Sedma sednica Drugog redovnog zasedanja , 15.12.2020.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Sedma sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/198-20

1. dan rada

15.12.2020

Beograd

Sednicu je otvorio: Ivica Dačić

Sednica je trajala od 10:20 do 19:00

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Radovan Tvrdišić

Poslanička grupa SPAS | Predsedava
Zahvaljujem, koleginice.
Sledeći je gospodine ministar, Siniša Mali.
...
Srpska napredna stranka

Siniša Mali

| Ministar finansija
Hvala puno.
Najpre oko Zakona o fiskalizaciji. Drago mi je da ste primetili da je bilo i javno slušanje. Dakle, prvi put u sazivu ovog novog parlamenta. Takođe, bila je i javna rasprava o zakonu, mislim da je to veoma važno da budemo apsolutno i transparentni i da se čuju različita mišljenja i da na kraju krajeva izađemo sa Predlogom zakona koji ima apsolutno smisla i koji je prevashodno u interesu građana Srbije.
Takođe, bih vas samo molio dva ili tri puta ste pomenuli u svom obraćanju pitanje troškova za privredu. Ja ću još jedanput reći na prostom srpskom jeziku, dakle, nema troškova za privredu. Ni jedan privrednik neće imati dodatne troškove koji su vezani za uvođenje novog sistema fiskalizacije, tačka. Imaće samo koristi od toga. Sa jedne strane država će naravno imati koristi zbog suzbijanja sive ekonomije.
Evo, meni su napravili ovde i kratku procenu, ja sam o tome govorio na početku svog izlaganja, koliko jedan mali privrednik ili neko ko već ima postojeću fiskalnu kasu, može da uštedi.
Dakle, po novom zakonu više neće biti potreba za redovnim godišnjim servisom koji košta oko 10 hiljada dinara godišnje. Za DžPRS modulom, koji košta mesečno 450 dinara, to je 5.400 dinara godišnje. Za zamenom čipa koja se vršila na dvogodišnjem nivou i koštala je 12.000 dinara, dakle recimo na godišnjem nivou 6.000 dinara.
Ušteda na duploj traci za kojom više neće biti potrebe, dakle ona traka bela, jedna košta oko 50 dinara, sada zavisi koliko traka trošite mesečno, ali vi ovde dolazite do bar nekih 200 evra, 20.000 dinara mesečne uštede za onoga ko bude imao i primenjivao novi sistem fiskalizacije. Da ne govorim o tome da ćemo tržište tih fiskalnih kasa liberalizovati na ovaj način. Imaćete potvrde od strane Poreske uprave šta je i kako je prihvatljivo, ali svaki novi sistem je prihvatljiv sistem koji će u stvarnom vremenu slati podatke Poreskoj upravi.
Dakle, potpuno kroz digitalizaciju, savremena rešenja uvodimo koncept koji svima treba da bude prihvatljiv i jeste, koji je dovoljno fleksibilan, koji ne košta ništa, a sa druge strane samo može da donese uštede onima koji su u privredi. O tome smo razmišljali kada smo se time bavili i naravno u mesecima i danima koji su pred nama pričaćemo i više o tome, ali ono što mi je posebno sa druge strane važno, s obzirom na kratke rokove, relativno kratke rokove za primenu ovog sistema, imamo godinu dana, mi ćemo sve podzakonske akte doneti do kraja marta i odmah paralelno sa tim i krenuti u primenu ovog zakona.
Po pitanju troškova za privrednike hoću samo, uvažena gospođo Raguš, da budem jasan. Dakle, nema dodatnih troškova za privredu, nema. Imamo novac u budžetu, ako bude bilo nedovoljno izdvojićemo još. Mi ćemo ovaj novac vratiti u roku od godinu dana bukvalno kroz borbu protiv sive ekonomije naravno.
Kada su u pitanju frilenseri i gastarbajteri kako ljudi koji rade u inostranstvu, nije uporedivo. Dakle, ja sam malopre i rekao kada sam razgovarao i razmenjivao mišljenja sa gospođom Kovač, imate jednu manju grupu ljudi koji su politički orijentisani. To vidite iz njihovih saopštenja i svega ostalog, na kraju krajeva oni su i uvukli gastarbajtere u celu ovu priču iako za to niti ima potrebe, niti postoji osnova.
Postoji ogromna razlika između frilensera. Ja veoma poštujem frilensere. To su mladi ljudi uglavnom koji sprovode svoje ideje, nije to ni jednostavan posao, ali postoji velika razlika između gastarbajtera i frilensera i veoma je prosto, frilenseri nisu u radnom odnosu. Dakle, potpuno je drugačiji poreski tretman onih koji nisu u radnom odnosu i onih koji su u radnom odnosu i koji plaćaju poreze i doprinose na svoju platu kao što plaća većina od 2,2 miliona ljudi u Srbiji.
Ono što je problem kod frilensera, ako tako možete da ih nazovete, ja sam to više puta govorio samo je pitanje ko želi to da čuje, njihova obaveza je bila kada su krenuli da se bave poslovanjem, da se organizuju na način koji je poreski najprihvatljiviji za njih. Veliki broj njih se organizovao da bude preduzetnik gde su porezi 10% i plaćaju poreze svojoj državi i na takav način ispunjavaju svoju poresku obavezu.
Onda se jedno udruženje našlo i kaže – pa da, kriva je Poreska uprava što nas nije na vreme obavestilo. O čemu da vas obavesti? O zakonu koji postoji iz 2003. godine? O zakonu o porezu na dohodak građana? Kaže – mi nismo prepoznati kao kategorija. Pa ne prepoznajete se kao kategorija u Zakonu o porezu na dohodak građana, nego se prepoznajete kao kategorija u Zakonu o radu, ako je to zakonodavac prihvatio ili smatra da treba.
Ali, da se vratim korak unazad, odakle uopšte priča oko frilensera, jer jedan od komentara koji ste imali priliku da čujete jeste zašto nam to neko ranije nije javio ili rekao, uz moj komentar da niko nije imao obavezu da vam javi, nego vi sami da plaćate porez, kao u svim normalnim državama sveta, a to je da tek poslednjih godinu ili dve dana frilenseri postaju, da tako kažem, kritična masa jer ih ima toliko da se u sistemu poreske uprave oni identifikuju kao grupa na koju treba obratiti više pažnje. Jednostavno, 2003. i 2004. godine pitanje koliko je bilo frilensera. Je li tako? Evo, sad, pogotovo i zbog korone, rad od kuće, razvoja IT tehnologije, digitalizacije itd, imate sve veći broj ljudi koji rade kao frilenseri. Najveći broj njih i poštuje poreske propise Republike Srbije. Jednostavno, ovde je samo pitanje samosvesti neke da kada idete u nešto novo, kada razvijate neki svoj biznis, logično je da razmišljate i o tome kako određene poreze ili doprinose, ili koje god imate obaveze prema državi, takođe da ispoštujete. To je to.
Dakle, ja sam rekao i reći ću ponovo, s njima sam spreman da razgovaram. Dakle, razgovaraćemo tokom naredne godine, ako treba neko zakonsko rešenje da se promeni. Smatram da je izuzetno važna kategorija i veliki potencijal rasta ima kod njih. Uglavnom su to mladi ljudi, ali, takođe, postoji jedna obaveza koja se odnosi na obrazovanje kada su u pitanju i poreski propisi. To oni jednostavno moraju da znaju ukoliko već kreću u razvoj svog biznisa. To je moje mišljenje, za koje jednostavno mislim da je logično i za vas i za sve ostale. Dakle, ako krenete da se bavite biznisom, uvek imate potrebu da čujete nekog ili sagledate kakve su poreske obaveze u svakoj državi, pa i u našoj.
Dakle, otvorićemo diskusiju. Kao što vidite, svi ovi zakoni su prošli mesece i mesece javnih rasprava i sagledavanja efekata. Ne mogu da budem neodgovoran kao ministar finansija da menjam zakone zato što je neko propustio nešto da pročita ili nije video i da ih menjam danas za sutra, jer nam to stvara jednu nesigurnost generalno u privrednom ambijentu. Niko ne želi ni od privrednika ni od pojedinaca da se zakoni, pogotovo oni koji se odnose na poresku politiku, menjaju iz dana u dan. Dakle, moramo da imamo sistemski dugoročan pristup.
S druge strane, potpuno sam otvoren za bilo koji vid komunikacije tokom naredne godine kada budemo razmišljali o novim izmenama zakona, o novom unapređenju sistema i krajem godine kada budem ovde ponovo pred vama branio te zakone. Naravno da ćemo u međuvremenu sesti sa svima. Tako samo radili i ove zakone. Da vam kažem, vi imate od Privredne komore Srbije, udruženja, ne znam da li je ČEM ili Udruženje stranih investitora ili Udruženje malih privrednika, ili kako god da se zovu, svako šalje neke svoje sugestije i ideje, a mi gledamo šta je realno, šta nije realno, kakvi su efekti tih promena. Dakle, morate da zadržite i neki nivo prihoda u budžet da biste mogli da platite i plate i penzije, da biste gradili i bolnice, kupili lekove i sve ostalo.
Dakle, sve su to odluke koje morate da donesete odgovorno, sagledavajući okruženju u kojem ste, a imajući u vidu da vaša privreda mora da raste. Mislim da smanjenjem opterećenja na zarade, koje ide iz godine u godinu, uvođenjem nekih novih sistema, kao što je sistem e-faktura i fiskalizacije i kriptovaluta i svega, podrškom i podsticajima koje dajemo za novozaposlene, imate to u ovim zakonima, produžavamo i te subvencije programima kao što je „Moja prva plata„ itd. stvarno dajemo doprinos razvoju naše ekonomije, dajemo primer i mogućnost mladima da se zaposle, da dobiju prvi posao. Takođe, to se odnosi i na frilensere i na sve ostale. Mislim da smo se pokazali u ovoj krizi kao odgovorna Vlada, odgovorna država.
Naravno, ukoliko postoji nešto što smo pogrešili, pa ispravićemo. Ljudski je, ko radi, taj i greši, ali potpuno smo otvoreni u tome. Moramo to da uradimo na sistemski način, da i okruženje, privredno okruženje, privrednici, jer mi od privrede živimo, veoma je važno da njih slušamo i slušamo ih tako što pokušavamo, i ne samo da pokušavamo, nego iz godine u godinu izlazimo sa konkretnim predlozima unapređenjem svega toga. Osnovni zakon privrednika, kada sam ja postao ministar finansija, bilo je da se smanji vreme povraćaja PDV. Bilo je preko 45 dana, a sada je već negde oko 20-25. Dakle, mnogo smo bolji, ali sa sistemom e-faktura biće nula, biće jedan dan. To je njima najvažnija stvar bila, s kim god da sam razgovarao.
Onda, naravno, ide smanjenje nameta na zarade. Evo, već treću godinu mi smanjujemo namete na zarade, po 1% godišnje, a sledeće godine dodatnih 0,6%. Dakle, i tu polako rasterećujemo tržište rada. Suzbijamo i sivu ekonomiju. Zašto bi neko zapošljavao nekog na crno, ako mu porezi i doprinosi polako padaju, dakle nisu toliki namet njemu? S druge strane, dajemo mogućnost kroz direktne subvencije, kao što je „Moja prava plata“, mladima, da li su završili srednju školu ili fakultet, da dobiju prvi posao.
Dakle, radimo aktivno na tržištu rada i kada vidite naše sistemske zakone, poreske zakone, više su orjentisani, kako godine prolaze, ka rezultatima rada, oporezivanju rezultata rada, ako neko ostvari dobit plati porez itd, a manje na oporezivanje samog rada, zarade. To je strateško opredeljenje, dugoročno opredeljenje koje imamo i od toga nećemo odustati. Mislim da je to veoma važno tako, dakle, da napravite najpodsticajnije moguće okruženje. Ko zaradi, taj plati deo za poreze itd. S druge strane, onaj ko zapošljava ima sve manje i manje opterećenje na zarade, jer tako podstičemo zaposlenost. Rezultati to pokazuju. Dakle, em imamo s jedne strane najmanji pad BDP ove godine u Evropi, a s druge strane nama je stopa nezaposlenosti u trećem kvartalu 9%, a u prvom je bila 9,4%. Dakle, sada je niža nego što je bila pre same pandemije korona virusom.
U svakom slučaju, ostajem na raspolaganju za bilo koje komentare i sugestije. Ukoliko bude potrebno i nešto detaljnije, celo Ministarstvo i Poreska uprava su vam na raspolaganju, naravno. Hvala puno.
...
Srpska napredna stranka

Radovan Tvrdišić

Poslanička grupa SPAS | Predsedava
Zahvaljujem ministru.
Marina, izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

Poslanička grupa SPAS
Gospodine ministre, hvala vam na odgovoru, kakav sam i očekivala, i na dobroj volji da sagledate sve probleme. Mislim da ih ni mi nismo svesni. I ja sam za sistemska rešenja i odlična je volja vašeg ministarstva što otvarate dijaloge, otvarate diskusije. Svi smo tu na istom planu, da uredimo određene oblasti.

Uglavnom ste odgovorili na većinu mojih dilema, a najveća je ta upravo kakav nam je pristup, da li nam je čovek u centru svega ili nije, i sve je podređeno njegovom standardu.

Samo vas molim za ubuduće, da kada imate i gospođu Savičić i vaš tim, kada imate upravo na pameti digitalne valute, blokčejn tehnologiju, sve što se tiče digitalizacije, da ne zaboravite i naš Pododbor za informatičko društvo i digitalizaciju. Vrlo rado ćemo se odazvati svakom vašem pozivu, jer i mi, naravno, na našu adresu dobijamo razna promišljanja i vidimo probleme kojih nismo bili svesni i verujem da zajedno možemo da dođemo do rešenja. Toliko. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Radovan Tvrdišić

Poslanička grupa SPAS | Predsedava
Hvala.
Sledeći govornik je gospodin Đorđe Milićević.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije
Zahvaljujem.

Uvaženi predsedavajući, poštovano predsedništvo, poštovani ministre sa saradnicima, naravno da će poslanička grupa Socijalističke partije Srbije u danu za glasanje podržati predloženi set zakonskih predloga, ali dozvolite da u ovom uvodnom izlaganju pre svega akcenat stavim na dva zakonska predloga. Reč je o dva nova zakonska predloga, sistemska zakonska predloga, Predlog zakona o digitalnoj imovini i Predlog zakona o fiskalizaciji.

Naravno, ne umanjujući važnost i značaj preostalih zakonskih predloga, ali u nastavku današnje sednice o tim zakonskim predlozima, obzirom da je uglavnom reč o izmenama i dopunama, neke su između ostalog i posledica usvajanja ovih novih sistemskih zakonskih predloga, dakle, o tome će govoriti u nastavku današnje sednice moje uvažene kolege i koleginice.

Kada je reč o ova dva zakonska predloga, voleo bih da postavim pitanje ministru, ali evo vi ste tu, pa ćete mu preneti. Da li vi mislite da građani Srbije kada prate ovaj prenos razumeju šta su frilenseri i šta su kriptovalute? Kada čuju reč frilenseri i kriptovalute onda dolazimo do onog stava da Skupština raspravlja o zakonima koji su od manje važnosti i značaja. Zato vas molim da govorimo narodnim jezikom, da nas građani razumeju, da govorimo, zapravo, o ciljevima koje mi želimo da postignemo usvajajući ova dva nova zakonska predloga kojim regulišemo jednu neregulisanu oblast u Srbiji.

Ciljevi koje želimo da postignemo su, između ostalog, i veći prihodi u republičkom budžetu, da ojačamo i osnažimo našu privredu, suzbijanje sive ekonomije, samim tim i korupcije i od svega ovoga sve ovo će biti doprinos da Srbija postane atraktivnija investiciona destinacija u narednom vremenskom periodu. To su stvari koje, kako koleginica Raguš kaže – čovek u centru svega, e to su stvari koje običan građani Srbije razume. Kriptovalute, frilenseri, verujte mi, najmanji broj građana to razume.

Zato dajte da govorimo o suštini, dajte da govorimo o ciljevima koje mi želimo da postignemo usvajanjem ovih zakonskih predloga, i upravo zbog tih ciljeva poslanička grupa SPS će u danu za glasanje podržati ova dva zakonska predloga.

Pre nego što pređem na stavove poslaničke grupe SPS povodom ovih zakonskih predloga dozvolite mi samo nekoliko rečenica.

Dakle, reč je o zakonskim predlozima koji su u pravom smislu reči prošli skupštinsku proceduru. Reč je o zakonskim predlozima koji se nisu našli po hitnom postupku, kao sadržaj današnjeg dnevnog reda skupštinskog zasedanja već su bili u redovnom postupku. Poslanici su imali sasvim dovoljno vremena da sagledaju sadržaj ovih zakonskih predloga, da upute sugestije i predloge ili amandmane ukoliko je to neophodno, kao što je određeni broj kolega i koleginica i učinio.

Takođe, koristim priliku da pohvalim i predsednicu Odbora za finansije, celokupan Odbor za finansije, naravno i predstavnike ministarstva koji su imale razumevanja za to.

Dakle, reč je o tome da su ova dva sistemska zakona prošla kroz javnu raspravu i lično mislim da je javna rasprava dobra praksa, da to jeste instrument koji će unaprediti u kvalitetnom smislu rad parlamenta, ali koji će svakako ojačati i osnažiti onu kontrolnu i nadzornu funkciju parlamenta.

Znate kako, rezultati, posvećenost i rad uglavnom demantuju svaku kritiku. Namerno sam ovo istakao, reći ću i zbog čega. Činjenice demantuju dežurne kritičare. I pored brojnih pokušaja da se od trenutka konstituisanja ovog saziva do danas, a ja verujem da će tako biti i u periodu koji je pred nama, pokušava minimizirati uloga parlamenta, pokušava obezvrediti i obesmisliti rad parlamenta i narodnih poslanika i najnegativniji način predstaviti u javnosti ovaj parlament je od konstituisanja saziva do danas imao jednu intenzivnu i dinamičnu aktivnost. I, kada neko kaže da je parlament nelegitiman ili nelegalan, ne vređa on nas, ali potcenjuje, ponižava i degradira građane Srbije, jer parlament je glas naroda, a građani Srbije su na fer i demokratskim parlamentarnim izborima opredelili ko će ih predstavljati u republičkom parlamentu.

Agendu rada republičkog parlamenta svakako neće uređivati nekakva kvaziopoziciona politička elita. Znam da bi njima odgovaralo da se mi bavimo politikanstvom, ja znam da bi njima odgovaralo da mi od trenutka konstituisanja do danas razgovaramo o nekakvim izbornim uslovima, jer to je način da pokušaju da opravdaju onaj očajnički i gubitnički potez bojkota izbora, ali u periodu krize, u periodu kada se i Srbija i čitav svet suočavaju sa najvećim zdravstvenim izazovom, ovaj parlament je definisao svoje prioritete, definisao dinamiku aktivnosti kada je reč o radu, i svakako da su prioriteti, pre svega, životni standard građana, rast i razvoj, a onog trenutka kada se svi zajedno uspešno izborimo sa najvećim zdravstvenim izazovom, onda ćemo razgovarati i o preostalim temama. Svakako da će biti vremena i za to.

Mislim da smo na najbolji način, ponavljam, od trenutka konstituisanja do danas, u proteklih mesec i po ili dva, kao parlament dali najadekvatniji odgovor na pitanja koja se postavljaju pred Skupštinu, kao najviši organ zakonodavne vlasti, i da smo radili u najboljem interesu građana Srbije, ne interesuje me, moram vam priznati, stavovi dežurnih kritičara, čija se politika uvek zasniva i počiva na tezi - što gore po Srbiju, to bolje po nas.

Ovaj saziv je pokazao u periodu koji je iza nas, a ubeđen sam da će tako biti i u narednom vremenskom periodu da će Narodna skupština Republike Srbije biti simbol i demokratičnosti, i efikasnosti, i transparentnosti, i javnosti u radu.

Da se vratim na zakonske predloge. Najpre, zašto Zakon o fiskalizaciji? Vi ste, gospodine ministre, govorili u uvodnom izlaganju, dakle Zakon o fiskalnim kasama donet je pre petnaest godina, i naravno da postoji potreba prilagođavanja u elektronskom poslovanju usled napretka tehnologiji i promena poslovnog okruženja u ovoj oblasti.

Novi sistemski zakon koji treba da obezbedi i bolju naplatu poreza, smanji uticaj sive ekonomije na javne finansije i spreči zloupotrebe, biće omogućeno, kao što ste i malo čas rekli da se kroz onlajn sistem prati promet, odnosno Poreska uprava će imati u realnom vremenu sve podatke o prometu i mislim da je reč o zakonskom predlogu koji je dobar za državu, ali da je reč i o zakonskom predlogu koji je dobar za privredu, neće predstavljati nikakvo opterećenje za privrednike.

Pored toga što ste to malo pre rekli, ja ponovo ističem, iz jednog prostog razloga jer smo tokom protekle nedelje imali pokušaj od strane nekakve opozicije, jednog dela opozicije da se unese panika u redove, upravo, privrednika, da će oni snositi teret kada je reč o fiskalizaciji.

Naravno da sav teret fiskalizacije preuzima država i da su sredstva u budžetu za 2021. godinu, obezbeđena, kao što ste rekli, ukoliko budu nedovoljna biće obezbeđena dodatna sredstva u narednom vremenskom periodu i svakako da će ta sredstva biti isplaćena za godinu, do godinu i po dana.

To treba posebno istaći, kao što treba istaći da se ne slažemo, vidim da u javnosti postoji određena kritika zašto se narodni poslanici ne slažu sa određenim stavovima nezavisnih tela. To što mi vodimo debatu i kulturnu raspravu, demokratsko sučeljavanje mišljenja sa stavovima nezavisnih regulatornih tela, to apsolutno ne znači da mi na njih želimo da izvršimo bilo kakav pritisak, ali je, kao što sam više puta rekao, jasna preraspodela odgovornosti, odgovornost poslanika, odgovornost Vlade, odgovornost i zadaci nezavisnih regulatornih tela. Ne slažemo se sa stavom nezavisnih regulatornih tela, konkretno Fiskalnog saveta, da nije trebalo izdvajati subvencije, jer ovo je samo jedan od pokazatelja koliko je važno što smo izdvojili subvencije u budžetu za 2021. godinu.

Dakle, novim sistemom fiskalizacije stvaraju se uslovi za efikasnije praćenje i kontrolu poreskih obveznika kod kojih postoji rizik od izbegavanja plaćanja poreza, kao i povećanja broja poreskih kontrola u samom sedištu poreskog organa, čime se smanjuje potreba za terenskom kontrolom.

Početak primene, kao što ste rekli, predviđen je od 1. januara 2022. godine. To je potpuno opravdano, kako bi se u međuvremenu donela podzakonska akta a obveznici imali sasvim dovoljno vremena da usklade svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona.

Kada je reč o digitalizaciji, odnosno kada je reč o Predlogu zakona o digitalnoj imovini, najpre želim da kažem da je digitalizacija proces koji je pokrenut u prethodnom mandatu Vlade Republike Srbije, a da je premijerka u novom ekspozeu vrlo jasno i eksplicitno naglasila usvajanje zakona koji će regulisati ovu neregulisanu oblast.

Na ovaj način Vlada pokazuje opredeljenost za sistemskim regulisanjem ove oblasti i to svakako jeste prvi korak u prevazilaženju situacije koja postoji zbog neregulisanog okvira i zahteva i industrije i privrede da im se olakša poslovanje u oblasti digitalne imovine.

U ovom trenutku ova oblast je uređena samo Zakonom o sprečavanju novca i finansiranju terorizma. To svakako nije dovoljno.

Vi ste u obrazloženju zakonskog predloga naveli da ste prilikom prikupljanja informacija sa učesnicima na tržištu digitalne imovine definisali da postoji nekoliko kompanija koje posluju na tom tržištu, da su one najvećim delom neregulisane i da im to stvara praktične probleme od otvaranja računa u banci do primene privrednih, pravnih, poreskih, računovodstvenih i drugih propisa. Dakle, nemate okvir za poslovanje, onda se povećava pravna nesigurnost, izbegava se plaćanje poreza i posluje se u sivoj zoni.

Šta su akteri na tržištu do sada radili? Izbegavali neuređeno lokalno tržište, prijavljivali svoje aktivnosti na stranim tržištima i to sve svakako uzrokuje neopravdan odliv velikog dela prihoda iz Republike Srbije. Dakle, digitalizacija, tehnologija i nova dostignuća menjaju ne samo naš život, već i zakonodavni okvir i to potvrđuje današnji zakonski predlog.

Naša država je prva u regionu pristupila regulisanju ove materije, odnosno prepoznala značaj pravnog utemeljenja radi stvaranja sigurnog pravnog okruženja kako bi se dodatno ubrzao rast privrede i kako bi se privukli i domaći i strani investitori.

Zakonom se, dakle, najpre definiše šta je digitalna imovina, a ciljne grupe na koje je usmeren zakon jesu industrija, privreda, ali svakako i fizička lica. Privrednicima se stvaraju nove mogućnosti za poslovanje, a lakše će se sprečavati zloupotrebe u primeni novih finansijskih tehnologija.

Postoji jedan amandman. Mislim da je koleginica Tomić podnela taj amandman i mi ćemo ga svakako podržati, da se zakon primenjuje šest meseci nakon njegovog stupanja na snagu, obzirom da je reč o novoj materiji. Dakle, treba ostaviti jedan duži period za upoznavanje sa zakonskim odredbama, ali i za donošenje odgovarajućih podzakonskih akata.

Dakle, digitalizacija svakako jeste jedna od stvari koja definitivno može biti komparativna prednost Srbije u budućnosti. Srbiju danas prepoznaju po nečem novom, kao lidera u digitalizaciji, najnaprednija zemlja savremenog društva i ovo je nova faza ekonomskog razvoja, rekao bih, koja je upravo zasnovana na inovacijama.

Važno je da je Vlada prepoznala trend digitalizacije i važno je da Vlada prepoznala trend digitalizacije kao trend koji će u potpunosti promeniti ekonomiju.

Na samom kraju, ponavljam, ne umanjujući važnost i značaj preostalih zakonskih predloga, ali o tome će govoriti moje uvažene kolege i koleginice u nastavku današnje sednice, Socijalistička partija Srbije će u danu za glasanje podržati ove zakonske predloge. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Radovan Tvrdišić

Poslanička grupa SPAS | Predsedava
Zahvaljujem.
Sledeći je kolega Zoran Tomić.
...
Srpska napredna stranka

Zoran Tomić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Zahvaljujem, predsedavajući.

Poštovani ministre, poštovana saradnice ministra, uvažene koleginice i kolege narodni poslanici, građani Republike Srbije, pred nama je važan set zakona kojim ćemo nastaviti proces razvoja Srbije, njenog unapređenja, posebno kada govorimo o poslovnom ambijentu, ali i nastavak borbe protiv sive ekonomije i uklanjanje posledica pandemije Korona virusa koju smo osetili.

Ono što je jako bitno da istaknem, ovim setom zakona nastavljamo uspešno proces digitalizacije, koja je bila agenda i Vlade tadašnjeg premijera, a sada predsednika Republike Aleksandra Vučića, ali i Vlade Ane Brnabić.

Svakako ćemo kao zemlja biti jedni od prvih u regionu Jugoistočne Evrope koji će regulisati segment digitalne imovine i uvesti ga u privredne tokove, tako da najveći deo izlaganja posvetiću Zakonu o digitalnoj imovini i fiskalizaciji, ali osvrnuću se i na ostale izmene i dopune zakona.

Kada govorimo o Zakonu o digitalnoj imovini, to je novi zakon koji stupa kod nas i on će svakako unaprediti poslovni ambijent, ali i funkcionisanje samog finansijskog tržišta.

Ono što je bitno da istaknem, četiri su osnovna cilja koja su postavljena kada je u pitanju ovaj zakon. Prvi je regulisanje tržišta digitalne imovine, njegovo uvođenje i razvoj, ali takođe i zaštita zloupotrebe. Drugi je omogućavanje finansiranja pomoću investicionih, odnosno digitalnih tokena o kojima smo ovde čuli. Treće je unapređenje tržišta kapitala primenom digitalne imovine. Četvrto je jačanje okvira za borbu protiv zloupotrebe digitalne imovine u segmentu borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma.

Prvo, na početku, zakonom se definišu i razrađuju instituti i pojmovi kao što su digitalna imovina, virtuelna valuta, beli papir, digitalni token, ali i takođe transakcije koje mogu da se izvrše sa digitalnom imovinom, kao i ekonomski subjekti koji mogu da se bave ovim poslovima.

Ono što je važno da kažemo, ovaj zakon uvodi mogućnost pružanja savetodavnih usluga koje su povezane sa digitalnom imovinom, pre svega, u smislu investicionog savetovanja, ali i davanja investicionih preporuka, savetovanje u vezi sa strukturom kapitala, poslovnom strategijom, izdavanja digitalne imovine i tako dalje, što je važno napomenuti da je to odlična šansa za pokretanje novih poslova, novih firmi koje će se konkretno baviti ovom uslužnom delatnošću, ali kod postojećih kompanije koje se bave pružanjem usluga da se nadogradi da razvije ovaj segment, što je još jedan od elemenata koji će doprineti razvoju naše ekonomije.

Ono što je važno napomenuti kada je u pitanju virtuelna valuta, ovde je mnogo napomenuto da virtuelna valuta nije zvanično sredstvo plaćanja. Ono se može koristiti kao sredstvo razmene zato što iza njega i njegove vrednosti ne garantuje i ne stoji Narodna banka, ne stoji država.

Ono što je jako bitno da napomenemo, videli smo, posebno mlađe generacije koje to interesuje, izuzetna je vulatilnost, odnosno odstupanja od tih vrednosti tokom perioda i ono što je zakon ovde rekao jeste da virtuelne valute ne mogu biti ulog u privredno društvo, ali svakako se mogu konvertovati za zvanično sredstvo plaćanja, uključiti kao ulog u privredno društvo, dok digitalni tokeni, to jest investicioni tokeni koji se odnose na pružanje usluga ili izvršavanje rada mogu biti deo privrednog društva, odnosno uloga u privredno društvo.

Takođe, regulisano je i izdavanje digitalne imovine ili, kako se kaže, rudarenje, čime je takođe i taj segment poslovanja i rada u okviru digitalne imovine uveden pod sam zakonski okvir i, što je važno napomenuti, uvodi se segment beli papir koji će zapravo biti informacija o izvoru same digitalne imovine, što je dodatni doprinos borbi protiv zloupotrebe ovih sredstava, što je jako važan segment, koji je inače obuhvaćen i Zakonom o borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.

Naravno, ono što je bitno, posebna pažnja se obraća i na sekundarno tržište kada je u pitanje trgovanje ovom imovinom, gde se zapravo uvode pojmovi i lica koja mogu vršiti organizaciju same te platforme i organizovati samo trgovanje.

Takođe, ovim zakonom imamo i regulatorni sistem za trgovanje na tržištu digitalne imovine ili OTC tržište, što zapravo definiše da privredni subjekti mogu i bez posrednika sklapati ugovore kojim će doći do razmene kada je u pitanju ova imovina, što je takođe šansa i za razvoj našeg finansijskog tržišta, posebno kada pričamo o Beogradskoj berzi, koja će dobiti još jedan dodatak i na taj način zapravo ići dalje u svom razvoju.

Ono što je jako bitno napomenuti, a to smo mogli da čujemo i tokom javnog slušanja i sigurno javnih rasprava, da intencija zakonodavca jeste da malim privrednicima, kao što su startapovi, mala i mikro preduzeća pruži mogućnost da preko digitalne imovine, odnosno inovativnim načinima počnu finansiranje i razviju svoj biznis, a da kasnije postanu standardni učesnici Beogradske berze, odnosno standardnih instrumenata kojima se trguje na tržištu kapitala, čime se dodatno daje zamajac razvoju finansijskog tržišta u našoj zemlji.

Poseban segment, kao što sam rekao, odnosi se i na zabranu zloupotreba kada je u pitanju trgovanje digitalnom imovinom koja se pre svega odnosi na insajderske informacije i manipulaciju tržišta.

Ono što je jako bitno propisana je i pravna forma poslovanja privrednih društava koje će se baviti pružanjem ovih usluga, kreiranje digitalne imovine, odnosno koji je to iznos kapitala u zavisnosti o kojim oblicima bi se bavili, tako da i ovaj segment regulisan, koji je, naravno, jako bitan za razvoj ovog tržišta.

Takođe, regulisana je i oblast založnog i fiducijarnog prava na digitalnoj imovini. Ono što je jako bitno da kažem, ovde smo već imali prilike da čujemo, određene su nadležnosti Komisije za hartije od vrednosti i NBS kada je u pitanju kontrola u poslovanju privrednih subjekata na tržištu digitalne imovine, gde je NBS, kao nosiocu monetarne politike, pripalo da se bavi kripto valutama a Komisiji za hartije od vrednosti digitalnim tokenima, kao jednim oblicima finansijskih instrumenata.

Ono što je jako bitno da kažemo da je zakonom određen deo digitalne imovine koji ne potpada pod onu klasičnu, da kažemo kapital, odnosno finansijski instrumenti koji su obuhvaćeni Zakonom o tržištu kapitala su obuhvaćeni ovim zakonom i pružena je mogućnost da po jednostavnijim procedurama može da se trguje njima i da se trguje njima i razmenjuje, a naravno zakonom su ti segmenti dodatno pojašnjeni.

Ono što je bitno vidimo i sami da sama ova zakonska rešenja, kažem ponovo, posebno mi je drago što ćemo biti prva zemlja u jugoistočnoj Evropi koja će ovakav zakon dovesti i regulisati ovaj segment i pružiti mogućnost inovativnog načina poslovanja, kada su u pitanju privredni subjekti. Ovo je značajan zamajac razvoju našeg IT sektora.

Čuli smo informaciju i videli smo da svakom godinom sve veći udeo u BDP naši privrednici i naši mladi preduzetnici, koji se u ovom segmentu ostvaruju, a uključivanjem u ovaj segment kada je u pitanju digitalna imovina to će napredovati.

Važno je napomenuti da su zakonodavci sagledavali i druga rešenja koja postoje u svetu ili na kojima se radi, tako da je ovde uvedeno načelo tehničke ravnopravnosti, što je jako važno jer znamo da postoji nekoliko tehnologija na osnovu kojih može da dođe do kreiranja te digitalne imovine. U nekim zemljama se favorizuje blok čejn, u nekim zemljama druga tehnologija. Ovde je važno da je zakonodavac dao mogućnost da se i druge tehnologije uključe kada je u pitanju kreiranje digitalne imovine, što podstiče inovativnost, podstiče kreativnost posebno kod naših mladih ljudi koji su sada dobili uslove u brojnim startap centrima da kreiraju svoje firme, da razviju tehnologiju uz pomoću kojih će moći ovakav imovine da kreiraju i da plasiraju na samom tržištu.

Kada govorimo i sa aspekta mladih preduzetnika i privrede i sa aspekta digitalizacije koju sprovodimo u zemlji, ovo je odlično zakonsko rešenje koje trebamo svi da podržimo. Mogu da kažem da jedva čekam narednu godinu da vidimo prve rezultate primene ovog zakonskog rešenja. Znam da će naši zakonodavci korigovati ako bude postojao neki problem, jer zakon je živa stvar, zakon se prilagođava uslovima, to smo već i u prethodnim zasedanjima i dokazali.

Kada govorimo o Zakonu o fiskalizaciji moji prethodnici i naravno ministar je u obrazloženju rekao da je prethodni zakon usvojen pre 15 godina. Za 15 godina tehnologija je toliko napredovala da mi danas fiskalnu kasu možemo imati u našem mobilnom telefonu, možemo koristiti računare. Upravo cilj ovog zakona jeste da primenimo tu novu tehnologiju i da prilagodimo zakonske odredbe kako bismo smanjili troškove, a čuli smo od strane uvaženog ministra koji su to sve periodični troškovi koje naši privredni subjekti imaju kada je u pitanju fiskalizacija, kada je u pitanju održavanje fiskalnih kasa, servisiranje. Na javnom slušanju smo čak čuli informaciju da postoje čipovi koje je potrebno čuvati, odnosno uklanjati, čistiti, itd. To su peripetije posebno za ljude koji nisu u tom segmentu.

Ono što je važno reći, znači, smanjiće se sami troškovi koje će privredni subjekti imati na godišnjem nivou koje treba da izdvajaju po pitanju fiskalizacije i, naravno, ovim rešenjem unaprediće se ta borba, odnosno uvođenje u legalne tokove, kada je u pitanju poslovanje subjekata koji koriste fiskalne kase. Znači, rešenjem je predviđeno da zapravo buduća fiskalna kasa ima stalnu vezu sa poreskom upravom, da se u realnom vremenu dobijaju, odnosno prosleđuju informacije kada je u pitanju promet koji ta firma ili privredni subjekt odradi, tako da je ovo takođe jedan od bitnih segmenata u podizanju efikasnosti rada naše poreske uprave.

Do sada su poreski inspektori na teren izlazili, gde su, mogu slobodno reći, nasumično određivali reone na kojima će vršiti kontrolu, tako da samim tim vidimo da tu imamo i neracionalno korišćenje resursa, dodatne troškove itd, a da efekti možda nisu bili zadovoljavajući.

Ovde će priča biti drugačija. Ovde ste vi povezani sa vašom kasom, sa poreskom upravom gde u realnom vremenu oni dobijaju informacije i samim tim ona druga tračica, o kojoj je ministar pričao, a koja je trebala da se čuva na period od tri godine, se automatski izbacuje, elektronske informacije dolaze u sistem. Poreska inspekcija može na osnovu uvida prometa i na osnovu dinamike koja postoji da utvrdi da li kod nekih subjekata postoji možda problem ili možda postoji sumnja da nešto ne štima, odnosno ne funkcioniše po zakonu, tako da po tom osnovu može da se izađe na teren i da se izvrši ta terenska kontrola, što znači efikasnije korišćenje resursa poreske uprave.

Ovim zakonom nisu definitivno precizirana sva ta softverska i hardverska rešenja, data su u načelu. To će se uraditi po zakonskim odredbama, ali je jako bitno da kažemo da tu imate segmente primene postojećih kasa koje će se adaptirati novim potrebama, izrade novih kasa, ali izrade i softverskih rešenja, tako da ćete moći da kupite računar, običan štampač ili možda na smartfonu, odnosno na vašem telefonu da instalirate taj softver i da izdajete račune, što zapravo i onu priču oko instagram radnji uvodi u priču, pa da možemo i njih polako da uvedemo u legalne tokove, odnosno da ne budu više u sivoj zoni.

Posebno mi je drago što smo usvojili budžet za 2021. godinu, gde su opredeljena sredstva od tri milijarde dinara koje će se iskoristiti za podršku privrednicima u procesu fiskalizacije, kao što je ministar rekao – privrednici neće imati troškove po pitanju zamene tih kasa.

Meni je drago da sam na javnom slušanju imao prilike da čujem od strane predstavnika Privredne komore, koji su u saradnji sa ljudima iz tog sektora došli do zaključka da od postojećih fiskalnih kasa 30% apsolutno treba da se zameni u potpunosti, a 70% njih će moći da se nadogradi, odnosno da zadovolje te nove tehničke uslove. Samim tim i sami vidimo koliko će ti troškovi biti niži, nego što nečije percepcije, kada kažete morate novu fiskalnu kasu da uzmete. Tu se razmišljalo. Biće još više posla za ljude koji se bave servisiranjem fiskalnih kasa, jer su ovde precizirana rešenja koji su to poreski obveznici koji će se uključiti, a stimulansima koje je država dala za razvoj preduzetništva, razvoj privrede i uslužnih delatnosti, danas sigurno imamo mnogostruko veći broj privrednih subjekata, nego što je to bilo tokom prve fiskalizacije.

Podsetio bih, našao sam informaciju na internetu iz 2004. godine, a kada je tadašnja vlast radila prvu fiskalizaciju, mogu slobodno reći, bez saradnje sa privrednicima, gde se do nekog rešenja došlo i pošto-poto je trebalo da se primeni, država je tada opredelila, kako se navodi, oko 700 miliona dinara kao pomoć privrednicima prilikom fiskalizacije, ali kako su oni rekli, u proseku je oko 7.000 po privrednom subjektu dodeljivano sredstava. Znači, opet su privrednici imali troškove, a sada neće imati troškove.

Koliko dobro su to sproveli, govori podatak da su u prvom periodu od 150 hiljada predviđenih fiskalizacija sproveli smo 1.600. Zašto? Zato što nije postojala komunikacija sa privredom, nije postojala komunikacija sa onima sa kojima je trebalo sarađivati na tome.

Ova vlast, ova Vlada radi drugačije. Ovaj postupak fiskalizacije biće efikasan, omogućiće dalji napredak naše privrede i omogućiće da ti privrednici ostvaruju mnogo bolje poslovne rezultate nešto što se to radilo u prethodnom periodu.

Kada su u pitanju naredne rešenja, neću se mnogo osvrtati pojedinačno, ali uglavnom vidimo da se ona koriguju, odnosno dopunjuju i usklađuju sa zakonima o otvorenim investicionim fondovima, alternativnim investicionim fondovima, da zapravo država produžuje aktivnost kada je u pitanju stimulisanja zapošljavanja kvalitetnog kadra mladih ljudi, koji se trebaju tek dokazati time što će se izvršiti povraćaj uplaćenih poreza i doprinosa za iznos od 65 do 75% i da se produžuje na taj period do kraja iduće godine.

Zatim, da je ono što smo i pričali na prethodnoj sednici, kada je u pitanju budžet, sada se i donosi zakonski akti gde će se povećati ne oporezivi deo zarade sa 16.300 na 18.300, čime će ta sredstva ne samo otići za zapošljavanje novih ljudi, ja sam siguran da će otići i u investiranje kako bi ti privrednici mogli još uspešnije da posluju, a to j ono što odgovoran država i vlast rade.

Kada je u pitanju zakon o akcizama, ovo je još jedan dokaz da smo mi na evropskom putu, zato što usklađujemo naše propisima sa evropskim propisima i evropskim standardima i tim srednjoročnim planom od 2021. do 2025. godine uskladićemo i iznose akciza, kada je u pitanju sagorivi i nesagorivi duvan i kada su u pitanju zapravo tečnosti za elektronske cigarete.

Tako da ćemo u tom segmentu ostvari dobre rezultate i što je bino obezbeđujemo pouzdane informacije i stabilnost na tržištu. Znači, dokazujemo da je država pravi partner tim privrednici, jer zapravo na vreme ih obaveštava kako će se to sprovoditi i, naravno, to je urađeno u razgovoru sa njima.

Čisto, na kraju bih samo želeo da dodam, i ministar je obrazložio druge zakonske akte, ne bih se ni ponavljao, druge kolege su se dotakli svih pojedinih rešenja, samo želim da kažem, sećate se na prvoj sednici kada smo birali Vladu kada je govoreno o šest ciljeva ove Vlade, pa ovo su vam konkretni koraci, prvi koraci u realizaciji nekih od tih ciljeva, pre svega ciljeva razvoja ekonomije, da mi postanemo lideri u regionu, borbe protiv sive ekonomije, ali i borbe za očuvanje zdravlja naših ljudi i protiv pandemije korona virusa, što ćemo, naravno, i narednih dana govoriti.

Inače, oni su dokaze odlučnosti Vlade Srbije da učini samu Srbiju boljim mestom za život, da učini Srbiju boljim mestom za poslovanje i da će Srbija zaista biti lider u regionu.

Mogu slobodno da kažem da Đilasova krnja opozicija i njegovi mediji koji se ne bave ničim drugo nego običnom propagandom, kako god žele, pokušavaju da izvrnu ruglu sve ono što mi ovde govorimo u Skupštini i ono što se izvodi na terenu. Mogu slobodno to da rade do mile volje, jer činjenice, aktivnosti i rezultati su ti koji govore o tome kakav, a ne ono što je napisano.

Tako da, slobodno neka nas ismevaju, slobodno nek izvrću ruglu. Ono što sam sto puta ponavljao to je da ova Vlada, ova vlast ima kredibilitet kod građana, ima poverenje kod građana, dokazano je 21. juna kada je lista koja nosi naziv „Aleksandar Vučić“ dobila preko dva miliona glasova građana Srbije, a pre toga, prethodnih nekoliko izbornih ciklusa takođe rekordno visok broj glasova, čime je zapravo potvrđeno da se podržava politika koju Aleksandar Vučić vodi, kada je u pitanju Srbija, posebno u periodu od 2014. godine kada su teške reforme sprovedene i koje se nastavljaju dalje.

Ono što smo ovim koracima dokazali jeste da smo dosledni našoj politici, dosledni smo ostvarivanju ciljeva koje je Aleksandar Vučić postavio tada kao premijer, a koje se danas sprovode u ovom periodu.

Ono što želim takođe da kažem je da građani veruju onome što vide, ono što ide njima u korist, a to je, znači, da žele bolju infrastrukturu, bolje puteve, bolje zdravstvo, bolje školstvo, nova radna mesta, bolji životni standard, sve ovo što ćemo narednih dana i diskutovati i što ćemo usvojiti zapravo ide u tom segmentu, a neće i prosto ne veruju već viđenim političarima, u stvari ne bih rekao političarima, politikantima.

Oni nisu ništa drugo nego politikanti iz žute bratije, koji inače sada pod okriljem novih dresova primenjuju neke nove ekonomske doktrine, gde 2+2 po njima može neki put da bude tri, neki put pet, u zavisnosti, verovatno, da li se nalazi na strani poverilaca ili dužnika, koji ne znaju osnovne ekonomske pojmove. Tako za njih inflacija ostaje nepoznanica, a valute su, verovatno, stvar percepcije. Ono što oni nude građanima je prosto prodaje magle.

Građani tome ne veruju i zbog takvih politikanata i takvih, da kažemo, rezultata koje su ostvarili njima nema mesta ni u vlasti Srbije, a nema mesta ni na političkoj sceni, već samo u političkoj prošlosti.

Hvala vam. Samo na kraju da kažem da će lista „Aleksandar Vučić – Za našu decu“ u Danu za glasanje apsolutno i sa zadovoljstvom podržati ove setove zakona i izmene i dopune zakona. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Radovan Tvrdišić

Poslanička grupa SPAS | Predsedava
Zahvaljujem.
Sada prelazimo na listu narodnih poslanika.
Prema prijavama za reč prvi na listi je narodni poslanik, Muamer Zukorlić. Izvolite.
...
Stranka pravde i pomirenja

Muamer Zukorlić

Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani prisutni, danas su pred nama zakoni koji po svojoj prirodi, kao što se jasno vidi, imaju za cilj unapređenje i modernizaciju funkcionisanja državnog sistema.

Iako je puno tih zakona, istina, tema i nije tako atraktivna za diskusiju, ali svakako da postoje zanimljivi momenti. Za nas narodne poslanike stranke Pravde i pomirenja je pitanje oporezivanja u svakom slučaju jedno od najbitnijih pitanja u pogledu kvaliteta i efikasnosti funkcionisanja državnog aparata.

Istina, ovo što danas radimo i usvajamo ove zakone, ono će u značajnoj meri učiniti efikasnijim funkcionisanje sistema. Međutim, ono na šta treba ukazati jeste da se nije dovoljno zadržati na tome što je forma i što je, dakle istina, nužna forma, ali kvalitet jednog sistema pored ovog formalnog aspekta kojim se modernizuje sistem čini efikasnijim, nikada ne sme da se zaboravi da je pravda i pravičnost ono što jeste osnovna dimenzija kvaliteta svakog sistema.

Društvo i država dok god budu ostali dosledni tom idealu, a danas ni malo nije lako biti dosledan idealima, jer su ideali nekako postali demode, prevaziđeni su i kada pokušate govoriti o idealima, ma koliko to radili sa ubeđenjem, nekako se ostavlja efekat demagogije ili populizma.

Međutim, uprkos tome, mi u stranci Pravde i pomirenja ne želimo se odreći toga i kroz naš politički diskurs želimo stalno potencirati nužnost da održanja balansa, održanja ravnoteže između onoga što je formalni i proceduralni kvalitet sa jedne strane i onoga što je stvarni suštinski kvalitet.

Tu svakako možemo navesti primer oporezivanja dobiti. On je takođe jedan od gorućih, najbitnijih, ne samo kod nas, već u celom svetu i nije teško doneti dobre zakone, ali je najteže naterati velike, moćne, prebogate vlasnike kompanija, kompanije odnosno posednike velikog kapitala, da oni plate porez na dobit.

Obično žrtva budu oni sitni, ona sirotinja i tu imamo najčešće doslednost raznih poreskih, inspekcijskih službi, da se olako progoni taj mali prodavac ili proizvođač i on najčešće i jeste najažurniji i najdosledniji u plaćanju poreza dok oni krupni, recimo, nađu načina da izbegnu plaćanje poreza na dobit.

Često imamo pojavu i u svetu da su multimilijarderi osnivači humanitarnih organizacija i fondacija i kroz to nam ostavlja utisak kako čine velika dobra dela, a u stvari kada bi oni platili porez ne bi bilo potrebe za njihovim humanitarnim delima, nego je problem što obično ne plate, pa onda kroz humanitarne fondacije peru sopstvenu savest. Na tim lekcijama želim da učimo i da mi zapravo nastojimo da svojim kapacitetima se podići iznad tog sitnog, malog, siromašnog poreskog obveznika i nastojati da nam fokus budu oni veliki, krupni, a pogotovo oni što koketiraju sa kriminalom.

Mi smo u prošlom mandatu jako puno govorili o kladionicama. Dobijam informacije, recimo, da u Novom Pazaru najveći broj kladionica radi apsolutno bez ikakvih dozvola i papira. Dakle, mi imamo takve informacije. Ne možemo ih do kraja propitati, odnosno proveriti, ali pozivamo nadležne organe da to provere. Ukoliko imamo takve pojave, onda je to poruka građanima, pogotovo ovim običnim, malim, sitnim, običnim ljudima koji se bore da prežive i prehrane svoje porodice da zapravo imamo te dvojne standarde koji su jako štetni.

Ono što želim isto da pomenem, a danas je pred nama, je pitanje restitucije, odnosno nadoknada. Imali smo kašnjenja u odnosu na vraćanje imovine islamskoj zajednici, ali istina i želim da to istaknem, u prošlom mandatu ova Vlada kroz nadležnu direkciju je učinila značajan iskorak. Imamo već početak procesa vraćanje te imovine. To je dobro i u tom smislu treba nastaviti. Hvala vam.

Whoops, looks like something went wrong.