Poštovana ministarko gospođo Gojković, uvaženi ministre gospodine Udovičiću sa saradnicima, poštovani građani Republike Srbije, sa puno ponosa danas možemo da kažemo da je Srbija lider u ekonomskom razvoju u regionu, da je Srbija lider u privlačenju stranih investicija, da je danas Srbija lider u borbi protiv korona virusa, ali i da je Srbija lider u izgradnji putne mreže.
Danas u Srbiji imamo više od 45 hiljada kilometara putne infrastrukture i nalazimo se u kategoriji srednje stope razvijenosti u ovoj oblasti. Svakoga dana, zahvaljujući jednoj ispravnoj politici, politici štednje, ova brojka se povećava i u budžetu za narednu godinu su predviđeni mnogobrojni projekti koji će dodatno umrežiti našu zemlju sa modernim saobraćajnicama, kako od severa prema jugu, od istoka prema zapadu.
Neki od najvažnijih projekata su magistrala Bačka-Banat koji će povezati Bački Breg, Sombor, Kulu, Vrbas, Srbobran, Bečej, Kikindu, pa sve do Rakova, autoput „Vojvođansko P“, koji će dodatno umrežiti Beograd-Zrenjanin-Novi Sad, zatim autoput Preljina-Požega koji je nastavak jednog velikog projekta u Srbiji autoput Miloš Veliki, zatim autoput Karađorđe tzv. Šumadijski koridor. Zatim, dva veoma važna projekta koji će značiti za grad iz koga ja dolazim, za grad Sremsku Mitrovicu. To su saobraćajnica Ruma-Šabac-Loznica i autoput Kuzmin-Sremska Rača-Bijeljina. Grad Sremska Mitrovica će biti jedini grad na prostoru naše zemlje koji će imati tri autoputa u neposrednom okruženju. Zatim, dva koridora, Fruškogorski i Moravski koridor, obilaznica kod Beograda i mnogi drugi projekti koji će dodatno doprineti da se Srbija razvija u putnoj infrastrukturi.
Takođe, jedan važan projekat o kome želim posebno danas da govorim jeste budući autoput E-80, put mira tzv. koji će povezati Niš i Merdare sa svojom prvom fazom, a to je deonica Niš-Pločnik.
Na ovaj način će Niš kao najveći privredni, kulturni i ekonomski centar jugoistočne Srbije biti povezan sa Jadranskim i Jonskim morem, sa njihovim lukama i na taj način će se skratiti vreme putovanja, ali će se i povećati bezbednost saobraćaja u ovom delu.
Pored ekonomskog značaja, ovaj auto-put će imati veliki politički značaj jer će pozitivno uticati na trajno poboljšanje odnosa između Srba i Albanaca. Mi živimo jedni pored drugih i samo kroz saradnju i međusobno razumevanje možemo da gradimo bolju budućnost.
Danas sve veći broj Albanaca sa prostora KiM koriste zdravstvene usluge u centralnoj Srbiji, koriste saobraćajnu infrastrukturu kako bi se brže, lakše, ali pre svega bezbednije, prevezli do zapadne i severne Evrope, ali i drugih destinacija.
Imao sam veliku čast i veliko zadovoljstvo da 2012. godine kao zamenik gradonačelnika Sremske Mitrovice budem deo jedne velike akcije bratimljenja 80 lokalnih samouprava sa prostora centralne Srbije i AP Vojvodine sa lokalnim samoupravama sa KiM gde u velikoj meri živi srpski narod.
Tada sam pored velikog gostoprimstva koje sam zajedno sa ostalim kolegama tamo doživeo upoznao se i sa naporima naših naroda na prostoru KiM da ostanu na vekovnim ognjištima i da budu svoj na svome. Svakako da je ekonomsko osnaživanje uz bezbednost jedan od preduslova. Zato je vrlo važno da se kroz ovakve projekte naši ljudi osnaže na KiM, da im se da nova nada za opstanak.
Kada sam razgovarao sa našim domaćinima šta je jedan od načina, jedan od uslova da se ponovo vrati poverenje između dva naroda, oni su mi rekli da je to ekonomska saradnja. Srbi su kroz vekove uvek bili dobri proizvođači, Albanci dobri trgovci i kroz zajednički interes svakako će padati tenzije, počeće da raste poverenje i jedni i drugi će imati koristi.
Jedan od značajnih dokumenata koji je potpisan u septembru mesecu u Vašingtonu jeste pre svega jedna zajednička izjava Privredne komore Srbije i Kosova o nastavku saradnje i jedna od bitnih inicijativa jeste nastavak saradnje u programu „mini šengen“. Tu inicijativu je prvu ponudio predsednik Aleksandar Vučić, upravo stavljajući akcenat na značaj ekonomskog povezivanja između naroda.
Sama ta izjava predviđa i formiranje zajedničkog tima za ekonomsku saradnju gde bi se najpriznatiji stručnjaci iz oblasti ekonomije, prava iz Prištine i Beograda uvezali, povezali se i dali svoje predloge kako dve strane mogu da sarađuju. U okviru tog tima biće formirane i sektorske grupe, grupa za razvoj infrastrukture, grupa za proizvodnju i diversifikaciju održive energije, grupa za razvoj agroturizma, ali i tim za izgradnju fabrike stakla u regionu.
Mi smo prošle nedelje ovde u Skupštini podržali jedan Sporazum između Vlade Republike Srbije i Saveta ministara Albanije o uzajamnom putovanju državljana dve zemlje i lakšem prelasku granica korišćenjem samo lične karte, između ostalog kao dokumenta. Svakako da je ovaj Sporazum jedna dobra osnova da se poveća i sam tranzit preko teritorije Republike Srbije, da se formira jedno zajedničko tržište rada.
Mi smo svesni da je danas Srbija jedno veliko gradilište i da danas nedostaje radne snage u mnogim sektorima, u mnogim oblastima u mnogim gradovima. Verujemo da kroz ovakve projekte, kroz ovakve sporazume će i ljudi sa prostora KiM, Albanije, a i čitavog okruženja tražiti posao na prostoru Republike Srbije.
Ono što takođe posebno raduje jeste da se iz godine u godinu spoljnotrgovinska razmena između Republike Srbije i Republike Albanije uvećava. Mi smo 2013. godine izvezli 88,7 miliona evra u Albaniju, uvezli 12,3. Godine 2014, 95,8 miliona evra, uvezli 13,6, a 2018. godine 135 miliona evra smo izvezli, a uvezli 45,7 miliona evra.
Ovo dovoljno govori da smo samo u 2018. godini ostvarili suficit od 90 miliona evra i da smo pokrili izvoz uvozom 296%.
Naravno pored povećanja spoljnotrgovinske razmene povećava se i broj privrednih subjekata sa prostora Srbije koji izvoze u Albaniju, a iz Albanije koji uvoze u Srbiju. Godine 2013, 407 privrednih subjekata je izvozilo iz Srbije u Albaniju, a 209 iz Albanije uvozilo u Srbiju. Godine 2018, 733 privredna subjekta iz Srbije je izvozilo, a 300 njih uvozilo sa prostora Republike Albanije.
Što se tiče same strukture proizvoda, što se tiče samog izvoza iz Srbije, to su žitarice, gvožđe, čelik, pića, zatim kaučuk, drumska vozila i delovi, farmaceutski proizvodi itd, a najviše smo uvozili povrće, korenje i krtolu za jelo, obuću, sumpor, zemni gas, čips, kreč i ostale proizvode.
Ovo sve najbolje govori koliko se razvija ekonomska saradnja između dve zemlje, a kada se ona razvija i kada raste, samim tim raste i poverenje i verujem da će sve one negativne posledice iz devedesetih godina, iz 2000. godine i ostalih godina koje su za nama padati, pomerati se u stranu i dva naroda i dve države će bolje sarađivati.
Ima li boljeg primera nego novembar 2019. godine kada je Albaniju, odnosno mesto Drač zadesio veliki zemljotres, Republika Srbija je bila ta koja je prva pritekla u pomoć i naše vatrogasno-spasilačke jedinice su prve došle na prostor Republike Albanije i pružile maksimalno pomoć da se spasu ljudi i da se ublaže posledice od te elementarne nepogode.
U Danu za glasanje, zajedno sa kolegama ću podržati ovaj predlog i zajedno sa ostalim poslanicima SNS, izabrani sa liste „Aleksandar Vučić – Za našu decu“, daćemo snažnu podršku kako našoj Vladi, premijerki, ali i predsedniku Vučiću u stvaranju uslova za bolju, normalnu i pristojnu Srbiju. Hvala.