Treća sednica Prvog redovnog zasedanja , 18.03.2021.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Treća sednica Prvog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/71-21

3. dan rada

18.03.2021

Beograd

Sednicu je otvorio: Ivica Dačić

Sednica je trajala od 10:20 do 00:00

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Zahvaljujem.

Reč ima narodni poslanik Marijan Rističević.
...
Srpska napredna stranka

Marijan Rističević

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Dame i gospodo narodni poslanici, veliki deo naših građana misli da je ekologija samo sadnja drveća. S tim u vezi, najbolje vreme za sadnju drveća je bilo pre 20 godina. Drugo najbolje vreme za sadnju drveća je odmah. Zato preporučujem svima onima koji prate ovaj prenos da svako ko je u toj mogućnosti, a ja jesam, posadi makar po jedno drvo.

S tim u vezi, uzduž naših puteva postojali su drvoredi sa vetrozaštitom. Sve je to posečeno. To bitno narušava kvalitet vazduha, a bitno je i to što se više naselja tim drumovima i drvoredima ne štite od vetrova, smetova, pa i smetova na saobraćajnicama, jer su obično ti drvoredi sađeni pored regionalnih i lokalnih saobraćajnica.

Mislim da je vreme da donesemo zakon da kaznimo one koji to drveće neovlašćeno poseku i da ih na određeni način obavežemo da to zemljište koje su uzurpirali kao javnu svojinu i pretvorili u njive vrate u javnu svojinu i da makar po kazni moraju da zasade drveće koje je nestalo uzduž tih puteva.

Ja znam jednog iz Beograda koji se bavio zelenom ekonomijom i u tom cilju je odsekao preko 300 platana u Bulevaru kralja Aleksandra. To je izvesni drvosek, u narodu poznatiji kao Dragan Đilas mutibarić, dakle koji je zelenu ekonomiju pretvorio tako što je mislio kada ima puno zelenih dolara da je samim tim on savladao i usavršio zelenu ekonomiju.

Nego da se vratim na poljoprivredu i da se vratim na Inđiju, u kojoj ja živim. Ovo drugi put za nekoliko dana ponavljam, da je Fabrika za reciklažu olovnih akumulatora za vreme vladavine Olivera Dulića i Gorana Ješića podignuta u Inđiji na regionalnom vodozahvatu, tj. iznad vodobunara iz kojih se snabdeva Inđija i okolina pijaćom vodom. Otpadne vode iz tog pogona za reciklažu olovnih akumulatora koji su iz Bugarske iz jednog ruralnog područja premešteni u Srbiju, jer tamo nisu bili dovoljno dobri, ali na kilometar i 200 metara vazdušne linije od Sente do Inđije na vodozahvatu su očigledno za vreme žute vlasti bili podobni, otpadne vode idu u upojni kanal zato što nisu smeli da puste u kanalizaciju koja bi se izlila u Dunav, izazvala verovatno pomor ribe i veoma bi brzo bili uhvaćeni. Zato je iskopan iznad vodobunara tzv. upojni kanal u koji izlazi ta voda i onda svaka ptica koja dođe leti da popije nešto vode iz tog upojnog kanala se prevrne vrlo brzo mrtva.

Takođe, u Inđiji „Energo Zelena“, „Energo Zelena“ to je naša država skupo platila Belgijancima zato što su prilikom te investicije, Mićović, direktor Uprave za veterinu, Oliver Dulić, napravili da mi imamo dovoljno klaničnog otpada za tu fabriku i da imamo dovoljno klaničkog otpad za još jednu fabriku što je poslužilo kao motiv Belgijancima da skupo naplate tu investiciju, dakle, da na svaki potrošeni evro ućare jedno desetak evra. Ta investicija nije bila samo Belgijska, u toj investiciji su učestvovali Nebojša Mišić, funkcioner DS, Oliver Dulić, Goran Ješić i ta ekipa, tako da su debelo profitirali iz tog zagađivanja sredine. Klanični otpad jedan od najopasnijih otpada i ta fabrika nikada po standardima po meni nije ispunila neophodne uslove zato što je strašno leti živeti pet kilometara daleko od prerade klaničnog otpada, a kamo li živeti u blizini.

Takođe, „Farmina“ koja se bavi preradom raznog otpada, biljnog otpada kukuruza itd, i od toga proizvodi hranu za kućne ljubimce, bitno zagađuje vazduh i svojim mirisom, neizdrživim mirisom doprinosi da stanovništvo bude i te kako razdraženo protiv ove vlasti koja ne snosi nikakvu odgovornost za to što su zagađivače doselili funkcioneri DS pre 2012. godine. A doselili su ih zato što zagađivači najbolje plaćaju zemljište za lokaciju tih firmi i tako su od zadruge preotimali zemlju, registrovali na svoje firme i onda prodavali investitorima, i recimo za 46 dinara ili manje od pola evra uspevali da to prodaju po ceni od 10 do 20 evra. Motiv je bila preprodaje zemljišta, a sada je nama u nasleđe ostalo nekoliko zagađivača, zaboravio sam da pomenem i „Cinkarnu“, a sami razmislite koliko su oni tih zagađivača doveli u Inđiju bez ikakve preke potrebe.

Dame i gospodo narodni poslanici, moram da govorim o zbrinjavanju žetvenih ostataka po njivama zato što oni umesto da koriste životnoj sredini, oni bitno ugrožavaju životnu sredinu, jer veliki deo zbog lakšeg oranja, veliki deo poljoprivrednih površina, poljoprivrednici pale da bi lakše obrađivali zemljište i time bitno narušavaju kvalitet zemljišta, uništavajući mikroorganizme, ugrožavaju dimom okolnih saobraćaja i često se iz toga rađaju saobraćajne nesreće, a neretko i onaj koji pali završi među zapaljenim žetvenim ostacima. To je jedan veliki gubitak ne samo što šteti životnoj sredini, već zato što se od te biomase može proizvesti iz poljoprivrede, može proizvesti ukupno energenata koji menja energetsku vrednost 1,7 miliona tona nafte. Ne korišćenje i nedovoljno korišćenje drvene biomase i otpada, takođe, doprinosi da se na takav način uništi godišnje 1,5 miliona tona nafte, odnosno energetska vrednost. Svaka tona biomasi daje 0,33 tone nafte. To je energetska vrednost i vama je svako poznato.

Ono što može da bude dobro i korisno, da koristi zaštitu životne sredine, a da pri tome ekologija nije samo biologija i sađenje drveća, već i biznis. Ono što može da vam donese dobit i da ne škodi životnoj sredini mi u dovoljnoj meri ne koristimo. Imamo 350.000 hektara zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, zakonske mogućnosti smo stvorili, gospodine Martinoviću, pre nekoliko godina, kada bi se to privelo nameni, to bi vredelo negde oko sedam stotina miliona evra i onih 3,2 miliona tona nafte po nekoj ceni i srednjoj po barelu i toni bi donelo negde oko milijardu evra. Godišnje gubimo 1,7 milijardi evra, ne koristeći žetvene ostatke i ostatke drvene mase, ne koristeći 350.000 hektara nekorišćenog zemljišta gubimo 1,7 milijardi evra, ne koristeći to, a pri tome bitno paljenjem ugrožavamo životnu sredinu. Možete u jesen kada se završi žetva kukuruza da vidite, da gotovo cela Vojvodina iz satelita kada gledate, cela Vojvodina se crveni i rumeni ogromne količine dima izlaze i često dolazi do velikih gradova.

Sa tom energetskom vrednošću može da se proizvodi električne energija, može na 350 hiljada hektara da proizvedete ogromne količine kilovata, a sve ukupno za ovo 1,7 milijardi, za nekorišćenu drvenu masu, za nekorišćene ostatke iz poljoprivrede i nekorišćeno zemljišta gubite energetsku vrednost, odnosno gubimo energetsku vrednost. Kada bi to pretvorili u električnu energiju, to bi bilo negde megavata koliko daje od 175 megavata bi to bilo električne energije koliko daje malo više nego što daje TNT u Obrenovcu, TE Nikola Tesla, a ona daje ukupno 1700 megavata. Znači, gubimo jednu termoelektranu koja se snabdeva ugljem i još više ugrožavamo životnu sredinu time što ne koristimo to dovoljno. Ja često kažem da smo u suštini mi bogati siromasi, da ne umemo da iskoristimo ono što koriste, recimo u Nemačkoj i tako dalje. Zamislite da na ovih 350 hiljada hektara zasadimo miskantus, da od toga pravimo biomasu, da od toga pravimo energiju.

Dame i gospodo, sve to poljoprivredi koja kao zagađivač životne sredine se vrati kroz poplave, vrati se kroz suše i oluje, dakle, ne želi priroda da nam se osveti, već je to posledica onoga što ljudi učine prirodi.

Na kraju jedna poslovica, mislim da je to rekao indijanski poglavica, a ja ću dodati da jedan narod ne čini samo sadašnja generacija već i prošle i buduće, i sa tim u vezi ću citirati njega pa kaže da mi zemlju i prirodu nismo samo nasledili od svojih predaka, dedova i pradedova već smo ih pozajmili od budućih potomaka. Zato smo u obavezi da im zemlju i prirodu ostavimo u boljem stanju nego što smo zatekli. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Zahvaljujem.

Preostalo vreme poslaničke grupe je 18 minuta.

Reč ima narodna poslanica, Jasmina Karanac. Izvolite.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Jasmina Karanac

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije
Zahvaljujem, predsedavajući.

Koleginice i kolege, mi ovde već puna dva dana raspravljamo o ovom zakonu i ako je suditi prema izlaganjima narodnih poslanika koji su svako na svoj način ukazali na probleme životne sredine i izneli viđenje rešenja ekoloških problema i ako je suditi po tome što je ova Vlada, ovaj zakon uputila Narodnoj skupštini na usvajanje i na razmatranje, onda se slobodno može reći da je zaštita životne sredine visoko na listi prioriteta ove vlasti.

Ministarka ja se nadam da ćete vi prihvatiti sugestije koje ste ovde čuli, doduše bilo ih je mnogo i na razne teme, ali smatram da ćete u vašem mandatu imati snage da se suočite i da uđete u rešavanje tih problema. Ono što ja smatram i apelujem je da se odmah nakon ovog usvajanja krene, usvajanja ovog zakona krene u njegovu primenu.

Upravo amandman koji je podnela grupa narodnih poslanika okupljenih uz Zelenu poslaničku grupu odnosi se na realizaciju programa ovog zakona to jest na realizaciju programa prilagođavanja, to je član 15. i ovo je samo jedan tehnički amandman. U Predlogu zakona stajalo je da organi i organizacije nadležni za sprovođenje mera prilagođavanja dužni su da dostavljaju ministarstvu izveštaj o sprovedenim merama prilagođavanja kao i pojmove kao što su: poplave, ekstremne temperature, suše i drugo i njihovim posledicama.

Međutim, izostavljeno je, odnosno nije dovoljno jasno da li autonomne pokrajine i lokalne samouprave treba da izveštavaju. Mi smo amandmanom predložili da se uključe i pojmovi: autonomne pokrajine i lokalne samouprave što ste vi prihvatili i smatram da je to dobro, što će ove izmene postati sastavni deo zakona koji ćemo mi, nadam se, uskoro i usvojiti. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Zahvaljujem.

Reč ima narodna poslanica Bosiljka Srdić.
...
Srpska napredna stranka

Bosiljka Srdić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Hvala, predsedavajući.

Uvažena ministarko sa saradnicima, poštovane kolege i koleginice, govoriću o amandmanu na član 15. – realizacija programa prilagođavanja.

Iz postojećeg člana nije dovoljno jasno da AP i lokalne samouprave treba da izveštavaju o realizaciji programa.

Takođe, stiče se utisak da je potrebno izveštaj o sprovođenju mera adaptacije dostaviti do 15. marta u prvoj godini nakon usvajanja programa, a što praktično nije ostvarljivo. Iz tog razloga ovaj amandman predlaže da to izveštavanje bude prvi put dve godine nakon uvođenja programa.

Zakon o klimatskim promenama treba da doprinese uspostavljanju sistema za ublažavanje tih promena, a sa druge strane ono što je bitno i u duhu ovog amandmana prilagođavanje na već izmenjene klimatske promene.

Štete u Srbiji mere si milijardama evra, a činjenica je da naša ekonomija raste, ali važno je da se novac iz budžeta ne troši na posledice, već na prevenciju, a ona je u ekologiji i u zdravstvu.

Zahvaljujući podacima za srednje mesečne temperature i padavina sa meteoroloških stanica dobijaju se rezultati koji pokazuju tempo kojim se klima u našoj zemlji menja. Ono što nam ova merenja govore da je temperatura u poslednjih 30 godina porasla za dva stepena na teritoriji cele Srbije.

Promena klime ne ogleda se samo u promeni temperature, već i padavina, a naročito u sezonskoj preraspodeli intenzitetu padavina.

Poremećen režim padavina ukazuje na sve veći rizik od poplava tokom prolećnih i jesenjih meseci i sve veći rizik suša tokom leta.

Sigurno svi pamtimo katastrofalne poplave 2014. godine, u Beogradu 2019. godine, a u gradu iz koga dolazim, u Kikindi, sve je češće da su pojedini delovi grada poplavljeni, kuće, infrastruktura svakako oštećene, a usevi uništeni.

Odvodi nisu dizajnirani da prime toliko kiše, ali nisu ni održavani. Cela infrastruktura rađena je u periodu kada su bili drugi klimatski uslovi, a sada su u potpunosti promenjeni i to svakako o tome moramo voditi računa.

Ovo povećanje temperature, poremećen režim padavina možda nekome i ne izgleda tako strašno, ali sigurno za sobom nosi posledice koje mogu biti veoma ozbiljne, a one su veća učestalost i dužina trajanja toplih dana i sušnog perioda, povećanje rizika od poplava, češći šumski požari, smanjen prinos poljoprivrednih proizvoda, a svakako i kvalitet, a ne smemo zaboraviti da je poljoprivreda još uvek fabrika pod nebom.

Pogoršan kvalitet pijaće vode svakako i vazduha, a takođe imamo i povećanje električne energije tokom letnjeg perioda i nažalost sve to utiče i dovodi veliki rizik po zdravlje ljudi.

Jedan od izlaza, a koji bih istakla, je svakako pošumljavanje, kao najjednostavniji i najjeftiniji način borbe protiv klimatskih promena.

Sa ponosom mogu istaći da je u mojoj Kikindi od novembra 2019. do januara 2020. godine posađeno 34 hiljade stabala, odnosno od 2014. godina kad je Srpska napredna stranka došla na vlast, pa do 2020. godine, teritorija grada je bogatija za oko 95.000 stabala. Tu svakako nećemo stati, dalje ćemo nastaviti sa pošumljavanjem, odnosno stvaranjem zelenih oaza i vetro-parkova što je za Vojvodinu, Banat veoma bitno. Ovo će unaprediti kvalitet vazduha i to će svakako imati i pozitivno uticati na zdravlje ljudi.

Reč je o veoma važnom zakonu i ja bih rekla o krovnom zakonu koji zahteva usaglašavanje sa svim ostalim sektorima, resorima u Vladi i koliko imam informaciju to je učinjeno i svakako ću i za ovaj važan zakon i amandmane koji će dopuniti zakon danas u satu za glasanje glasati za ovaj amandman.

Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Zahvaljujem.

Na član 65. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Dubravka Filipovski, prof. dr Ljubiša Stojimirović, Arpad Fremond, Jasmina Karanac, Branimir Jovanović, Gojko Palalić, Tijana Davidovac, Marko Parezanović, Milija Miletić, Bratimir Vasiljević, Petar Vesović, Marija Jevđić, Boris Bursać, Bosiljka Srdić, dr Vesna Ivković, Sanja Jefić Branković, Nataša Jovanović, Bojan Torbica, Milan Urošević, Samira Ćosović, Nevena Vejinović, Vladimir Grahovac, Tomislav Janković i Vesna Krišanov.

Vlada i Odbor za zaštitu životne sredine prihvatili su amandman.

Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo smatra da je amandman u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Republike Srbije.

Konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.

U ime predlagača reč ima narodna poslanica Dubravka Filipovski.

Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Dubravka Filipovski

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Zahvaljujem, predsedavajući, kolega Orliću.

U skladu sa obavezama koje proizilaze iz konvencije Ministarstvo za zaštitu životne sredine priprema Dvogodišnji izveštaj i Izveštaj Republike Srbije prema Okvirnoj konvenciji UN o promeni klime.

S obzirom da je prema pravilima Sporazuma iz Pariza dvogodišnji ažurirani izveštaj počevši od 2021. godine, postaje samo dvogodišnji izveštaj, mi smo predložili da se zbog toga u članu 65. amandmanom izbriše reč „ažurirani“, jer ukoliko ostavimo stari naziv, znači, Dvogodišnji ažurirani izveštaj, to bi moglo da izazove dosta proceduralnih problema u kasnijoj fazi kada se ovakvi dokumenti sa novim nazivom budu dostavljani na usvajanje.

Mislim da je cilj ovog amandmana postignut, jer je reč o potrebi da se ukaže na periodičnost podnošenja izveštaja, a ne na naziv, što je Vlada i prihvatila.

Ja koristim priliku da kolege narodne poslanike i narodne poslanice pozovem da u danu za glasanje glasaju za ovaj amandman kako bi zbog ove tehničke, ali veoma važne stvari ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona o klimatskim promenama.

Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Hvala, predlagačima.

Reč ima narodni poslanik Milija Miletić.

Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Milija Miletić

Poslanička grupa Stranka pravde i pomirenja SPP – Ujedinjena seljačka stranka USS
Zahvaljujem.

Još jedan amandman koji smo zajedno podneli iz našeg Zelenog poslaničkog kluba, amandman tehničke prirode, ali amandman koji će omogućiti da se neke stvari lakše dešavaju.

Malopre sam govorio o svim onim problemima koje smo imali i koje treba da rešimo, ali sada bih hteo da kažem nešto što je vrlo bitno, uvažena ministarka, to se tiče radioaktivnih gromobrana koje imamo u područjima na teritoriji grada Niša, opštine Aleksinac, opštine Svrljig, ima ih još dvadesetak, gde smo u prethodnom periodu više pota pokušavali da nađemo rešenja da te radioaktivne gromobrane rešimo na najbolji način.

To je ostalo da rešim. Nismo uspeli to da rešimo zato što su na mestu gde su ti gromobrani postavljeni nekada bile društvene firme koje su u postupku privatizacije… Ti ljudi sada ne mogu to da plate, jer to iziskuje određena sredstva. To važi i kod nas u mojoj opštini, dakle, ja sam u Svrljigu, to važi za grad Niš, to važi za Aleksinac i ima tu još nekoliko tih gromobrana.

Znam da to moramo rešiti zato što se to pitanje tiče i ekologije, zdravlja i životne sredine.

Mislim da ćemo puno stvari morati da rešimo koje nisu urađene u prethodnom periodu, ali vi ste tu da zajedno sa vašim Ministarstvom, sa našom Vladom te stvari odradimo. U tome mora najveće učešće da ima i lokalne samouprave, zajedno sa svojim organima, da koordinirano radimo i da to bude rešeno za dobrobit svih naših građana koji žive u tim našim mestima, koji žele da im priroda bude što više naklonjenija, ali zato prirodu moramo da čuvamo.

Malopre je gospodin Rističević rekao puno stvari što se tiče ovih vidova energije koje možemo koristiti i u poljoprivrednim usevima, biomase i svega toga. To je potrebno da se uradi.

Znam da su određene indicije krenule da se rade grejanja na tzv. sečku. To su ti proizvodi iz prirode koje moramo koristiti. To je u planu i kod nas, i u mojoj opštini gde ja živim. Čuo sam da ima planova da se radi tako nešto i u Nišu, u Pirotu, u tim sredinama i mi nastojimo da to da uradimo. Na taj način štitimo prirodu i rešavamo probleme.

Još jednom, ja ću kao poslanik i predsednik Ujedinjene seljačke stranke glasati za ovaj predlog zakona, za ove amandmane. Mislim da je to pozitivno.

Vama želim da dam maksimalnu podršku zato što to radite uspešno i za dobrobit svih građana naše Srbije.