Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 24.11.2020.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/168-20

1. dan rada

24.11.2020

Beograd

Sednicu je otvorio: Ivica Dačić

Sednica je trajala od 10:10 do 17:25

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Zahvaljujem.
Dame i gospodo narodni poslanici, primili ste ostavke narodnih poslanika Marije Leković, Aleksandra Šapića i Aleksandre Čamagić na funkciju narodnog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije i izveštaj Odbora za administrativno budžetska i mandatno-imunitetska pitanja Narodne skupštine povodom razmatranja ovih ostavki koji je utvrdio da je podnošenjem ostavki nastupio slučaj iz člana 88. stav 1. tačka 2) Zakona o izboru narodnih poslanika i predlaže da Narodna skupština u smislu člana 88. stav 3. i stav 4. istog zakona konstatuje prestanaka mandata ovih narodnih poslanika.
Saglasno članu 88. stav 1. tačka 2) i stav 3. i stav 4. Zakona o izboru narodnih poslanika, Narodna skupština na predlog Odbora za administrativno budžetska i mandatno-imunitetska pitanja Narodne skupštine konstatuje da je prestao mandat pre isteka vremena na koje su izabrani narodni poslanici: Marija Leković, Aleksandar Šapić i Aleksandri Čamagić danom podnošenja ostavke. Saglasno Zakonu o izboru narodnih poslanika izvršiće se popunjavanje upražnjenih poslaničkih mesta u Narodnoj skupštini.
Nastavljamo sa radom.
Reč ima narodni poslanik, Nenad Filipović. Izvolite.
...
Jedinstvena Srbija

Nenad Filipović

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija
Zahvaljujem.

Uvaženi predsedavajući, ministre, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani, poslanička grupa JS ovaj set zakona će, kao što reče naš predsednik Dragan Marković Palma, podržati zato što zakoni moraju da idu u korak sa vremenom i sa realnošću, naročito ovi zakoni koji govor o porezima i taksama ali i svi ostali zakoni moraju da idu u korak sa vremenom jer ne smemo da dopustimo da građani zbog toga ispaštaju.

Kada kažemo, pošto ovaj set zakona govori upravo o porezima i taksama i kada kažemo našem građaninu, oni prvo pomisle da dolazi do novog zaduživanja. Međutim, ovaj set zakona vrši se dopuna i preciziranje postojećih zakona koji nastaju kroz višegodišnju primenu i uočavanje određenih propusta, a koji rezultiraju sa nekoliko ključnih efekata. Ti efekti su prvo brže sprovođenje zakona, to je skraćenje vremena i efikasniji rad. Druga stvar je smanjenje troškova, a treća jačanje pravne sigurnosti i četvrta poboljšanje naplate poreza.

Što se tiče zakona o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji treba reći da odlaganje poreza, plaćanja poreza vrši se dopuna ovog zakona kojim je omogućeno odlaganje plaćanja dugovnog poreza na način i pod uslovima koji utvrdi Vlada u cilju ublažavanja ekonomskih posledica, znači, Kovid-19, a to je u vezi sa ovim paketom mera koje je dala Vlada.

Druga stvar koja je vrlo bitna je elektronska komunikacija. Ovde se vrši preciziranje određenih stvari, da poreski obveznik prilikom elektronske komunikacije preko jedinstvenog elektronskog sandučića, a on dobija to na taj način što se registruje, znači više nije potrebno da se prethodno poreski obveznik saglasi sa time, ali fizičko lice koje dobija poreske prijave u skladu sa odredbama ovog zakona i u papirnom obliku kod njih se traži saglasnost, tako da građani ne razmišljaju o tome da li će morati svi da idu na elektronski oblik, ali mislim da je ova elektronska komunikacija ono što je veoma bitno i ide u korak sa vremenom.

Dakle, očekivana korist od svega ovog su tri koristi – dovodi do skraćivanja vremena, do drastičnog smanjenja troškova, troškova poreske uprave. To su troškovi administriranja od strane zaposlenih, troškovi materijala, troškovi štampe, poštarine i drugi troškovi i treće - povećanje nivoa efikasnosti poslovanja procesa.

Takođe, uvodi se i novo krivično delo o kome su kolege pričale, a to je poreska prevara u vezi sa PDV-om i mislimo da je sve to dobro.

Što se tiče zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na imovinu, tu bih rekao neke stvari koje su, po meni, bitne da građani čuju. Dugogodišnja primena ovog Zakona o porezima na imovinu ukazala je postojanje određenih pravnih praznina i nedovoljno jasnih odredaba i stoga se vrši dopuna i preciziranje i ujedno se definišu određeni pojmovi. Znači, pojedine grupe se razvrstavaju u nepokretnosti, a sve to u cilju utvrđivanja osnovice poreza za imovinu i polazeći od onog načela da se poreske činjenice utvrđuju prema njihovoj ekonomskoj suštini. Na primer, mi smo imali da nepokretnosti koje smo svrstavali u stanove, a koje se koriste kao poslovni prostor, sada toga više neće biti.

Druga stvar jeste da pomoćni objekti se razvrstavaju u istu grupu sa garažama. Zbog čega je to bitno? Zato što su ranije pomoćni objekti bili prodavani zajedno sa kućama, tj. kuća kad se prodaje, prodaje se kuća, zemljište, pomoćni objekat, tako da nismo mogli da utvrdimo u zonama za te objekte prosečnu cenu kvadrata. Ovim će da se reguliše.

Želeo bih da kažem građanima da se zbog pravilnog utvrđivanja poreza na ove pomoćne objekte predlaže uvođenje obaveze obveznicima poreza na imovinu da do 31. januara 2021. godine podnesu poreske prijave za utvrđivanje poreza na imovinu za nepokretnosti koje su u skladu sa ovim zakonom, a razvrstavaju se u drugačiju grupu. To je bitno da građani znaju, da mogu do 31. januara da to urade.

Što se tiče stope amortizacije, kao što vidite, ona je ista za sve teritorije jedinice lokalne samouprave na toj teritoriji.

Još jednu stvar bih samo rekao, a to je proširenje perioda za utvrđivanje prosečnih cena sa devetomesečnog na dvanaestomesečni period zbog realnosti koja jeste, jer mi imamo, na primer, u nekim delovima, tj. u zonama da je cena kvadrata kuće skuplja od cene kvadrata stana što nije realno i nadamo se da će ovim zakonom takve stvari da se regulišu i da neće nijedan građanin da plaća više poreza nego ono što je zaista potrebno. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Zahvaljujem.
Sledeći prijavljeni je narodni poslanik Dejan Kesar.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Dejan Kesar

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, cenjeni ministre, poštovani građani Srbije, pred nama je danas niz predloga zakona o izmenama i dopunama zakona iz oblasti finansija koji na jasan način uređuju delokrug poreza, poreskog postupka, carina i taksi, kako iz razloga unapređenja pojedinih rešenja, tako i potrebe za usklađivanje istih sa zakonodavstvo EU.

Ono što me posebno raduje jeste što je Vlada Republike Srbije kao ovlašćeni predlagač uputila veći broj zakona i sporazuma u Dom Narodne skupštine koji su od suštinskog značaja kako za svakodnevni život građana, tako i za unapređenje funkcionisanja privrede i dalji rast našeg BDP-a. Tu bih, pre svega, istakao Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na imovinu.

Cilj ovog zakona je, pre svega, sadržan u potrebi da se osnovne nadležnosti za utvrđivanje, naplatu i kontrolu poreza, kako na nasleđe, poklon, tako i na prenos apsolutnih prava, prenesu sa poreske uprave na jedinice lokalne samouprave, što predstavlja svojevrsnu decentralizaciju nadležnosti.

Kada kažem decentralizacija nadležnosti, pre svega smatram da će ovako poverene nadležnosti pozitivno uticati kako na postupak lakšeg utvrđivanja, tako i na postupak lakše naplate poreza, jer prihod po tim osnovima i pripada jedinicama lokalne samouprave, odnosno gradovima i opštinama.

Ono što je važno jeste da se ta ista novčana sredstva troše upravo na one projekte koji direktno utiču na bolji život svih građana i u kojima, za razliku od ranijih perioda, oni mogu učestvovati kroz predloge i inicijative.

Da izmenama i dopunama ovog zakona predlagač želi da isti zakon učini boljim i efikasnijim pokazuje i predloženo rešenje u pogledu uvođenja investicionih fondova koji nemaju svojstvo pravnog lica, a istovremeno su nosioci prava svojine na nepokretnostima, što će omogućiti dodatna novčana sredstva za budžet.

Uvođenje kako investicionih, tako i otvorenih investicionih fondova u naše zakonodavstvo predviđa i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji.

Ono što Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na imovinu dalje predlaže jeste proširenje vremenskog perioda u kome je ostvaren promet nepokretnosti sa devet na dvanaest meseci, što bi omogućilo realnije utvrđivanje prosečnih cena nepokretnosti kako njihovi vlasnici ne bi bili oštećeni po bilo kom osnovu, jer upravo savesno i odgovorne države, kakva je Republika Srbija, rade na punom poštovanju instituta privatne svojine, a u skladu sa tim Predlog zakona je predvideo jasno razvrstavanje nepokretnosti u grupe, što će omogućiti njihovo realnije oporezivanje.

Ono što smatram, takođe, izuzetno bitnim jeste deo predloga zakona koji se odnosi na izmenu pojedinih poreskih oslobođenja, a tu pre svega mislim na nepokretnosti koje se koriste ili su namenjene za poljoprivrednu proizvodnju, nezavisno od toga da li su poljoprivrednici i obveznici poreza na dohodak građana, što je do sada bio uslov.

Ako sublimiramo sve navedeno, smatram da će ovaj zakon imati izuzetno pozitivne uticaje kako na poresku upravu u cilju povećanja njene efikasnosti, tako i jedinice lokalne samouprave, kao i za obveznike poreza na imovinu od kojih su izuzetno važni poljoprivrednici kojima se omogućava njihovo dalje fiskalno rasterećenje i podsticaj da dalje ulažu u te objekte i u njima obavljaju delatnost.

Jasan signal da je država prepoznala sa kojima se suočavaju poljoprivrednici jesu i spomenuta rešenja. Ovo je samo prvi korak u daljem unapređenju te oblasti, što je i prepoznato u ekspozeu premijerke Brnabić.

Takođe, ono što moram da naglasim jeste i da se sva novčana sredstva, koja se dobijaju iz postupka naplate poreza na imovinu, troše kako na unapređenje lokalne infrastrukture, tako i na unapređenje zdravstvene i socijalne zaštite, kao i ulaganje u niz projekata za mlade, čime se jasno pokazuje da i nakon osam godina i dalje radimo brže, bolje i odgovornije kako bi naše društvo učinili još bolje.

Na kraju, hteo bih da istaknem da ću u danu za glasanje podržati sve predložene zakone i sporazume, jer smatram da sva navedena rešenja obezbeđuju sigurniju budućnost za Srbiju i za sve nas. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Zahvaljujem.

Reč ima narodni poslanik Dubravka Kralj.

Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Dubravka Kralj

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre, dame i gospodo narodni poslanici, svojim današnjim izlaganjem akcenotvala bih izmene koje su predložene u pogledu Zakona o porezima na imovinu i to onu koju smatram politički najznačajnijom, a ogleda se u proširenju nadležnosti lokalne samouprave.

Naime, jedinice lokalne samouprave dobijaju nove nadležnosti koje se sastoje u utvrđivanju stope poreza na imovinu, uz poštovanje limita koji je zakonom određen, zatim dobijaju nadležnost za utvrđivanje, naplatu i kontrolu poreza na nasleđe i poklon i poreza na prenos apsolutnih prava, u čemu vidim važan korak u jačanju lokalne samouprave, jer najvažnija pretpostavka lokalnog razvoja jeste fiskalna decentralizacija koju donosi ova zakonska izmena.

Takođe, novo zakonsko rešenje osim što dovodi do rasterećenja poreske uprave, znači i prelazak odgovornosti na lokalne vlasti. Naime, činjenica je da je danas odlučivanje o najvažnijim pitanjima u velikoj meri centralizovano, što je u nekim kriznim situacijama potpuno opravdano. Međutim, u normalnim uslovima dovodi do toga da su lokalni izbori manje značajni u odnosu na izbore republičkog ranga, a ova izmena i ovo povećanje odgovornosti gradova i opština u oblasti poreza na imovinu potencijalno dovodi do porasta značaja političkih subjekata na lokalnom nivou.

Takođe, Srbija je ratifikacijom evropske Povelje o lokalnoj samoupravi, koja je usvojena u okviru Saveta Evrope, preuzela i obavezu da radi na porastu značaja lokalne samouprave, kao što je to i neophodnost u procesu pridruživanja Srbije EU. No, nezavisno od tih obaveza, Srbija je jaka onoliko koliko je jaka njena najslabija opština. Napredovanjem svake opštine napreduje cela Srbija.

Postoji još jedna logična činjenica koja govori u prilog ove zakonske izmene, tj. govori o tome da će gradovi i opštine ove nadležnosti vršiti efikasnije i savesnije. Naime, to su njihovi izvorni prihodi, pa je logično i očekivati da će se oni bolje i efikasnije starati o njihovom prikupljanju.

Kako već govorimo o Zakonu o porezima na imovinu i kako sam pomenula značaj lokalne samouprave i značaj ravnomernog regionalnog razvoja, smatram da je umesno da dam i sugestiju za izmenu koncepta poreskog oslobođenja za kupce prvog stana, u nekoj perspektivi, a koja bi se ogledala u tome da oslobođenje ne bi bilo određeno, odnosno ograničeno do određene površine, kao što je to sada slučaj do 40 kvadrata, plus 15 kvadrata po članu domaćinstva, već do određene vrednosti.

Naime, nije isti iznos poreza na prenos apsolutnih prava kada se kupuje stan od 40 kvadrata u, recimo, nekoj luksuznoj beogradskoj zoni, gde cena kvadrata ide i do 3000 evra i kada se kupuje stan od 40 kvadrata u nekom manjem mestu, recimo u Zrenjaninu i okolini, gde se cena kvadrata kreće oko 400 evra.

Naime, kupac skupljeg stana ostvaruje mnogo veće uštede u odnosu na onoga ko se odlučio da živi u manjem gradu i manjem mestu. Smatram da to nije u skladu sa principom ravnomernosti u oporezivanju.

Takođe, u ruralnim područjima često i nema stambenih objekata od 40 kvadrata, što bi značilo da onaj ko u manjem mestu kupuje kuću od 100 kvadrata, mora da plati porez, a onog ko kupuje stan od 40 kvadrata za sebe u nekom luksuznom naselju za iznos od 120.000 evra, njega država časti. Zbog toga smatram da je pravednije da ovo oslobođenje, odnosno ova poreska pogodnost bude određena do prosečne vrednosti prosečnog stana na nivou cele Srbije.

Takođe, ovde se javlja još jedan problem, odnosno situacija, kada je neko recimo nasledio kuću ili još očiglednije deo kuće koja je, primera radi, nije pogodna za stanovanje, ili zahteva velika ulaganja ili je možda potpuno razrušena, a u katastru nepokretnosti i dalje se vodi kao stambeni objekat, što tom nasledniku to mnogo ne znači, ali dovoljno da ga spreči da koristi ovu poresku pogodnost.

Smatram da bi ovo u kontekstu priče o decentralizaciji i značaju ravnomernog regionalnog razvoja olakšalo položaj onih koji žele da svoju prvu nepokretnost kupe u manjim mestima i u njima žive. Takođe, smatram da bi ovakva izmena sistem poreza na prenos apsolutnih prava učinila socijalno pravednijim.

Ovim naravno ne bih dirala u porez na dodatu vrednost, odnosno povrat PDV kod kupovine stanova u novogradnji iz razloga što racio legis tu nije samo olakšavanje kupovine prve nepokretnosti, već i davanje podsticaja građevinskoj delatnosti.

U svakom slučaju, oslobođenje od poreza nas prenos apsolutnih prava prilikom kupovine prve nepokretnosti izuzetno je značajno za mlade ljude koji kreću put samostalnosti i formiranja svoje porodice u ma kojoj formi i ma kojoj meri bilo predviđeno. Smatram da bi bilo korisno uzeti u obzir i ovu ideju i ovu sugestiju. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Hvala vama.
Reč ima narodni poslanik Zoran Bojanić.
...
Srpska napredna stranka

Zoran Bojanić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Zahvaljujem, uvaženi predsedavajući.

Gospodine ministre, koleginice i kolege, otprilike svake godine u ovo doba pred Zakon o budžetu kao krovni zakon u toku jedne fiskalne godine raspravljamo o poreskim zakonima i o carinskim zakonima. Tako i ove godine. Pred nama su pet predloga dopuna i izmena zakona, od toga dva carinska i tri poreska.

Kada su u pitanju ovi carinski zakoni, pre svega to je usklađivanje sa zakonima koji su doneti u prethodnoj, odnosno u ovoj godini, u onom prethodnom sazivu i tiču se poboljšanja kvaliteta rada, pre svega carina i carinskih ispostava.

Kada govorimo o poreskim zakonima treba napomenuti da jedan od stubova finansiranja države upravo jesu porezi i za razliku od nekih drugih vlada, ova Vlada ima kontinuitet koji su započeli 2012. godine da ne povećavamo fiskalne namete, nego da to pravično raspodelimo, da sveobuhvatno izvršimo naplatu poreza i gde god možemo pokušamo da rasteretimo pre svega privredu, a i građane. Upravo i ove izmene i dopune Zakona o porezu na imovinu i Zakona o administrativnim taksama to govore.

Kada govorim već o Zakonu o administrativnim taksama treba napomenuti da u ovom zakonskom predlogu postoji 20 novih taksi, ali odmah treba reći da 17 je već u primeni, 13, izvinjavam se, je već u primeni tako da one neće opteretiti ni privredu, ni građane, nego će se samo zakonski uobličiti. Takođe, ovde treba napomenuti da ukidamo 17 postojećih taksi. Pre svega, onih koji se odnose na poljoprivredu i neću navoditi šta još.

Gde smo uveli nove takse? Nove takse smo uveli, pre svega, kod intelektualne svojine, kod sprečavanja pranja novca, u oblasti zdravstva i upravo kod carinskih postupaka gde i jeste na dnevnom redu jedan od zakona, Zakon o izmenama i dopunama carina.

Moje kolege iz Kraljeva su ovde pomenule u prethodnim izlaganjima kvalitet rada filijale u Kraljevu, kako se naplaćuje porez i kako to korektno radi. Ja bih voleo, neću hvaliti ni filijalu ni njihov rad, voleo bih da ta naplata bude na još većem nivou, da procenat naplate bude još bolji, jer to će se odraziti na kvalitet života svih nas koji živimo u Kraljevu. Imaćemo mnogo više novca za sve ono infrastrukturno šta je u nadležnosti grada, a nije u nadležnosti Republike. Znači, i za lokalne puteve, za kanalizaciju, za vodovod, a hvala Bogu, politika pre svega predsednika Vučića, SNS i ove Vlade jeste novo zapošljavanje. Kroz svakog novog zaposlenog radnika, ostvaruje se i određeni benefit što se tiče lokalne samouprave i ona ubira određene poreze i doprinose.

Reći ću još ovde samo da izmene i dopune Zakona za porez na imovinu su urađene upravo zbog usklađivanja sa drugim propisima i zakonima. Tu ću napomenuti neke zakone koje smo mi u prethodnom sazivu doneli, a to je Zakon o investicionim fondovima i Zakon o alternativnim fondovima, kao i ono što je najvažnije, upravo se vraćam na onu priču kada sam pomenuo Kraljevo, prenošenje nadležnosti za naplatu, utvrđivanje i kontrolu poreza na nasleđe i poklon na lokalnu samoupravu, što mislim da će mnogo rasteretiti poresku upravu, a doneće dosta dobre rezultate.

Nadam se da će svi zakonski predlozi Ministarstva finansija i ubuduće biti ovakvi kakvi su bili u prethodne četiri godine, kvalitetni, sveobuhvatni i u cilju napretka, pre svega ekonomije, naše Republike. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Zahvaljujem.
Sledeći prijavljeni je narodni poslanik Ivan Ribać.
...
Srpska napredna stranka

Ivan Ribać

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Poštovani predsedavajući, poštovani gospodine ministre, poštovana Slavice, poštovani narodni poslanici, prvo bih da čestitam gospodinu ministru na fantastičnim rezultatima i da kažem da nas je navikao na to, prosto nas svaki deo njegovih aktivnosti obraduje fantastičnim rezultatima, kao što je bio ovaj danas.

Imam dve teme o kojima bih danas rekao par reči. Prva se tiče izmena i dopuna Zakona o carinskoj službi.

Uprava carina je jako bitan šraf u Ministarstvu finansija i u celom državnom aparatu i doprinosi znatnoj dopuni budžeta. U 2019. godini to je bilo čak 51%, a pored te fiskalne uloge, Uprava carina ima značajan i bezbednosni aspekt, odnosno bezbednosnu ulogu, jer se Republika Srbija i dalje nalazi na toj tzv. balkanskoj ruti za krijumčarenje svih vrsta roba i Uprava carina u tom segmentu postiže svakodnevno fantastične rezultate. Ja bih želeo ovom prilikom da čestitam direktoru Tomiću i svim zaposlenim u Upravi carina na fantastičnim dosadašnjim rezultatima i samo tako da nastave.

Izmena člana 48. Zakona o carinskoj službi koji reguliše podnošenje zahteva za pokretanje prekršajnog postupka protiv učinilaca carinskih prekršaja je neophodna, jer je važećom zakonskom regulativom regulisano da zahtev za pokretanje prekršajnog postupka može podneti samo rukovodilac organizacione jedinice u čijoj se nadležnosti nalaze poslovi vezani za prekršaje, bez mogućnosti da te nadležnosti i ta ovlašćenja prenese na druge carinske službenike. Onda tu dolazi do problema, na primer kada se otkrije carinski prekršaj kod fizičkog lica koje je strani državljanin i mora da se celokupni proces sprovede u hitnom postupku, 48 časova. Tu dolazi do problema jer je teritorijalna razuđenost Uprave carina takva da, ako se na primer otkrije prekršaj na graničnom prelazu, on može da bude udaljen nekoliko desetina kilometara od carinarnice gde se nalaze odseci za carinsko-prekršajni postupak, što može predstavljati i predstavlja značajne otežavajuće okolnosti za rad carinskih službenika. Tako da će izmena i dopuna ovog člana zakona svakako olakšati i poboljšati rad carinske službe i doprineti još boljim rezultatima, kako što se tiče fiskalnog pitanja, tako i što se tiče ukupne bezbednosti i otkrivanja i sprečavanja krijumčarenja različitih vidova roba.

Što se druge teme tiče, poštovane kolege, svedoci smo da se naša zemlja nalazi u jako složenoj, delikatnoj situaciji. Sa svih strana nas pritiskaju razne nedaće. S jedne strane, to je borba protiv kovida, sa druge strane, to je uvek aktuelno pitanje Kosova i Metohije, sa treće strane, unutrašnja bezbednost vezana za pojavu ova dva kriminalna klana koji se bore na teritoriji Republike Srbije.

Pored toga, kao četvrto, istakao bih – udružene snage opozicionih političkih i parapolitičkih organizacija, neke samozvane inteligencije ili elite, kao i pojedinih medija koji imaju jasnu antidržavnu kampanju, koji svakodnevno stvaraju atmosferu linča koji, ne želim da slutim, ali podseća na period neposredan pred lišavanje života pokojnog premijera Zorana Đinđića.

Što se kovida tiče, jasno je da celokupni državni aparat čini sve što je u njihovoj moći da na najbolji mogući način reaguje i spasi život svakog našeg građanina i zbog toga, mogu slobodno da kažem, da po statistikama nismo sjajni, ali ipak imamo manji broj obolelih i zaraženih nego znatno razvijenije i bogatije zemlje u okruženju i u svetu.

Svega toga ne bi bilo da od 2014. godine, kada smo preuzeli kormilo u rukovođenju državnim aparatom, nismo imali jasnu strategiju, između ostalog, i o razvoju zdravstva, pa smo od tada obnovili 80 domova zdravlja i ambulanti, izgradili Klinički centar u Nišu, da se renovira i gradi Klinički centar u Beogradu, koji će biti uskoro završen i biće jedan od najmodernijih kliničkih centara u ovom delu Evrope.

Radili smo paralelno i na tome da plate našim lekarima i zdravstvenom osoblju, kao i njihove uslove za rad značajno poboljšamo i povećamo. Pre nekoliko dana smo isplatili, u svoj ovoj krizi, i 10 hiljada dinara svakome zaposlenom u zdravstvu. U prvom talasu epidemije kovida smo takođe reagovali na najbolji mogući način i nabavili ogroman broj respiratora i svih neophodnih elemenata vezanih za zdravstveni sistem. A bilo je teško, svi znate, da se dođe do jednog jedinog respiratora.

Paralelno sa tim frontom, gde smo se bavili samo zdravljem, morali smo, poštovana gospodo, da se bavimo i drugim frontom, a to je da spasimo našu privredu. I zbog toga, između ostalog, sada imamo najmanji pad BDP od 1%. To ne kažemo samo mi, hvalisavci, kako nas često optužuju, iz SNS-a, već je to stav svih relevantnih međunarodnih institucija koje se bave oblastima finansija, kao što su MMF, kao što je Svetska banka i dalje.

Spašavali smo malu privredu ispaćujući u čuvajući svako radno mesto, ispaćujući minimalce. Dali smo svakom odraslom građaninu, punoletnom građaninu Republike Srbije po 100 evra. Za sve to vreme, te borbe za spašavanje života naših građana, za spašavanje naše ekonomije, što je uzročno-posledično povezano, svakodnevno su nas brutalno optuživali i napadali oni koji za vreme svoje vlasti nisu uspeli čestito ni da renoviraju jednu bolnicu, a ne da naprave više, osim sporadičnih menjanja linoleuma, zavesa ili krečenja. Tako što su nas u jednom trenutku isti ljudi optuživali da smo fašistička vlast jer lišavamo slobode kretanja naše građane, kao da mi branimo nekom da izađe na večeru ili na pozorišnu predstavu, ne zato da bi mu spasili život.

Sa druge strane, kada prođe mesec, dva dana onda nas napadaju kako nismo sposobni da uvedemo vanredno stanje ne bi li spasili živote građana, ali računajući samo na to da se desi neki nesrećni slučaj za koga bi se oni kao hijene uhvatili i to iskoristili kao oružje za borbu protiv nas da bi došli na vlast jer drugog oružja nemaju.

Drugo pitanje koje nas stalno pritiska je pitanje Kosova za koje stalno, svakodnevno trpimo nestvarne pritiske sa svih strana da priznamo tog Frankenštajna, stvorenog od strane međunarodnih moćnika i albanskih mafijaša. Iako je to pitanje odavno sklonjeno zaslugama bivših vlasti u zapećak međunarodne političke agende, ova vlast je, poštovana gospodo, vratila to pitanje na sto za ravnopravno razgovaranje o njemu.

Takođe su nas stalno optuživali da smo raznim teorijama zavere, u koje ni malo dete više ne može da poveruje, dovedeni na vlast isključivo da priznamo Kosovo. Međutim, Kosovo, kao što vidite, ne da nije priznato, već je 18 zemalja mudrom državničkom, strateškom politikom otpriznalo, 18 država koje su glasale već za njegovu nezavisnost i rešile njegov status.

Poštovana gospodo, što se unutrašnje bezbednosti tiče, iako ni jedna zemlja na svetu nije lišena, nije imuna od ove psihopatološke pojave koja se zove kriminal, Srbija se sada našla kao teritorija za bitku određenih klanova zbog koje sada vidimo, počinje da se urušava i sistem, čak se radi o bezbednosti života predsednika države, institucije predsednika države.

To ne bi bio neki veliki problem da kriminalci rade svoj posao, a da pojedini državni činovnici koji se bave bezbednošću građana rade svoj posao. Međutim, problem nastaje kada nastaje partnerstvo između te dve dijametralne nepomirljive strane, pa onda kriminalci žele da postanu policajci, a policajci žele da postanu kriminalci i da plodouživaju njihove zasluge odavajući im lokacije, odavajući im kretanja ili ko zna šta drugo.

To je poštovana gospodo jeres koji mora ova država da saseče u korenu za svaki napredak budući i mi smo identifikovali taj problem i sada smo krenuli u njegovo rešavanje i kao što smo rešili sve druge probleme i ovaj ćemo rešiti.

Postavi bih pitanje celokupnoj javnosti – postoji li kod nas Srba jedan problem oko koga mi možemo da se integrišemo, svi i da krenemo u njegovo rešavanje?

Da li oni koji zagovaraju demokratiju, građansko vaspitanje, liberalizam, širinu svim pogledima, nije li to plod njihovih samoteorijskih stavova, a da se u suštini u praksi ponašaju sasvim drugačije? Oni koji konstantno optužuju ovu vlast su već imali prilike, ne mali broj godina da budu na vlasti.

Poštovani prijatelji, brojke ne lažu. Vi ste imali prilike i bili ste na vlasti, jeste li vi napravili Beograd na vodi, kao jedan od najlepših delova glavnih gradova Evrope? Da li ste vi ruiniranu srpsku ekonomiju vratili na zdrave noge, krajnje nepopularnim merama, rizikujući pri tom da za nekoliko godina ostanete bez vlasti, čime je ova vlast jasno pokazala da im nije suštinska namera samo bitisanje na vlasti, nego dobrobit njihovih građana?

Da li ste vi poštovana gospodo, dok ste bili na vlasti napravili 320 kilometara autoputeva, 290 kilometara započeli, da li ste vi slučajno započeli predpristupne pregovore sa Evropskom unijom ili smanjili stopu nezaposlenosti na 7,3%? Da li ste vi od unižene države na međunarodnom političkom planu napravili respektabilnu državu koju svaka najjača sila na svetu uvažava kao ravnopravnog sagovornika? Mi se možemo na ravnopravan način obratiti Briselu i Vašingtonu i Moskvi i Pekingu.

Poštovana gospodo, da li ste svesni svoje sramote kada osuđujete postavljanje onako velelepnog spomenika, osnivaču Srpske države Stefanu Nemanji, namećući vaš ukus kao jedini kredibilan, kao da niko drugi ne može, a znamo da se o ukusima ne vredi raspravljati, pa i meni se slika Kazimira Maljeviča - crni kvadrat na belom platnu ne sviđa, a ne znači da to nije remek delo svetskog slikarstva.

Da li ste poštovana gospodo iz opozicije toliko ogrezli u nečasti kada ne možete jednom rečju, jednim tvitom da pohvalite najlepši mozaik, možda na svetu koji je ova vlast uradila u hramu Svetog Save? Naravno, da ne možete. Ali, čitam kako pojedinci pozivaju na masovne proteste ne bi li sprečili održavanje svih izbora sledećih. Naravno, nemareći oni za zdravlje i bezbednost građana, jer je jasno ustanovljena veza između onih rušilačkih protesta koji su bili ispred Skupštine i drugog pika epidemije Kovida.

Na šta tačno pozivate poštovana gospodo? Na rušenje ustavnog poretka jedne demokratske države? Na neposlušnost, ne bi li se slučajno u toj anarhiji na neki način dočepali vlasti.

Na pojedinim televizijama svakih dva minuta predsednika države kao instituciju, ne kao Aleksandra Vučića nazivate najpogrdnijim imenima i rečima koje ne mogu da izgovorim. Prvo, što ovo možda gledaju moja deca, a drugo zato što sam mandat od ovog naroda dobio da budem pristojan u ovom visokom domu, a ne da se tako izražavam kao oni.

Pozivate svako malo na „tviteru“, na svim društvenim mrežama, na vašim medijima na smrt, na sahranu predsednika i to od strane nekih umetnika, koji su pri tom u svojoj oblasti stvarno maestralni, ali kakav je to vokabular gospodo? Kakav je to rečnik? Kakva je to agenda, da li vi tom agendom i tim vokabularom želite da dođete na vlast? Vlast se ne osvaja slučajno poštovani prijatelji, ne osvaja se nasiljem, ne osvaja se pozivanjem na anarhiju, bar ne u demokratski razvijenim zemljama kakva je Srbija. Vlast se osvaja na izborima, ali da bi osvojili vlast na izborima morate da imate jasan politički program koji će narodu obezbediti duplo veću platu, koji će obezbediti jaču vojsku, veću mogućnost zapošljavanja, koji će obezbediti i stvoriti nove bolnice, bolje zdravstvo, ojačati vojsku. Da bi sve to imali, prvo morate da posedujete viziju, pa znanje, pa mudrost i na kraju hrabrost i istrajnost da sve to sprovedete u delo.

A vi, poštovana gospodo iz opozicije koji stalno kritikujete ovu vlast, svi zajedno nemate ove osobine, jer je jedini zajednički imenitelj oko koga se vi udružujete dolazak na vlast radi besomučnog ličnog bogaćenja, a to je upravo razlog zašto ne možete da se složite i nećete se složiti.

Verujem u pamet i mudrost srpskog naroda i gotovo sam siguran da legalnim putem nikada nećete doći na vlast, ali vas ipak molim nemojte stvarati atmosferu linča i unositi u ovu državu kako stari Grci kažu hibris ili razdor u trenucima kada je od presudne važnosti da svi zajedno mobilišemo sve kapaciteta kako bi iz ovih gorućih problema izašli što manje oštećeni, a onda se poštovana gospodo vidimo za godinu dana na izborima, pa neka pobedi bolji. Živela Srbija!