija, i tu se završava. Onda su izmislili novi pojam.

Voleo bih da mi neko objasni, da mi da definiciju šta to znači autocenzura. Znači, novinara, izveštača, niko ne sprečava da napiše, ne prete mu nikakve sankcije i on namerno piše drugačije nego što to vidi ili želi. Po meni je to neshvatljivo.

Većinu novinara smatram za poštene i hrabre ljude. Ne ove kao što su ovaj Ćulibrk i osnivač tabloida itd. Pustite to. To nema veze sa životom. To nisu nikakvi novinari kada se zaklanjaju iza šifre da su bolesni, a da ne bi odgovarali za ono što napišu. Da li je to novinar? On ne stoji iza one reči koju napiše, ne stoji iza onog teksta koji je objavio zato što kaže – ja sam lud. Znači, nikakve cenzure, nikakve diktature, nikakve zabrane ili ograničenja slobode govora.

Sad dolazimo do tog REM-a i regulatornog tela, a to je da baš zbog svih tih težnji da se u Srbiji predstavi diktatura pojedini članovi REM-a, koje je birao još bivši režim, nisu kršili zakon. Ne mogu to da kažem, ali je najgore što nisu sprovodili zakon i sprovodili ovlašćenja koja su im data zakonom za jednu jako ozbiljnu temu u društvu, kao što su elektronski mediji.

Ne daj Bože da je bilo ko od narodnih poslanika, nećemo o ministrima da pričamo, to tek, spomenuo ili pokrenuo postupak da se bilo ko od njih razreši zato što ne radi svoj posao kako treba, Aleksandar Vučić, SNS bili bi predstavljeni kao diktatori, a Srbija da je još uvek u 18. ili 19. veku po diktaturi. Da budemo svesni, u tom okruženju živimo.

Ne bi to toliko smetalo, jer znate ne mogu to ovi sa strane da predstave tako Srbiju da nemaju ekipu koja će to da radi u Srbiji, od naših građana, kojima država nije ta koja je važna, kojima ni građani nisu važni, ni njihove komšije im nisu važne, a to su baš Šolak, Đilas i ta ekipa koji su plodno tle za pravljenje priče da je u Srbiji jedna diktatura. Pravili su jednu atmosferu u društvu kako je Srbija u medijskom mraku i kako zbog toga ne mogu da izađu na izbore. Šta je problem? Kažu – problem je REM. Šta hoćete sa REM-om? Da budu posmenjivani. Rekoh – oni su vaši. Nema veze, posmenjujte ih. Nismo mi nikoga smenili, članovi REM-a su sami podneli ostavke, verovatno razočarani što su uporno branili i Đilasa i Tadića i celu tu ekipu 10 godina unazad, pa ih sad još i napadaju što ih brane i što ne rade svoj posao, pa naravno da će da podnesu ostavke.

Onda dolazimo do toga da sada imamo ovo na ovoj sednici, a onda se pojavljuju kolege iz bivšeg režima, bivšeg bivšeg režima, sadašnje opozicije, koji kažu – pa vi ne znate da birate.

Evo ja sada tvrdim - taj koji se predstavlja da je toliko popularan, pametan i sposoban, ja njega na njegovom Dorćolu ću da pobedim i vezanom rukom i vezanom nogom, a on meni u mom Požarevcu ne može ni da su mi ni ruke, ni noge i usta zapušena. Toliko o tome kako oni znaju da vode državu.

Znate šta, lako je govoriti iz opozicije da šta god da kažete nikome ništa ne odgovarate, šta god da uradite nikome ne odgovarate zato što ste uradili. I onda valjda taj manjak odgovornosti ih tera, nedostatak odgovornosti da pričaju i lupetaju sve i svašta, jer ih baš briga od toga šta oni govore građanima Srbije neće biti ni lošije, neće biti ni bolje. Mogu da pričaju šta god hoće.

Sada smo u jednoj situaciji kada je u pitanju REM da biramo nove članove Saveta. Međutim, hajde i da konačno i taj novi REM počne da obavlja funkciju zbog koje je zakonom i osnovan. Ne mogu kablovske televizije da budu te koje kreiraju mišljenje javnog mnjenja, a ne mogu da budu ti koji učestvuju na tržištu, a nemaju saglasnosti i dozvole za rad naših nacionalnih institucija.

Pa ne može N1, koja je registrovana kao regionalna televizija u Holandiji, ali pazite regionalna televizija u Holandiji ima studio u Beogradu, Zagrebu…

(Narodni poslanici: U Luksemburgu.)

… Luksemburgu. Pa čekajte u kom regionu? Beneluksa. Pa šta će ona ovde? Šta će ovde? Neka ide tamo.

Evo prenosićemo program besplatno iz svakog njihovog studija koji nije tamo, ali za ovaj ovde ne može. Za ovaj ovde mora da se registruje televizija po našim zakonima. Za ovaj ovde mora da se plaća porez po našim zakonima, a ne da mi se Šolak, Đilas i ostali bogate i još pričaju kako je neko drugi krao građane, a nisu oni. Ne može.

I ovi iz bivše opozicije, iz bivšeg režima, ja se izvinjavam građanima koji prate sednicu Narodne skupštine, iz opozicije, pa nemoj više nas da napadaju što su pomagali Draganu Đilasu da pokrade grad Beograd i svakog građanina grada Beograda kada se pravio most na Adi. Pa nismo mi bili iz SNS u koaliciji sa Đilasom od 2008. do 2012. godine, a nas optužuju. Nismo mi bili u koaliciji sa Bojanom Pajtićem od 2008. godine do 2016. godine nego baš oni i sada oni kažu – vama su oni pravili stranku. Ma nemoj, a vas su držali baš zato da biste rušili SNS gde god stignete, pa sada kada niste završili posao više im i ne trebate.

Da raščistimo i sa tim, da konačno REM počne da radi svoj posao u punom kapacitetu, ne sada u krnjem sastavu, sada konačno prvi put posle nekoliko godina radi u punom kapacitetu, da počne da radi svoj posao kako treba, kablovski operateri neka se bore za tržište, nemam ništa protiv. Moraju da poštuju nacionalno zakonodavstvo Republike Srbije. Ako će da se bave i emitovanjem programa, moraju da registruju televizije, odnosno druge izdavače u skladu sa zakonima Republike Srbije. Ako neće, daleka im lepa kuća. Ako neće da odu, obezbedićemo im trajni smeštaj u Republici Srbiji, ali zatvorenog tipa.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Pošto na listama više nema prijavljenih, nema nikog ni po članu 96. na osnovu člana 98. stav 4. Poslovnika zaključujem pretres o listi kandidata za člana Saveta Regulatornog tela za elektronske medije.
Saglasno članu 87. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine, određujem petak, 14. februar 2020. godine, sa početkom u 17.40 časova, kao dan za glasanje o tački dnevnog reda sednice Dvadeset četvrtog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u Jedanaestom sazivu.
Poštovane dame i gospodo, pre nego što pređemo na odlučivanje, potrebno je da utvrdimo kvorum.
Mi, ovde za predsedavajućim stolom, smo ubeđeni da ima preko 130 ljudi. Ekran nam pokazuje 128. Da li je problem da još jednom ubacite kartice, jer je nemoguće?
Konstatujem da u sali ima 129 narodnih poslanika. Izgleda mnogo više.
Prelazimo na odlučivanje.
Pristupamo glasanju o kandidatima za izbor jednog člana Saveta Regulatornog tela za elektronske medije na predlog nadležnog odbora Skupštine AP Vojvodine.
Kandidati za izbor jednog člana Saveta na predlog nadležnog odbora Skupštine AP Vojvodine su Slobodan Cvejić i Slaviša Grujić.
Pošto se od dva predložena kandidata bira jedan član, napominjem da svaki narodni poslanik može da glasa samo za jednog kandidata.
Za član Saveta izabran je kandidat koji dobije većinu glasova svih narodnih poslanika.
Stavljam na glasanje predlog da se za člana Saveta Regulatornog tela za elektronske medije izabere Slobodan Cvejić.
Zaključujem glasanje: za – 129, protiv – niko, uzdržano – dvoje.
Stavljam na glasanje predlog da se za člana Saveta Regulatornog tela za elektronske medije izabere Slaviša Grujić.
Zaključujem glasanje: protiv – troje, uzdržan – jedan, nije glasalo 127 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština, polazeći od broja dobijenih glasova za člana Saveta Regulatornog tela za elektronske medije na predlog nadležnog odbora Skupštine AP Vojvodine izabrala Slobodana Cvejića.
Pristupamo glasanju o kandidatima za izbor jednog člana Saveta Regulatornog tela za elektronske medije na predlog udruženja izdavača elektronskih medija i udruženja novinara u Republici Srbiji, zajedničkim dogovorom.
Kandidati su Biljana Ratković Njegovan i Višnja Aranđelović.
Stavljam na glasanje predlog da se za člana Saveta Regulatornog tela za elektronske medije izabere Biljana Ratković Njegovan.
Zaključujem glasanje: za – jedan, protiv – jedan, uzdržano – jedan.
Stavljam na glasanje predlog da se za člana Saveta Regulatornog tela za elektronske medije izabere Višnja Aranđelović.
Zaključujem glasanje: protiv – 129, protiv – dvoje.
Konstatujem da je Narodna skupština, polazeći od broja dobijenih glasova za člana Saveta Regulatornog tela za elektronske medije na predlog nadležnog odbora Skupštine AP Vojvodine izabrala Višnju Aranđelović.
Dozvolite mi da, u vaše i u svoje ime čestitam članovima Saveta Regulatornog tela za elektronske medije na izboru i poželim im uspeh u radu.
Pošto je Narodna skupština obavila razmatranje jedine tačke dnevnog reda ove sednice i odlučivanje o njoj, saglasno članu 102. Poslovnika Narodne skupštine, zaključujem sednicu Dvadeset četvrtog vanrednog zasedanja NS RS u Jedanaestom sazivu.
(Sednica je završena u 17.50 sati.)