Deveta posebna sednica , 29.12.2021.

1. dan rada

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Hvala.

Reč ima predsednik poslaničke grupe SPS, Đorđe Milićević.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije
Zahvaljujem, uvaženi potpredsedniče Narodne skupštine Republike Srbije, gospodine Orliću.

Poštovani predstavnici predlagača, poštovani predstavnici nezavisnih regulatornih tela ili institucija, dozvolite mi da, pre nego što se osvrnem na same izveštaje koji su danas tema dnevnog reda, obzirom da je ovo verovatno i poslednji put da u ovoj godini imamo priliku da se obratimo, obzirom da ćemo tokom drugog dela zasedanja imati raspravu o pojedinostima, u kojoj verovatno, kao poslanička grupa, nećemo učestvovati, jer ćemo svakako podržati predložene zakone. Dozvolite mi samo da u nekoliko rečenica kažem nešto o godini koja je iza nas, kada je reč o Narodnoj skupštini Republike Srbije, obzirom da se danas završava redovno zasedanje Narodne skupštine. Sa ponosom u ime poslaničke grupe SPS želim da kažem da je iza nas jedna veoma uspešna godina, kada je reč o radu parlamenta.

Mislim da je Narodna skupština Republike Srbije u protekloj godini pokazala da je simbol i demokratičnosti i efikasnosti i transparentnosti i javnosti u radu i da je u pravom smislu te reči, glas naroda, mesto gde se na demokratski način sučeljavaju mišljenja i različiti stavovi, a sa jednim jasnim ciljem, da bi došli do zakonskih predloga koji će biti u najboljem interesu građana. Mislim da je parlament u prethodnih godinu dana radio u najboljem interesu građana i da je na pravi način dao odgovore, pružio odgovore koji se postavljaju pred Narodnu skupštinu Republike Srbije, kao najviši organ zakonodavne vlasti.

Dakle, u ovoj godini doneli smo niz setova zakona od nacionalnih značaja, ali ono što bih posebno izdvojio i što je, rekao bih, na neki način obeležilo ovu poslaničku godinu, svakako jeste, pre svega međustranački dijalog, međustranački dijalog u okviru kojeg je na inicijativu predsednika Narodne skupštine Republike Srbije, u dogovoru naravno sa predsednikom države, međustranački dijalog vođen na oba koloseka, čime je pokazan jedan visok stepen demokratičnosti, prilika da možemo da čujemo sugestije i predloge svih političkih stranaka.

Zatim, pred nama je Zakon o referendumu, narodnoj inicijativi, ustavne promene, usvajanje etičkog kodeksa, donošenje zakona o upotrebi srpskog jezika u javnom životu, zaštiti očuvanja ćiriličnog pisma i uvođenje obaveznosti puštanje himne na početku školske godine.

Pored svih mera poboljšanja životnog standarda građana, jako je važno, to je mišljenje poslaničke grupe SPS, jačanje nacionalnog identiteta, posebno u ovim turbulentnim vremenima, kada se Srbija i srpski narod susreću sa različitim pritiscima.

Dakle, na neki način mislim da smo uspeli da u ovoj godini implementiramo, kao najviši organ zakonodavne vlasti sve ono što je sadržano u izveštaju Evropske komisije, a tiče se konkretno rada Narodne skupštine Republike Srbije.

Usvojili smo 174 akta po redovnom postupku i veoma mali broj akata, koliko je bilo samo neophodno po hitnom postupku, a koja su imala potpunu opravdanost.

Što se tiče današnje sednice, ovo je drugi put da imamo priliku da u ovom Sazivu parlamenta razgovaramo o radu nezavisnih tela. Pored toga, nedavno ovde u plenumu smo usvojili, kao što je o tome već bilo reči, Zakon o ombudsmanu, kao i izmene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Takođe, Skupština je izabrala i pet novih članova Saveta Agencije za sprečavanje korupcije, kao i Poverenika za ravnopravnost, a sve upravo sa jednim jasnim ciljem, a to je obaveza svih nas narodnih poslanika, jačanje rada nezavisnih regulatornih tela ili nezavisnih institucija.

Demokratija se jača tako što se jačaju nezavisne institucije. U ostvarivanju kontrolne funkcije, dakle, Narodna skupština vrši nadzor nad radom nezavisnih tela i želim da naglasim da Narodna skupština ostvaruje dobru saradnju sa svim nezavisnim insitucijama.

Institucija Zaštitnika građana naravno ima važno mesto i ulogu u pravnom sistemu Republike Srbije. Jasno je šta je to prema zakonodavstvu Republike Srbije. Dakle, Zaštitnik građana je nezavisni državni organ koji štiti prava građana, kontroliše rad organa državne uprave, nadležnog organa za pravnu zaštitu imovinskih prava, interes Republike Srbije, kao i drugih organa i organizacija. Ovaj organ ima pravo i da pokrene postupak pred Ustavnim sudom za ocenu ustavnosti i zakonitosti zakona i drugih propisa i opštih akata.

Razmatranje izveštaja o radu ovog nezavisnog tela doprinosi unapređenju rada državnih organa u svim segmentima. Neki od bitnih podataka iz izveštaja građana jesu u 2020. godini ono o čemu ste vi gospodine Pašaliću uglavnom govorili u uvodnom izlaganju.

Međutim, raduje podatak iz izveštaja da je opšta ocena stanja ljudskih prava u 2020. godini u Republici Srbiji znatno poboljšana. Mogu sa sigurnošću da kažem da dolaskom gospodina Pašalića na čelo ove institucije je napravljen jedan ogroman iskorak napred u radu ove institucije. Imao sam to zadovoljstvo da sarađujem pre svega na međunarodnom planu u prethodnom sazivu. Mislim da je na taj način trasiran put koji treba da se nastavi u narednom vremenskom periodu.

Da potsetimo da se nadležnosti Poverenika odvijaju na dva nivoa. Jedan se odnosi na zaštitu prava na slobodan pristup informacijama od javnog značaja, u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, dok se drugi odnosi na zaštitu podataka o ličnosti i nadzor nad sprovođenjem Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. Ono što prati dosadašnji rad ovog nezavisnog organa jeste nažalsot negativan predznak i kontekst koji je posledica načina rada ovog organa u ranijem periodu, što je ispravljeno. Tako da je novi Poverenik ušao u taj prostor koji nije bio prijatan. Zahteva dosta transparentnog rada i rezultate tog rada kako bi se slika o ovom nezavisnom organu popravila.

Puna vidljivost uloge i rada Poverenika u 2020. godini ostvarena je upravo putem medija. Ostvarena je putem internet prezentacija, portala, otvorenih podataka, društvenih mreža i slično. Recimo, u 2020. godini, Poverenik je ukupno primio 9218 predmeta, od čega se čak 5201 odnosio na slobodan pristup informacijama, 2952 na zaštitu podataka o ličnosti, a 1065 na obe oblasti delovanja Poverenika.

Poverenik je dakle, u godini okončao postupke u 9497 predmeta, što je za svaku pohvalu.

Kada govorim o izveštaju Agencije za sprečavanje korupcije, za 2020. godinu, ova institucija funkcioniše po novom Zakonu o sprečavanju korupcije koji se primenjuje od 1. septembra 2020. godine. Ovim zakonom je pojačana antikoruptivna uloga Agencije, odnosno ojačan mehanizam kontrole sukoba interesa nosilaca javnih funkcija, davanja saglasnosti za obavljanje drugih javnih funkcija, naravno ukoliko funkcije ne predstavljaju sukob interesa.

Mislim da je potpuno jasno i kada je reč o radu Agencije i kada je reč o saradnji sa Narodnom skupštinom Republike Srbije, imamo jedan nulti stepen tolerancije kada je reč o borbi protiv korupcije i nadamo se da će to biti nastavljeno i u narednom vremenskom periodu.

Da ne bih previše dužio s obzirom da imamo kratak vremenski period i da bih omogućio ostalim kolegama i koleginicama da govore, na samom kraju ću reći da će poslanička grupa SPS u danu za glasanje naravno podržati sve predložene izveštaje. Zahvaljujem.
...
Jedinstvena Srbija

Marija Jevđić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija | Predsedava
Reč ima ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe Aleksandar Vučić - Za našu decu, prof. dr Vladimir Marinković.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Marinković

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Hvala, poštovana potpredsednice.

Poštovani predstavnici nezavisnih tela, danas govorimo o čitavom nizu vrlo interesantnih i vrlo važnih tema za našu zemlju, počevši od borbe protiv korupcije, uvažavanja i osnaživanja politike poštovanja ljudskih prava, manjinskih prava, čitavog korpusa ljudskih prava koje pokrivaju i Poverenica za ravnopravnost i sam Zaštitnik građana, ali i Poverenik za zaštitu podataka o ličnosti građana, što sve predstavlja i spada u jedan definitivno korpus osnovnih ljudskih prava i civilizacijskih tekovina društva u kojem mi danas živimo.

Sve ovo o čemu sam malopre govorio, čitav taj korpus ljudskih prava je jako važan za našu stranku, jako je važan za našu državu, ne samo zbog toga što mi imamo obavezu kada su u pitanju naše evropske integracije, kada je u pitanju ostvarivanje strateškog cilja naše zemlje, a to je punopravno članstvo Srbije u Evropskoj uniji, nego u interesu građana Republike Srbije, u interesu podizanja svih aspekata kada su u pitanju njihova prava, unapređenja demokratskih kapaciteta naše zemlje, zašta smatram da smo mi u SNS u proteklih nekoliko godina uradili puno, posebno kada je u pitanju ono što jeste obeležilo u stvari i prvi mandat našeg predsednika Aleksandra Vučića, kao predsednika Vlade 2014. godine, a to je definisanje jedne jasne strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Definisan je prvi put u istoriji naše zemlje nulte tolerancije na korupciju i jedne bespoštedne borbe protiv te pošasti za koju smatramo da jeste definitivno kancer našeg društva i smatramo da smo u toku ovih sedam godina uspeli puno toga, pa naravno i zajedno sa Agencijom za sprečavanje korupcije, puno toga da uradimo, s obzirom da se to vidi, da su rezultati vidljivi našim građanima, a to znači da sve ono što smo kritikovali po pitanju rada bivšeg režima koji je vladao Srbijom od 2000. do 2012. godine, a odnosi se na ogromne količine novca koje su odlivane putem korupcije i korupcionih aktivnosti funkcionera i ljudi koji su upravljali javnim politikama u našoj zemlji, upravo smo uradili ono što je suprotno, upravo smo sasekli sve ono što je bilo u mogućnosti kada je u pitanju ova država da smanjimo korupciju počevši od najmanje agencije, najmanjeg javnog komunalnog preduzeća do velikih državnih kompanija, velikih instituta, institucija i svih onih državnih organa koji predstavljaju državnu upravu i državnu administraciju.

Rezultati su vidljivi kroz to što nisu samo ekonomske reforme i ekonomski rast, gde smo šampioni u Evropi, s obzirom da kumulativan rast u protekle dve godine iznosi 7,5%, na šta svi mi treba i moramo da budemo ponosni, već je izgradnja autoputeva, ulaganje u zdravstvo, ulaganje u obrazovni sistem, u nauku, u informacione tehnologije, ulaganje u jednu socijalno odgovornu državu, socijalnu zaštitu, pa naravno i investicije ulaganje u zaštitu ljudskih, manjinskih prava, nešto što je proisteklo upravo iz tog aspekta funkcionisanja naše države i jednog potpuno novog narativa jedne, potpuno nove doktrine našeg predsednika Vučića koji je znao, koji je imao viziju i koji je kao prvi prioritet definisao borbu protiv korupcije kao nešto što će u svakom slučaju definisati dalji razvoj i napraviti preduslove za dalji razvoj naše zemlje.

Naravno, ne umanjujem značaj poštovanja ljudskih, manjinskih prava, o čemu ću malo kasnije i da govorim, ali ja želim da, kao neko ko se naravno ozbiljno i aktivno bavi politikom, da ukažem na nešto što se događa u našoj zemlji. Posebno zabrinjava to što se radi o jednom kontinuitetu jedne brutalne kampanje koja se vodi prvenstveno protiv predsednika Republike, Aleksandra Vučića, protiv njegove porodice, ali naravno kampanje koja se vodi protiv prvenstveno onih istaknutih članova SNS samo zbog toga što pripadaju SNS, samo zbog toga što iznose javno svoje stavove na koje, naravno, imamo svi pravo, jel tako, pravo i slobodan govora je nešto, nadam se, za šta se mi svi na političkoj sceni, a i ljudi koji rade u nezavisnim institucijama i vode ih, zalažemo i što treba da predstavlja „Conditio sine qua non“ funkcionisanja bilo koje demokratske države.

Sada, imate situaciju u 21. veku u jednoj državi koja je demokratska, u kojoj vlada pluralizam, parlamentarna demokratija, situaciju da se niko, ama baš niko od nezavisnih tela, od nevladinih organizacija, od svih onih koji se busaju u svoja prsa da vode računa o ljudskim pravima, o ljudskim slobodama, o manjinskim pravima, u sprečavanju ugrožavanja političkih prava, niko se nije oglasio o jednoj sramnoj kampanji. Jako mi je važno to da kažem, jako mi je važno zbog kolega koji sede ovde, zbog građana Republike Srbije, protiv naše koleginice prvenstveno iz SNS, zamenice šefa poslaničkog kluba, majke dvoje dece, jednog vrhunskog intelektualca, borca za svoju zemlju, za interese svoje zemlje i to je pokazala mnogo navrata u prethodnom periodu, ali naravno o tome i o njenim rezultatima će suditi građani Republike Srbije, građani Pančeva, građani Novog Beograda, građani svih opština ovde u Beogradu.

Ali, kako tumačite to da ljudi koji učestvuju u političkom životu u Srbiji, ljudi koji vode pojedine političke partije, kakve god da su, koje god da su veličine, ne ulazimo sada u to, da li je moguće da se niko nije oglasio povodom toga da jedan od tih tzv. lidera tih političkih partija nazove gospođu Božić, verujte mi, meni je neprijatno da to kažem u ovom visokom i cenjenom domu – banderašica, a da drugi javni poslanik, radnik, onaj podržavalac te tzv. bojkotaške opozicije govori o njoj u najgorem kontekstu, najsramnije, najbrutalnije reči i da se tu niko sem nas iz SNS ne javi da kaže – ljudi, ovo je dosta, sa ovim treba prekinuti, ovo treba na neki način da prestane da se procesuira i da se konačno nešto uradi po ovom pitanju.

Pogledajte sada drugi tvit. Isti taj politički lider, zvani Mlađan Đorđević, onaj što nosi onu FSB značku ruske tajne službe, koja se kupuje na pijaci, kaže – slušaj Brnaba, a i prenesi onom tvom šefu, bitangi iz Čipuljića, Vučiću, neće biti „Rio Tinta“, niti iskopavanja litijuma u našoj Srbiji, jer neće biti vas na vlasti, a pare koje ste uzeli ćete vi da vraćate od onog što ste pokrali od naroda.

Eto, to je odnos političkih aktera, to je odnos opozicije prema predsedniku Republike, prema legitimnim predstavnicima, ljudi koji su dobili glasove više od 50% građana Republike Srbije na izborima koji su održani 21. juna 2020. godine. Vi meni odgovorite na pitanje - da li je to normalno? Da li je normalno da vi i ljudi koji rade kod vas ne budu u svim medijima i ne puste u etar svoje mišljenje, samo svoje mišljenje o tome? Nema veze, neka je ovo najispravnije, neka je ovo najbolje, neka je ovo najkulturnije, neka je ovo, kako vi kažete, politički najkorektniji, ali kažite nešto o tome, da znamo.

Neki od mojih kolega su onako dosta romansirali ulogu nezavisnih institucija u našem društvu, mi to uvažavamo i mi to poštujemo, ali moramo otvoreno da razgovaramo o anomalijama i svemu onome što potresa naše društvo danas, jer mi smo ovde izloženi jednoj brutalnoj kampanji jedne agresivne manjine. I nema veze što su manjina, upravo govorimo o poštovanju ljudskih manjinskih prava u našoj zemlji i mislim da smo puno toga dostigli u prethodnom periodu, posebno po pitanju manjinskih prava.

Pogledajte danas odnose naše zemlje prema mađarskoj nacionalnoj manjini. Pogledajte našu saradnju sa našim kolegama koje dolaze i predstavljaju stranke koje predstavljaju mađarsku nacionalnu manjinu, bošnjačku nacionalnu manjinu, bilo koju drugu. Pogledajte predsednika Vučića koji je pre nekoliko dana proveo tri dana, misli da je prvi predsednik, prvi čovek u istoriji koji je na tako visokoj državnoj funkciji obišao i Sjenicu i Tutin i Novi Pazar. Nije mu bilo teško da razgovara sa najobičnijim, sa ljudima čiji život u stvari, o čemu treba da pričamo, što jeste naš zadatak, da unapredimo kvalitet njihovog života. Ne da pričamo o tome iz ove tople Narodne skupštine i naših toplih kabineta, nego da odemo tamo kao što je on to uradio i razgovarao o problemima infrastrukture, o problemima elektrosnabdevanja, o problemima grejanja, o problemima koji su, naravno, decenijama unazad akumulirani.

Naravno, shvatamo mi da svi očekuju sada da će Vučić to rešiti za godinu dana, nešto što prethodnici ne da nisu rešavali, nego nisu imali nikakvu nameru, niti su razmišljali da rešavaju probleme običnih građana, kao što to Vučić radi.

I, šta je Vučić doživeo i šta je doživela njegova porodica? Evo, pogledajte „Informer“ kaže – istražujemo šta se zapravo krije iza afere „Poverenik“.

Moram da vas pitam, gospodine Marinoviću, smatram da sam prilično obrazovan čovek, dugo sam u politici, ali meni lično apsolutno nije jasno šta je radio nadzor, inspektori, kako se to već zove? Evo, ja sam 10 godina ovde, imao sam priliku da sarađujem sa mnogim ljudima iz svih nezavisnih institucija, regulatornih tela, bio sam član mnogih odbora ovde u Narodnoj skupštini Republike Srbije, ali mi nije jasno šta radi, kakav nadzor radi u jednoj vinariji na Voždovcu, imajući u vidu da opet taj nadzor i vrši koleginica, koja naravno, svi smo mi ovde dugo, svi smo mi ovde u politici, Emina Kovačević, koja je bila istaknuti politički aktivista, bila je čak i na listi Socijaldemokratske stranke Borisa Tadića, čija majka isto tako radi kod vas, kod Poverenika za zaštitu podataka i informacija o ličnosti, što očigledno nije slučajno.

Njihova aktivnost je usmerena na to valjda da se pronađe neka velika vest i velika afera o Danilu Vučiću, jer valjda taj dečko koji ima 21 godinu ne treba da živi, ne treba da radi, ne treba da živi u ovom gradu i u ovoj zemlji, isključivo zbog toga što je on sin predsednika Aleksandra Vučića i što Aleksandar Vučić smeta svima onima koji bi ponovo, i na to se niste oglasili, niko od vas, da priželjkuju rumunski scenario, ovaj sada koji bi da strelja predsednika i upozorava ga na to, Goran Marković, na libijski scenario.

To govori predsednik Izvršnog odbora Demokratske stranke, zamislite tu sramotu, ali nema veze, neka je iz bilo koje druge partije, koji poručuje da će Vučić i njegov sin Danilo i njegova porodica da završe kao Gadafi, a svi znamo kako je Gadafi završio. Niko tu ne pominje i niko tu ne govori, bar da otvori debatu, da je došao ovde u parlament i rekao – ljudi, hajde da napravimo neki okrugli sto, neko javno slušanje, šta nam se ovo dešava, šta radimo mi, kako ćete da reagujete? Mi se ne mešamo u to, ali nemojte da mislite da ćemo da ćutimo na to, da ćemo da ćutimo na to da se sprovodi protiv Vučića, protiv njegove porodice, protiv svih nas. Ne želim da dozvolim da Sandra Božić bude meta nikome kada izađe na ulicu, jer to jeste što je napisano poziv da kada izađe na ulicu, kada ode na kafu sa njene dve ćerke, kada ih odvede na fakultet ili bilo gde, to jeste poziv da je ona etiketirana, da je ona loša samo zbog toga što pripada Srpskoj naprednoj stranci.

Mi smo im krivi samo zato što Vučić ima i ova stranka ima plebiscitarnu podršku građana Republike Srbije i zato što očigledno samo razmišljaju o tome kako će neki stranci ili kako će neko kroz taj, kako oni kažu, ukrajinski, makedonski, libijski, to su vrlo, vrlo inovativni, niko tu nije inovativan da predloži nešto po pitanju infrastrukture, novih investicija, radnih mesta, nego razmišljaju o scenarijima i na koji način i kojim će oružjem sa nekim da se obračunaju. Danas je to Sandra Božić, sutra je to Martinović, prekosutra Jovanov, Aleksandra Tomić. Svakog od nas to ovde u parlamentu i šire čeka.

Ne bojimo se mi toga, naravno, nismo mi ovde u politici niti predstavljamo našu politiku zato što smo plašljivi. Upravo zbog toga, mi moramo da budemo hrabri. Ako hoćete da sprovodite reforme, ako hoćete da osnažujete vojsku, ako hoćete da budete patriote, ako hoćete da zaštitite vitalni i nacionalni interes, ako hoćete da kažete na svim forumima i u međunarodnoj zajednici da je Kosovo i Metohija deo Republike Srbije i da ćemo se boriti za naš narod, za našu kulturnu, istorijsku i religijsku baštinu na Kosovu i Metohiji, naravno da treba imati hrabrosti i mi u Srpskoj naprednoj stranci je imamo.

Ali, nemojte niko da očekuje od nas da ćemo da ćutimo i da ćemo da napravimo takvu atmosferu o kojoj su oni govorili pre četiri, pet godina, ali do koje polako dolazimo iz nedelje u nedelju, iz dana u dan, kada su govorili da će nas loviti valjda po ulicama, da će nas juriti po haustorima i po gradovima širom Srbije, samo zato što sprovodimo jednu nezavisnu, samostalnu, patriotsku politiku i što sledimo politiku našeg predsednika Aleksandra Vučića.

Za sve to vreme, dame i gospodo uvaženi gosti, dame i gospodo narodni poslanici, mi se bavimo konkretnim stvarima, mi se brinemo o penzionerima, o starijim sugrađanima, nastojimo, i tu je Aleksandar Vučić uspeo da maksimalno podigne penzije, da podižemo plate u državnom sektoru, da stvaramo jedan dobar i kvalitetan poslovni ambijent u našoj zemlji. To je borba za ljudska prava. To je naša borba. To je naš ključni odgovor, jer nema ni kulture, ni socijalne zaštite, pa nema ni ljudskih prava, ako me dobro razumete, ako vlada siromaštvo u zemlji, ako smo svi jednaki u siromaštvu, ako vlada u zemlji egalitarizam.

Ne, mi hoćemo upravo da napravimo jedan konkurentni ambijent, ambijent koji, naravno, podrazumeva jednake šanse, ambijent koji, kako ćemo to danas, nadam se, usvojiti većinski, bez jednog glasa protiv, jer to zahteva ta ideja, od 1. januara naredne godine da pojačamo i osnažimo pomoć ka našim porodiljama, da osnažimo maksimalno našu demografsku politiku i da za nekoliko godina, u stvari za nekoliko decenija dostignemo ono što je Vučić definisao u svojoj viziji, a to je kako da uradimo da nas bude više. Samo na taj način mi možemo da zaštitimo našu zemlju, mi možemo da jačamo ekonomiju i mi možemo da dođemo do tog našeg glavnog cilja, a to je da mladi ljudi ostanu u ovoj zemlji.

Mi se ne bavimo demagogijom, mi im nudimo posao, mi im nudimo egzistenciju, mi im nudimo izbor, mi im nudimo mogućnosti u raznim oblastima. To je politika SNS, to je politika Aleksandra Vučića, koju ćemo mi i dalje ovako, nadam se, svi složno i hrabro da branimo, dok god imamo ovoliku podršku građana Republike Srbije, a ona je trenutno, koliko možemo da vidimo, potpuno, potpuno neumitna i naravno otvoreni smo uvek za jedan korektan, zdrav razgovor i naravno konstruktivnu razmenu argumenata i kada je nešto loše i kada je ružno i naravno kada je dobro.

Sve je to, naravno, u interesu i građana Republike Srbije, u interesu naše zemlje, ali moramo da ukazujemo na sve ono loše što se događa, jer ne smemo da dozvolimo da nam se prelije i da nam se napravi situacija koja je, recimo, imanentna bila za SAD na kraju Trampove administracije, da nekoga bude sramota tamo u većim ovim gradovima da kaže da je republikanac, zato što je on odmah etiketiran kao neko ko je konzervativan, ko ne pripada većinskom delu toga društva, ne želimo da upadnemo u tu zamku. Posebno što mi predstavljamo jednu veliku, ogromnu većinu građana Srbije, koji samo, ništa, vrlo jednostavno, žele posao, žele stabilnost, žele dobru i kvalitetnu budućnost za našu decu.

Zato ćemo mi u tom smislu da snažno podržavamo i dalje našeg predsednika i politiku naše stranke koju smo i utvrdili i definisali za naredni period na našoj Skupštini u oktobru ove godine. Hvala.
...
Jedinstvena Srbija

Marija Jevđić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima potpredsednica Skupštine narodna poslanica Elvira Kovač.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara
Zahvaljujem.

Uvažena potpredsednice, predsedništvo i nezavisna regulatorna tela, dame i gospodo narodni poslanici, ja ću se u svom izlaganju, kao ovlašćena predstavnica poslaničke grupe SVM, bazirati na dva izveštaja. Raduje me što danas možemo da raspravljamo o zaključcima Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova povodom razmatranja kako 11. Redovnog godišnjeg izveštaja Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, tako i 14. Redovnog godišnjeg izveštaja Zaštitnika građana za prošlu godinu.

Raduje me što današnjom sednicom Narodna skupština Republike Srbije potvrđuje da 2019. godina, kada smo posle četiri godine stavili na dnevni red razmatranje godišnjih izveštaja Zaštitnika građana i Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, da ta godina nije bila incident ili da se to nije desilo tada slučajno, već je to bio čin preduzimanja odgovornosti ovog najvišeg predstavničkog i zakonodavnog tela, a sa ciljem podizanja svesti javnosti kako o značaju nediskriminacije, tako i o značaju jednakosti, kao i cilj da se zaista jačaju nezavisne i samostalne institucije za zaštitu ljudskih prava, što naša poslanička grupa svakako smatra izuzetno značajnim.

Razmatranje redovnih izveštaja Zaštitnika i Poverenika je jedna od obaveza koju je Narodna skupština Republike Srbije preuzela dokumentom iz 2012. godine pod nazivom „Beogradski principi o odnosu nacionalnih institucija za zaštitu i promociju ljudskih prava i parlamenata“. U tom dokumentu konkretno stoji da bi parlamenti trebalo da prime, pregledaju i odgovore na izveštaje nezavisnih institucija, kao i da traže informacije o relevantnih organa o tome u kojoj meri su razmotrili i odgovorili na preporuke nezavisnih institucija. „Beogradski principi“, dakle, utvrđuju obostranu odgovornost.

Posebno se naglašava obaveza institucija za zaštitu ljudskih prava da predlažu izmene i dopune zakona, kako bi se domaće zakonodavstvo uskladilo sa međunarodnim i nacionalnim standardima ljudskih prava. Raduje me što mogu da kažem da iz izveštaja vidimo da su i Poverenik i Zaštitnik aktivno učestvovali u zakonodavnom procesu. Naime, tokom prošle godine Poverenik je uputio 12 mišljenja na nacrte akata i 12 inicijativa za izmenu propisa, a Zaštitnik osam mišljenja o postupku pripreme propisa i devet zakonodavnih inicijativa. Jedna od preporuka iz izveštaja Evropske komisije, koji je, kao što znamo, objavljen 19. oktobra ove godine, je i da bi Narodna skupština, osim što razmatra redovne godišnje izveštaje nezavisnih tela, trebalo i da podržava rad nezavisnih tela na sistematičniji način, kroz redovni monitoring implementacije njihovih preporuka, u čemu još imamo šta da radimo. Dakle, još smo pioniri.

Ono što razlikuje izveštaje Poverenika i Zaštitnika za 2020. godinu od svih prethodnih izveštaja je činjenica da se ocena o poštovanju ljudskih prava građana i zaštiti od diskriminacije po prvi put daje u kontekstu vanrednog stanja i globalne pandemije izazvane Kovidom-19. U uslovima vanrednog stanja zaštita jednog ljudskog prava, prava na život, zahtevala je da se uspostavi ravnoteža između zaštite javnog zdravlja, poštovanja ostalih ljudskih i manjinskih prava i minimiziranja posledica, koliko je to moguće, koje je nažalost ova zdravstvena kriza izazvala u svim socijalnim, starosnim, rodnim grupama i svim segmentima života i rada.

Ključno pitanje na koje odgovaraju oba ova izveštaja je kako iz perspektive zaštite prava na život i javnog zdravlja ostvariti poštovanje demokratskih principa i principa dobre uprave, vladavine prava i zaštite i unapređenja ljudskih i manjinskih prava. Odgovor u oba izveštaja se nalazi u dve ključne reči koje su, kao što sam malopre spomenula, jednakost i nediskriminacija. Poštovanje načela nediskriminacije predstavlja temelj svih politika i samo poštovanjem prava na jednakost i zabranom diskriminacije možemo govoriti o nesmetanom ostvarivanju ljudskih prava. Doduše, u vanrednim okolnostima, ali obe institucije su odgovorile dodatnim angažovanjem i rezultati nisu izostali.

Povereniku se obratilo preko 3.000 građana, dato je 476 preporuka i nastavljen je trend postupanja po preporukama, postupljeno je u 89% slučajeva. Posvećenost zaštiti u unapređenju prava građana rezultirala je porastom poverenja u rad Zaštitnika građana i posledično porastom obraćanja za više od 67% u odnosu na prethodnu godinu.

Doduše, ovoga puta nismo pričali o toj temi, ali smatram da je značajno da naglasimo da poslanička grupa Saveza vojvođanskih Mađara smatra da je važno raditi na zakonodavnom okviru koji garantuje socijalnu i pravnu sigurnost poljoprivrednika u starosti. U tom smislu, naša poslanička grupa će se zalagati da se razmotre predlozi Zaštitnika građana da definicija osiguranika poljoprivrednika treba da sadrži realne parametre, dakle, dohodak, kalkulativnu zaradu, površinu i vrstu zemlje, produktivnost, da je potrebno precizirati koja lica se smatraju osiguranicima poljoprivrednicima, kao i druga pitanja relevantna za ovu vrstu osiguranja, jer znamo da veliki broj građana u Vojvodini živi od poljoprivrede.

Kao što sam spomenula, cela prošla godina je, nažalost, prošla u pandemiji, sa kojom se i dalje suočavamo. U svetlu ove zdravstvene pandemije nije neočekivano da je najveći broj pritužbi zbog diskriminacije upravo podnet na osnovu zdravstvenog stanja i starosnog doba, a prvi put od kada je ustanovljena institucija Poverenika za zaštitu ravnopravnosti zdravstveno stanje u pritužbama zabeleženo je kao najčešći osnov navođenja u preko 15% od ukupnog broja podnetih pritužbi Povereniku. Kao i prethodnih godina, ovaj osnov je neretko naveden u kombinaciji sa još nekim ličnim svojstvom, i to, naravno, najčešće sa invaliditetom, starosnim dobom itd. Najviše pritužbi po osnovu zdravstvenog stanja podneto je u oblasti rada i zapošljavanja.

Od osnivanja obe institucije, dakle i Poverenika i Zaštitnika građana, oblast rada i zapošljavanja se nalazi u vrhu po broju podnetih pritužbi, a najveći broj od skoro 30% primljenih pritužbi Zaštitniku od ukupno 5.056 odnosi se na povrede ekonomsko-imovinskih prava, a potom principa dobre uprave i sociokulturnih prava. Upravo vreme više puta spomenute krize je potvrdilo verodostojnost rečenice da je za ostvarivanje ravnopravnosti jednostavno neophodna ili osnovna puna primena antidiskriminacionog pravnog okvira od strane svih organa javne vlasti.

Problem sa kojim se svi suočavamo u našem društvu je kako prevazići predrasude sa kojima se ranjive grupe, žene, invalidi, pripadnici nacionalnih manjina tretiraju kao nezreli, infantilni i nesposobni za život i rad.

Upravo je vreme krize takođe potvrdilo da antidiskriminacioni okvir, na primer uloga nacionalnih saveta nacionalnih manjina u ostvarivanju i zaštiti ne samo pojedinačnih, već i kolektivnih prava pripadnika nacionalnih manjina na samoupravu u određenim oblastima, da ovo nije samo moderna fraza i koliko je zapravo veliki značaj ovih tela, nacionalnih saveta nacionalnih manjina.

Da su pripadnici nacionalnih manjina dodatno izloženi diskriminaciji u kriznim periodima potvrđuje i podatak da je Poverenik zbog diskriminacije na osnovu nacionalne pripadnosti i etničkog porekla u 2020. godini primio 114 pritužbi, što je dvostruko veći broj u odnosu na nekoliko prethodnih godina, čak ako gledamo četiri godine. Naime, 2016. godine je to bilo 60, 2017. godine takođe, 2018. godine tu negde 59 i 2019. godine je 50, dok je broj od 114 duplo veći.

Institucije i organizacije na čiji rad su se građani najčešće žalili Zaštitniku u oblasti prava nacionalnih manjina su najpre ministarstva, u nešto više od 26% slučajeva, lokalna samouprava, u skoro 15% slučajeva, ustanove i druge javne službe 15% slučajeva i sami nacionalni saveti nacionalnih manjina, doduše u mnogo manjem procentu, negde oko 2,5%.

Za nas i za našu stranku, Savez vojvođanskih Mađara, kao stranku manjinsku, stranku mađarske nacionalne manjine od posebnog značaja je i činjenica da je u toku trajanja vanrednog stanja sam Zaštitnik građana bio u stalnom kontaktu sa predstavnicima nacionalnih saveta kako bi se informisao o ostvarivanju individualnih i kolektivnih prava pripadnika nacionalnih manjina.

Za vreme vanrednog stanja Zaštitnik građana nije primio pritužbe pripadnika nacionalnih manjina zbog uskraćivanja prava na informisanje na njihovom maternjem jeziku ili u vezi sa realizacijom nastave na jezicima nacionalnih manjina. Konkretno, u vezi sa realizacijom nastave na jezicima nacionalnih manjina Zaštitnik građana je obavešten da je Ministarstvo, prosvete, nauke i tehnološkog razvoja u saradnji sa nacionalnim savetima nacionalnih manjina Radio-televizijom Vojvodine i ostalim ili lokalnim ili regionalnim televizijama. Prošle godine, 30. marta 2020. godine započelo je snimanje i emitovanje onlajn nastave na osam jezika nacionalnih manjina: albanskom, bosanskom, bugarskom, hrvatskom, mađarskom, rumunskom, rusinskom i slovačkom jeziku.

O značaju emitovanja nastave na jezicima nacionalnih manjina govori i činjenica da je u AP Vojvodini od ukupnog broja obaveznih osnovnih škola u 254 škole, dakle u 73% škola se nastava izvodi samo na jednom jeziku, dok se u 91 školi nastava odvija na dva jezika, od toga na srpskom i mađarskom jeziku 63 osnovne škole, u dve osnovne škole nastava se izvodi na tri jezika: srpskom, mađarskom i rumunskom, u školi u Plandištu i u školi u Belom Blatu u Opštini Zrenjanin nastava se izvodi na: srpskom, mađarskom i slovačkom jeziku.

Takođe, Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave je uputilo dopis svim jedinicama lokalnih samouprava kojim je ukazalo da usvojene mere i objavljena saopštenja koja su vezana za pandemiju iliti za borbu protiv Kovid 19 moraju biti dostupne svim građanima i objavljeni i na jezicima nacionalnih manjina koji su u službenoj upotrebi u tim jedinicama lokalnih samouprava.

Preporuka koja je navedena bila je i u prethodnom izveštaju da je potrebno preduzeti mere kako bi se sastav državnih organa, organa lokalne samouprave i drugih organa javne vlasti odgovarao nacionalnom sastavu stanovništva, povećanjem broja zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina i njihovim školovanjem i osposobljavanjem za obavljanje poslova se ponavlja i u ovogodišnjem, odnosno u prošlom izveštaju.

Kao što je ista ova preporuka iz godine u godinu se ponavlja iliti pojavljuje u izveštajima kako Evropske komisije o Republici Srbiji, kao i brojnim izveštajima Saveta Evrope i drugih međunarodnih organizacija.

Važno je istaći da ovogodišnji izveštaj predstavlja značajan korak napred u smislu usklađenosti sa međunarodnom metodologijom, kao i standardima praćenja diskriminacije. Pa, tako statistički prikaz aktivnosti Zaštitnika, a posebno Poverenika za zaštitu ravnopravnosti kroz detaljnu sistematizaciju i razvrstavanje podataka po oblastima, ličnim svojstvima, regionima iz kojih su pritužbe podnete i ishodima istih tih pritužbi, prati preporuke brojnih međunarodnih organizacija koje su godinama ukazivale na potrebu razvrstavanja kvantitativnih podataka po različitim osnovama diskriminacije.

U kojoj meri oblast antidiskriminacije ravnopravnosti, jednakih mogućnosti, kompleksna govori i činjenica da u ovom trenutku možemo pobrojati najmanje 26 oblasti života koje su regulisane sa 26 sektorskih zakona, a koji sadrže antidiskriminacione odredbe. Uloga Zaštitnika građana se spominje u skoro 20 strategija i akcionih planova.

Dodatni kvalitet ovogodišnjem izveštaju, tačnije izveštaju o 2020. godini Poverenika je detaljan pregled brojnih izveštaja i analiza međunarodnih i domaćih institucija i organizacija, drugačiji metodološki pristup, praćeno primerima dobre prakse, a posebno prakse Evropskog suda za ljudska prava, što je takođe izuzetno značajno i što pozdravljamo. Možemo reći da je Poverenik za zaštitu ravnopravnosti u drugoj deceniji rada visoko postavio lestvicu što se tiče izveštavanja.

Negde pred kraj svog obraćanja se moram osvrnuti na još jednu temu koja se delimično tiče svih izveštaja, a i svakodnevnog života i pandemije koja nas je zadesila, a to je da su nažalost mere za suzbijanje epidemije Kovid 19 uticali i na porast nasilja u porodici i u partnerskim odnosima. Mada na osnovu podatka do kojih je došao Zaštitnik građana i koji su dostavili nadležni organi, kada su tražene informacije o primeni Zakona o sprečavanju nasilja u porodici, tokom vanrednog stanja, moglo bi se reći da broj prijavljenih slučajeva preduzetih mera zaštite i podrške žrtvama nasilja u porodici, nije bitno odstupao od perioda pre vanrednog stanja. Ipak, i sam Zaštitnik građana naglašava da su informacije s drugih izvora ukazivale na porast nasilja za vreme vanrednog stanja. Do početka decembra 2021. godine ubijeno je u porodičnom nasilju 18 žena, nije utešno da su prošle 2020. godine u porodičnom nasilju, da je ubijeno 26 žena, jer u Srbiji shodno medijskim izvorima, najmanje 353 žene su ubijene od 2010. godine, što znači na svakih deset dana ubijena je po jedna žena.

Godine 1995. kampanja – Vratimo moć ženama, bila je deo globalne akcije, 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama. Danas, 26 godina kasnije, mislim da je vreme za slogan – Vratimo dan, ne samo ženama, već svim nevidljivim i diskriminisanim, onima čija se prava obeležavaju 25. novembra, Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, 1. decembra, Svetski dan borbe protiv AIDS-a, 3. decembra, Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, 6. decembra, kada se obeležava godišnjica Montrealskog masakra i 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava.

Odgovornost je svih nas, narodnih poslanika, da učinimo sve da pravo na dostojanstvene i dane i noći, bude deo prava na život, a to je misija i Zaštitnika građana i Poverenika za zaštitu ravnopravnosti. Zahvaljujem.
...
Jedinstvena Srbija

Marija Jevđić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč, odnosno dva minuta replike, ali ne na vaše izlaganje narodna poslanice Elvira, nego na izlaganje prethodnika. Reč ima gospodin, Marinović.

Milan Marinović

| Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Hvala.
Zaista ću se truditi da budem kratak.
Zahvaljujem uvaženom poslaniku prof. dr Vladimiru Marinkoviću što je postavio ovo pitanje, jer ja, kao što sam rekao u uvodnom izlaganju, ovo je idealna prilika da damo odgovor i razjašnjenja, ne samo narodnim poslanicima nego svim građanima Republike Srbije u vezi svega što ih interesuje, a ne samo u vezi izveštaja koji danas predstavljamo.
Mislim da je ovo idealna tačka da na ovom mestu stavimo tačku na tzv. "aferu Poverenik" koja zapravo nikad nije ni postojala.
Prvo, istaći ću samo neke činjenice. Poverenik po Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti ima pravo da vrši nadzor nad primenom tog zakona i ima pravo da vrši inspekcijski nadzor, bilo je različitih tumačenja, da to bude jasno, u skladu sa tim zakonom, primenom tog zakona, ali i primenom Zakona o inspekcijskom nadzoru.
Vršeći taj nadzor, a nema to pravo samo po novom zakonu iz 2019. godine, odnosno koji se primenjuje od 2019. godine, nego i po prethodnom zakonu iz 2009. godine, Poverenik može da vrši nadzor ne samo u organima vlasti, ne samo kod državnih organa, nego kod privrednih društava, banaka, osiguravajućih kuća i kod svih onih koji vrše obradu podataka o ličnosti, koji su rukovaoci podacima o ličnosti i obrađivači podataka o ličnosti.
Svake godine, kao što sam rekao predstavljajući Izveštaj, mi pravimo plan inspekcijskog nadzora za tu godinu. Kao što smo prošle godine pravili za zdravstvene ustanove i za prosvetne ustanove, tako smo ove godine u sferi državnih organa i organa vlasti napravili plan inspekcijskog nadzora svih ministarstava, i to je sprovedeno, svih gradova i pojedinih opština, sa jedne strane, a u privatnoj sferi, sferi preduzeća, kompanija, banaka i dalje, napravili smo plan nadzora svih onih koji se bave on-lajn prodajom hrane, pića, obuće, odeće, nameštaja, sportske opreme i slično. Tako se došlo do toga i da se kontroliše navedena vinarija, a u svrhu tog nadzora poslali smo preko hiljadu kontrolnih lista svima onima koji se bave tim prodajama, da se kontroliše navedena vinarija, ali ne zato što je vinarija, nego zato što se bavi on-lajn prodajom. Bila je u tom krugu.
...
Jedinstvena Srbija

Marija Jevđić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija | Predsedava
Dva minuta za repliku vam je isteklo. Zahvaljujem.
Replika, narodni poslanik Vladimir Marinković. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Marinković

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Hvala vam što ste pokušali da odgovorite na ono što je moje pitanje i na ono o čemu sam dosta puta razmišljao a nije mi bilo jasno, niti mi je danas jasno. Ali, postavljam jedno logično pitanje - koliko ste vinarija uopšte obišli tokom tog vašeg plana?

Mi uopšte ne govorimo o tome za šta ste vi nadležni ili niste nadležni. Ali, znate kako, sve može da se podvede pod vaša ovlašćenja i vi ono što imate kao vaš dijapazon rada i ono što vam je zakon omogućio apsolutno nije sporno.

Meni je sporno da pored, recimo, 250 ili 300 hiljada privrednih subjekata u Republici Srbiji, pored hiljada privrednih subjekata odnosno organizacija čiji je osnivač Republika Srbija, vi idete u terenski nadzor baš vinarije, ja znam i gde se nalazi ta vinarija na Voždovcu, šaljući, ne znam da li su kod vas oni inspektori i šta su u stvari. Koliko ja znam, ljudi koji su bili u tom tzv. nadzoru imaju radna mesta savetnika ili viših savetnika ili mlađih savetnika, nisu bili nikakvi inspektori. Mina Kovačević nije inspektor, ona je viši savetnik kod Poverenika, bar tako piše na sajtu vaše institucije.

I baš ste otišli sa pet ili šest inspektora, kao da se radi o nekoj kompaniji koja ima hiljade zaposlenih, ne znam ni ja koliko prostora, stokove sa nekom robom koju prodaje direktno ili on-lajn i baš vinarija koja ima 15 kvadrata unutra, ona je interesantna Povereniku. Ako vam je to neki model i ako vam je to reprezentativni uzorak, ja lično u to sumnjam.

Ne mogu da kažem da ste vi krivi, daleko od toga, ali govorim o tome da tu postoji određena politička pozadina koja se vidi kao na dlanu od ljudi koji operativno rade i koji su zaposleni tamo, koji su targetirali. I mislim da je ovo veći udarac na Danila Vučića nego to što se piše po novinama - te slikao se sa ovim, slikao se sa onim. Ima valjda čovek pravo na rad, on je sin predsednika države, čovek radi za platu. I vi ste baš našli, vaši saradnici su baš našli u tom trenutku da kontrolišu poslovanje vinarije koja ima dva-tri zaposlena, 15 kvadrata prostora, ona je nekome interesantna u Srbiji da je kontroliše! Nije. Da budemo otvoreni, da budemo iskreni jedni prema drugima, interesantan je Danilo Vučić, sve se radi samo zbog toga da se nešto Vučiću pronađe, da li kod sina, da li kod Milice, da li kod brata. Tako su mu prišivali i "Franš" i lance restorana, lance butika, više ne znam šta ti ljudi imaju.

Ja sam član ove stranke, dugo sam u politici, čoveka nikad u životu nisam video, a ne da znam šta ima. Nikad čoveka nisam uživo i direktno video. Ja sam gotovo ubeđen i ne može me niko ubediti da ovo nije orkestrirano i da nije nastavak kampanje protiv Aleksandra Vučića i da je on glavna meta te kampanje. Hvala.