Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 23.12.2022.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/212-22

2. dan rada

23.12.2022

Beograd

Sednicu je otvorio: Vladimir Orlić

Sednica je trajala od 10:15 do 18:35

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
Hvala.
Reč ima Nebojša Cakić.

Nebojša Cakić

MORAMO - ZAJEDNO
Dame i gospodo, ajmo malo tišine, hajde saslušajte bar malo istine u ovom parlamentu.

Dakle, neko pametniji od mene, tako je slušajte gospodine Atlagiću, neko pametniji od mene je rekao da o vremenu na vlasti najbolje sudi vreme posle vlasti. Međutim, vi ste već 10 godina na vlasti, o vama već može da se govori šta ste radili, šta ste uradili.

Tema ovog zakona ili današnje rasprave, jeste suštinska, jeste TV pretplata. Da vas podsetim, upravo govorimo o istinama, vaš predsednik je rekao - ja nikada neću obmanjivati građane, 12 godina tvrdim da ću ukinuti pretplatu. I? Nije je ukinuo. Smislio je i rekao - evo daću vam privremeni zakon, ali znate kad, 2015. godine. Šta je privremeno u ovom zakonu? Deset godina je privremeni zakon. Nije on privremen on je trajan, kao što je trajno vaše bogaćenje, a trajno je siromašenje građana.

Kao, što je trajno da u vašoj zemlji, El Doradu, beže građani iz ove zemlje. Popis je pokazao sve, ja se izvinjavam građanima Srbije i građanima Leskovca, nije manje samo 18.330, nego je tačno 19.317. Da li znate koliko ima manje na jugu Srbije? Pedeset hiljada ljudi je manje po vašim zvaničnim podacima. Pa toliko nije stradalo ljudi ni u Prvom, ni u Drugom svetskom ratu, koliko ste ih vi isterali.

Nama ne trebaju nikakvi neprijatelji, vi ste najurili 50.000 ljudi sa juga Srbije. Kada dođu ratovi, i prvi i drugi, sada kada je bio rat na Kosovu, 30.000 iz Leskovca je podignuto, otišlo da brani Kosovo.

Gde su ti ljudi? E pa neće više da vas slušaju. Vi ovde pričate i lepo živite, a dole najsiromašniji sloj se bori svakog dana za opstanak. Neće više da vas ni slušaju, ni gledaju, traže hleba. Ne trebaju im stadioni i igara, samo im hleb treba.

Takođe, popis je pokazao da smo među državama sa najmanjim stepenom obrazovanja, među državama sa najkraćim životnim vekom. Gde su te vaše bolnice, najsavremeniji uređaji, gde su? Čemu to služi? Da živimo duže, ali mi ne živimo duže, nego živimo najkraće, znate zašto? Nije mali porez za zdravstvo, da znate. Četiri milijarde evra se potroši, a jel znate ko ih potroši. Sada izađite i pitajte da li znate ko troši te pare. Da li nekom od vas znači ime, ni ja ne znam, što vam je direktorka, Sanja Radojević Škodrić. Jel vam to ime znači nešto? Pet ili šest godina je v.d. direktor. Četiri milijarde žena troši, od nje zavisi zdravstvo, niko nema pojma gde je, ali para nigde. Para za lečenje naše dece nema. Para za pravljenje vakcina koje se vraćaju iz Leskovca, onog dana je vraćeno 6.500 vakcina koje mi pod znacima navoda proizvodimo, odnosno ubacujemo pare u privatne džepove.

Da li neko priča o tome na tom RTS-u zašto u Beogradu deca imaju pravo na besplatne udžbenike, na 6.000 dinara. Čekajte, mnogi gradovi su siromašniji. Ja potičem iz Leskovca, što ne znači da samo njemu treba, ali Leskovac je nasiromašniji grad po prosečnoj zaradi. Kome više treba, deci u Leskovcu ili deci u Beogradu? Ali baš vas briga. Vi samo razmišljate o sebi, o svojim džepovima, o svojim tajkunima i to Šapić nije uradio zbog Beograđana, nego je uradio da bi svom kumu napunio džepove.

Imam još toga mnogo da kažem, gospodine Jovanov, stavite ovo na vaš jutjub kanal, ali moram da završim. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
Kažu svi da ovo nije za jutjub kanal, ničiji.
Reč ima Tatjana Jovanović.
(Narodni poslanik Nebojša Cakić dobacuje sa mesta.)
Ako možete Cakiću da ne galamite, dobila je reč Tatjana Jovanović.
Jel mora svaki dan, na svakoj sednici? Malo vam je što vičete u mikrofon, nego morate i bez mikrofona.
(Nebojša Cakić: Pa da me čujete.)
...
Socijalistička partija Srbije

Tatjana Jovanović

IVICA DAČIĆ - Socijalistička partija Srbije (SPS)
Poštovani predsedavajući, uvaženi ministri sa saradnicima, poštovane kolege i pre svega poštovani građani Srbije, posebno mi je drago što u današnjem danu već u dva navrata razgovaramo o visokotehnološkom kriminalu koji predstavlja jedan od značajnijih zakona koji će poslanička grupa SPS usvojiti u danu za glasanje.

Ja ću se u svom izlaganju osvrnuti na Predlog zakona o potvrđivanju Drugog dodatnog protokola uz Konvenciju o visokotehnološkom kriminalu, o pojačanoj saradnji i otkrivanju elektronskih dokaza.

Živimo u digitalnom svetu koji je često virtuelan, u kome je komunikacija ubrzana i elektronski je raznolika.

Ova dinamika i povezanost mnogih elektronskih sistema u gotovo svim sektorima društva, ali i u našim ličnim životima, putem korišćenja društvenih mreža, imaju nesumnjive benefite, ali nose sa sobom i određene opasnosti, poput sve prisutnijeg sajber ili e-kriminala.

Obzirom na prethodno navedeno, dijapazon krivičnih dela visokotehno-loškog tipa veći je iz dana u dan. Zajednički imenitelj ovih krivičnih dela je upotreba interneta, računara ili drugih elektronskih uređaja.

Ova krivična dela mogu biti različita, počev od unošenja opasnih virusa, pokretanja upada, odnosno onesposobljavanja računarskih sistema, odbijanja bilo kakvog naloga računarskog korisnika, do lažnog identiteta, kojim se zloupotrebljavaju naši lični podaci, kartice, bankovni računi, krađa intelektualne svojine.

Sve češći su i govori mržnje, nažalost, ugrožavanje lične sigurnosti, ali i proizvodnja, stavljanje u promet, kao i distribucija pornografskog materijala, te sajber kriminal može i te kako predstavljati uvod za mnoga druga krivična dela, poput seksualnih delikata i poput obljuba nad maloletnim licima, što je od izuzetnog značaja.

Naša država je prepoznala ovu vrstu kriminala i Zakonom o organizaciji nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, sa poslednjim izmenama iz decembra 2009. godine, definisala je ova krivična dela i u sklopu Višeg javnog tužilaštva formirala je odeljenje za borbu protiv ove vrste kriminala, a u sklopu Multapa utemeljila je službu za borbu protiv istih.

Krivična dela koja se odnose na visokotehnološki kriminal regulisani su i Krivičnim zakonikom Republike Srbije, gde se između ostalih navode: oštećenja računarskih podataka i programa, računarska sabotaža, pravljenje i unošenje računarskih virusa, računarska prevara i neovlašćeno korišćenje računara ili računarskih mreža.

Ono što je takođe važno i na šta želim da ukažem jeste da je Vlada 2018. godine usvojila Strategiju za borbu protiv visokotehnološkog kriminala za period od 2019. do 2023. godine, kao i Akcioni plan za njeno sprovođenje. Strategija se u velikoj meri oslanja na međunarodno-pravni i međunarodno-strateški okvir i podrazumeva usklađivanje zakonodavstava sa pravnim poretkom EU i stvara institucionalni okvir kao osnovu pretpostavke u borbi protiv visokotehnološkog kriminala.

Strategija se bavila i najčešćim pojavnim oblicima ove vrste kriminala, te statističkim trendovima koji, nažalost, idu uzlaznom putanjom, od čega prednjače prikazivanja, pribavljanja i posedovanje pornografskog materijala, iskorišćavanja maloletnog lica za pornografiju, zloupotreba platnih kartica, ali i oštećenja računarskih podataka. Česte su i prevare sa emotivnim odnosima, gde se žrtva od strane izvršioca dovodi u zabludu i zloupotrebljava na različite načine. Posebno je opasna zloupotreba informaciono-komunikacionih tehnologija vezanih za terorizam i nasilni ekstremizam.

Ova Strategija je uspostavila kapacitete za operativne procedure i njihovo unapređenje. Predložila je specijalističku obuku kadrova, tehničku opremljenost i nove softverske alate.

Obzirom na to da se ovde radi o globalnom problemu, neophodna je saradnja na međunarodnom nivou, a na vladama država koje su potpisnice je da zaštiti društvo od kriminala, između ostalog, kroz delotvornu krivično-pravnu zaštitu i gonjenje.

Naša država je 2009. godine ratifikovala Konvenciju o visoko-tehnološkom kriminalu, o pojačanoj saradnji i otkrivanju elektronskih dokaza, koja je usvojena u Budimpešti 2001. godine, kao i Dodatni protokol s Konvencijom o visoko-tehnološkom kriminalu koja se odnosi i na inkriminisane radnje rasističke ksenofobične prirode počinjene preko računarskih sistema, koja je usvojena u Strazburu dve godine kasnije, tačnije 2003. godine. U svakodnevnom širenju dijapazona krivičnih dela ovog tipa kriminala postoji potreba za pojačanom i efikasnijom saradnjom između država.

Drugim dodatnim protokolom koji je predložen ovim zakonom, uz Konvenciju koja je naša tema danas, između ostalog, uspostavljaju se i dodatni alati, koji će omogućiti dodatnu uzajamnu pomoć i druge oblike saradnje u prikupljanju elektronskih dokaza i brzog reagovanja, posebno u kriznim situacijama.

Iz svega navedenog, mišljenja smo da će zakon takođe unaprediti i preventivni i proaktivni pristup, kako podizanja nivoa svesti javnosti, tako i javnih vlasti. Takođe će unaprediti saradnju između privatnog i javnog sektora i civilnog društva, unaprediti saradnju u pogledu sprečavanja seksualne eksploatacije dece, maloletnih lica i unaprediti međunarodnu i regionalnu saradnju.

Sada ću se kratko osvrnuti na zdravstveni sistem, koji predstavlja jedan od najvažnijih sistema naše države i države uopšte, s obzirom da smo u ekspozeu uvažene premijerke, gospođe Ane Brnabić, u delu koji se tiče uređenja zdravstvenog sistema, na listi prioriteta dobili informaciju da će digitalizacija zapravo predstavljati prvi značajan korak u reformi zdravstva.

Digitalizacija zdravstvenog sistema će svakako biti veliki benefit za same pacijente, s obzirom da je uvođenje elektronskog kartona, elektronskog recepta, kao i upućivanje od strane ordinirajućih lekara praktično postalo digitalno. Kontrola rada lekara će moći da bude sprovedena, tako da ćemo imati uvid o tome ko i koliko radi, odnosno koliko ispunjava normative koje mu je resorno ministarstvo propisalo. To može biti svakako uvod u to da li će lekari koji ne ispunjavaju norme moći da dobiju upravo i mogućnost da rade u privatnoj praksi.

Ono što je posebno bitno, transfer novca od fondova ka ustanovama koje pružaju zdravstvene usluge biće svakako transparentniji, s obzirom da se u novije vreme koristi „di-er-dži“ sistem, pri čemu trošenje određenih bolničkih resursa koji se tiču određenih sindromskih sistema zapravo iziskuje istu količinu novca.

Međutim kada govorimo o digitalizaciji zdravstva, moramo fokus staviti na zaštitu ovog sistema, s obzirom da svaki zdravstveni karton poseduje čitav niz informacija, počev od onih koje su lične prirode, pa do onih koje sadrže zdravstvene informacije i u tom smislu pristup elektronskom kartonu mora biti jasno definisan.

Takođe se postavljaju određena pitanja – šta ako pred sobom imamo pacijenta koji je psihotropnom terapijom ili zloupotrebljava lekove, narkotike i ostale psihoaktivne supstance, da li ta informacija automatski treba da dođe do lekara koji se bavi medicinom rada i koji izdaje zdravstveno uverenje po različitom osnovu?

Sve u svemu, mi smo spremni da usvojimo ovaj zakon i sve ove zakone koji su bili u objedinjenoj raspravi i nadamo se da je ovo jedan od prvih i vrlo značajnih koraka da nastavimo u pravom smeru. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
Hvala vam.
Poštovani narodni poslanici, saglasno članu 27. i članu 87. st. 2. i 3. Poslovnika, obaveštavam vas da ćemo danas raditi i posle 18 časova, zbog potrebe da Narodna skupština što pre donese akte sa današnje sednice.
Reč ima narodni poslanik Marijan Rističević.
...
Srpska napredna stranka

Marijan Rističević

ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE
Dame i gospodo narodni poslanici, iako ja i dalje mislim da umesto vladavine prava trenutno imamo vladavinu sudija, želim da osporim i da tražim da se posebno izjasnimo o Viktoriji Madžarević Čičuli za predloge za Osnovni sud u Šapcu, čisto da ne bi zaboravili.

Dame i gospodo narodni poslanici, ja sam juče gledao, posmatrao i slušao dirljive govore koji su dopirali sa one druge strane. Usput da kažem gospodinu koji je govorio o odlivu stanovništva da je potpisan Sporazum o SSP koji nas je obavezao za slobodniji protok ljudi i usluga, kapitala itd, da je Nemačka olabavila propise po pitanju zapošljavanja stranaca i da taj odliv stanovništva prema EU je upravo rezultat delovanja koji su oni započeli 2008. godine.

Dame i gospodo narodni poslanici, dirljivi govori su se odnosili na slobodu medija. Juče je govorila osoba koja je lansirala Peru Kovačević, Miladin Kovačević, i koja je zbog toga inicirala hapšenje novinarke koja je objavila istinu, to je da je naša zemlja platila, zbog njegove greške uglavnom, milion dolara za tuču koju je Miladin Kovačević počinio u SAD, odnosno zbog izdate putne isprave.

Inače, osoba je menjala ime, valjda da se ne bi znalo, menjala ime, prebivalište, samo pol još nije promenila, a recimo da njegova gospođa je i dalje jedan od urednika u RTS-u. Slušao sam u informisanju još dirljivije govore iz klupa u kojima sedi jedna od urednica u RTS-u, ja mislim da je to narušavanje kodeksa novinara, jer ste direktno seli u poslaničke klupe jedne političke stranke i najviše prigovora imamo upravo sa te strane, da ne govorim o onom malom potomku Buljubašića i Pozderaca, čija je supruga donedavno uređivala TV „Dnevnik“ i onog trenutka kada je od njega dobila 800 hiljada dolara u Siti banci u Njujorku, dala je ostavku, jer 800 hiljada dolara je 800 hiljada dolara. Dakle, onda je to komotno. A verovatno je mali potomak Buljubašića i Pozderaca to zaradio od plate itd, jer to tek tako, onda sa 800 hiljada je za njega bilo lake ruke i gospođa je navodno dala, ne navodno, dala je ostavku kao urednik „Dnevnika“, odnosno napustila posao i privremeno otišla malo u Njujork, Njujork je Njujork, jel. E, uglavnom su prigovori došli odande, a da pri tome nisu naveli da ova strana, većina, kako oni to zovu, nema ni portira zaposlenog po stranačkoj liniji u zgradi RTS-a, a uglavnom su prigovori bili na RTS-u.

Onda imamo jedno čudo malo od Trstenika koje je bilo u delegaciji u Briselu, skupštinskoj delegaciji, jel tako gospodine Jovanov? Ne, bilo je u Briselu, nije bilo u Strazburu, u Strazburu će tek da bude. Nego, on je tamo nastupio protiv domaćih medija u korist „Junajted grupe“. Ovo je, bre, ljudi, određena grupa ljudi, a tu ima i pripadnika stranoplaćeničkih organizacija koje se pitaju zašto ima 500 hiljada ljudi manje. Pa imaju neregistrovane pokrete, pa imaju neprijavljena okupljanja, gde učestvuju neregistrovane političke stranke koje su sebe nazvale nekim pokretima, gde su medijski sponzori Šolakovi mediji iz „Junajted grupe“ koji nisu registrovani u Srbiji i danas oni najviše prigovaraju o medijima.

Znam kada smo mi bili opozicija, tražili smo da se „Studio B“ registruje, da bude upisan u registar medija, jer je bila opoziciona televizija, ovo sada nastupaju ljudi i brane bezakonje. Znači, imamo neregistrovane medije koji su navodno registrovani u Luksemburgu, suprotno Zakonu o elektronskim medijima i Konvenciji o prekograničnoj televiziji.

Zašto se konvencija koju smo mi ovde potvrdili zove Konvencija o prekograničnoj televiziji? Zato što su prekogranični mediji, mediji koji ovde reemituju program i ne registruju se na teritoriji Republike Srbije. Ne registruju se zato što navodno reemituju program, ali nema reemitovanja bez emitovanja. I regulator iz Luksemburga je meni jasno rekao da oni imaju, „Junajted medija“, 30 registrovanih medija u Luksemburgu, ali gle čuda, odgovorili su mi i da oni sem registracije ne emituju program u Luksemburgu, znači nema šta ovde istovremeno da preuzimaju bez izmena i dopuna, ali gle čuda, bez obzira što ovde nastupaju kao piratski mediji, jer očigledno da program emituju iz Beograda, da se pokrivaju reemitovanjem, da suprotno Zakonu o oglašavanju, član 27, gde televizije, kako oni tvrde da reemituju program, nemaju pravo korišćenja marketinškog tržišta, puštanja reklama, sem onih izvornih koje se emituju u prekograničnim televizijskim kanalima, to jest u Luksemburgu.

Znači, oni ubacuju domaće reklame i tako potkradaju domaće medije koji plaćaju poreze i doprinose REM-u, plaćaju sve zbog toga što su registrovani na teritoriji Republike Srbije. Ovi drugi ništa ne plaćaju, ali zato nisu imali pravo da koriste marketinško tržište, a oni ga koriste, dnevno emituju preko dve stotine hiljada sekundi na 30 Šolakovih televizijskih kanala, neovlašćeno, suprotno članu 27. Zakona o oglašavanju. Vrednost toga je samo po dva i po evra, a u ovim sport klubovima reklama je daleko skuplja – 500 hiljada evra dnevno.

Gospodo, vi branite nezakonite prihode Šolaka od 150 do 200 miliona evra godišnje. Valjda hoćete da kupe, a prigovarate na onoj Premijer ligi, valjda hoćete da on kupi tim parama pola Premijer lige i da onda gazdujete i u Britaniji. Međutim, to u Britaniji verovatno ne bi mogao, recimo, da registrujete fiktivno ovde televizijske kanale i da u Velikoj Britaniji uzmete i emitujete program koji je namenjen britanskom tržištu, onako otvorite studio i kažete – mi reemitujemo program iz Srbije i to može. Znate li koliko bi vi mogli to da radite u Evropskoj uniji, pa i u Velikoj Britaniji koja je izašla? Ne bi dva dana sastavili, imali bi sve žive krivične prijave.

Kad smo kod krivičnih prijava, zbog ovog što govorim, ja sam podneo dve krivične prijave protiv te grupe koje nisu odbijene, koja je omogućila nezakonito delovanje. Ono što poslanici treba da rade, da poštuju zakone koje je usvojila ova Skupština, a potvrdila je Zakon o potvrđivanju Konvencije o prekograničnoj televiziji, u kome čak stoji da je sve tačno da reemituju program, član 24. kaže da ne može program koji se reemituje da bude namenjen sadržinski, programski zemlji prijema jer se to smatra zloupotrebom prava i izbegavanje jurisdikcije, što je slučaj u Srbiji. Sve i da je tačno da reemituju program, a svi znate da emituju iz Beograda, jer ste svi vi tamo gosti i zato su vas oni na određeni način selektirali da sedite u ovim klupama.

Sada imamo strane organizacije, stranoplaćeničke koje finansira Abazi, je li tako, koje po Zakonu o finansiranju političkih aktivnosti ne mogu da primaju novac od fizičkih i pravnih lica iz inostranstva, imamo svoje predstavnike, stranoplaćeničku organizaciju u klupama, imamo neregistrovane medije, piratski mediji, koji su sponzori neprijavljenih javnih okupljanja, imamo nerede koji su celo leto trajali navodno oko „Rio Tinta“. U principu, stranoplaćeničke organizacije su proterivale investitora koji je na 700 metara trebalo da podigne i prostorni plan je bio usvojen po željama stranog investitora, koji je zbog komparativne prednosti litijuma trebalo da investira 1,2 milijarde evra u proizvodnju električnih automobila, a koja je trebalo godišnje da vredi pet milijardi evra. Zato su galamili. Možda i ne znaju. Nisu Nemci hteli da proteraju litijum iz Srbije, već su hteli da proteraju fabriku automobila koja im je bila konkurencija. To je bila na određeni način, kako ja to zovem, sluganerija koja se pokriva Šolakovim biznisom i njih ništa nije sramota. Ono što kaže Bogišić, veliki pravnik, najveća nesreća i najveće zlo je kad neko od svog nezakonitog ponašanja još kakvu korist ima, a oni svi imaju korist, ako ne finansijsku, a ono zato što ih medijski pokrivaju ovde.

I gle čuda, bezakonje brani narodni poslanik u Briselu koji nastupa i brani neregistrovane kanale koji uzimaju hleb registrovanim televizijama. Nastupa za neregistrovane strance, za tajkune, za Šolaka i njegovog kompanjona, a pri tome govoreći o slobodi medija nije hteo da kaže da otimanje reklamnog tržišta domaćim medijima narušava na određeni način nezavisnost i slobodu medija zato što bez finansija nema nezavisnosti. Ukoliko im Šolak pokupi te reklame, onda su u velikoj opasnosti regionalni i lokalni televizijski kanali koji ostaju bez marketinga i ostaju bez sredstava za rad i postaju lak plen lokalnih šefova i lokalnih predsednika i lokalnih funkcionera, zato što im onda ostane jedini prihod od konkursa koji objavljuju lokalne samouprave ili neki drugi državni organi. To bitno narušava slobodu medija. I vi odete da pričate o slobodi medija u Srbiji i branite „Junajted mediju“ koja je nezakonita i koja bitno narušava slobodu medija. Hvala.
...
Narodni pokret Srbije

Aleksandar Jovanović

MORAMO - ZAJEDNO
Gospodine predsedavajući, povređen je član 106. Poslovnika. Bili ste u obavezi da opomenete prethodnog govornika, inače istaknutog učesnika „Farme“ i emotivnog partnera gospodina Atlagića, da se pridržava teme.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
Šta vi sad tačno radite?
...
Narodni pokret Srbije

Aleksandar Jovanović

MORAMO - ZAJEDNO
Ja sad reklamiram član 106.

Dakle, šta smo mi slušali od ove karikature malopre je sve samo ne ono što je na dnevnom redu.

Ja vas upozoravam da se držite Poslovnika gospodine Orliću, kao što se pridržavate inače Poslovnika, po tome ste poznati, da ovu pojavu malopre opomenete….
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
I vi ste meni poznati po tome što taj isti Poslovnik ne možete da pročitate već koliko meseci?
Sledeći put, na primer, Cakića iz vaše poslaničke grupe, zamolite da se pridržava člana 106, teme bilo koje, itd, a da vređate narodne poslanike ovde na to zaboravite slobodno.
Reč ima narodni poslanik, Marijan Rističević po Poslovniku.