Poštovana predsednice, predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije, Zakonom o zdravstvenoj dokumentaciji i evidenciji u oblasti zdravstva uređuje se zdravstvena dokumentacija, evidencija, vrste i sadržina zdravstvene dokumentacije i evidencije, način i postupak vođenja lica ovlašćena za vođenje zdravstvene dokumentacije i upisivanje podataka, rokovi za dostavljanje i obradu podataka, način raspolaganja podacima iz medicinske dokumentacije pacijenata koji se koriste za obradu podataka, obezbeđivanje kvaliteta zaštite čuvanja podataka, kao i druga pitanja od značaja za vođenje zdravstvene dokumentacije i evidencije.
Kada govorimo o zdravstvenoj dokumentaciji mislimo na izvorni ili reproduktivni dokument koji čini medicinska dokumentacija o pacijentu i osnovna dokumentacija o zdravstvenoj ustanovi, privatnoj praksi i drugim pravnim licima. Zdravstvena dokumentacija može se voditi u pisanom ili elektronskom obliku.
Zakonom se utvrđuje da li se zdravstvena dokumentacija i evidencija u oblasti zdravstva vode na jedinstven način u zdravstvenim ustanovama, drugim oblicima zdravstvene službe, ustanovama socijalne zaštite, ustanovama za izvršenje krivičnih sankcija, fakultetima zdravstvene struke koji obavljaju određene poslove zdravstvene delatnosti i drugim pravnim licima koja obavljaju zdravstvenu delatnost u skladu sa zakonom, a to bi se zajednički nazvalo zdravstvene ustanove, privatna praksa i druga pravna lica, koja je zakon predvideo.
Navedena oblast bila je regulisana Zakonom o evidenciji u oblasti zdravstva 1998. godine za vreme bivše SRJ. Imajući u vidu činjenice da je u prethodnom periodu došlo do intenzivnog razvoja zdravstvenih i informaciono komunikacionih tehnologija, pojavila se potreba da se na jedinstven način uredi oblast zdravstvene dokumentacije, evidencije kako bi se na adekvatniji, racionalniji, način pratilo zdravstveno stanje i zdravstvene potrebe stanovništva.
U tom smislu razlozi za donošenje novog zakona uslovljeni su potrebom uvođenja unapređenja sistema upisivanja, obrade, načina raspolaganja podacima, obezbeđivanje kvaliteta zaštite čuvanja podataka, kao i uspostavljanje osnova za integrisano funkcionisanje zdravstvenog informacionog sistema.
Stvaranjem preduslova da se zdravstvena dokumentacija, evidencija vodi na jedinstven način u zdravstvenim ustanovama, privatnoj praksi, i drugim pravnim licima koja obavljaju zdravstvenu delatnost u skladu sa zakonom.
Uvođenjem informaciono komunikacionih tehnologija u praksu sprovođenja zdravstvene zaštite, racionalizuje se pristup zdravstvenoj zaštiti na taj način što sveobuhvatnosti informacija, koje će biti na raspolaganju zdravstvenim radnicima, utiče pozitivno na pacijente i njihov tok lečenja, unapređuje proces lečenja i omogućava se zdravstvenim radnicima i saradnicima veća posvećenost pacijentu, a to uslovljava i veći stepen zadovoljstva pacijenta pruženom uslugom.
Pored unapređenja kvaliteta rada zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika, na ovaj način se ostvaruje i znatna ušteda finansijskih sredstava koja se u ovom momentu opredeljuju za vođenje zdravstvene dokumentacije, potrošni materijal, a samim tim omogućuje se preraspodela finansijskih sredstava u sistemu zdravstvene zaštite.
Uređenjem zdravstvene dokumentacije, evidencije kao jednom od prioriteta predviđenih planom razvoja zdravstvene zaštite Republike Srbije, potrebom usklađivanja ovog zakona sa ranije usvojenim zakonima, kojima je regulisana oblast zaštite podataka o ličnosti, pravima pacijenata, kao i propisima koje je uređena oblast elektronskog dokumenta. Nastojanjem Republike Srbije da usaglasi pravni sistem u oblasti zdravstva sa utvrđenim evropskim i međunarodnim standardima Evropska povelja o pravima deteta, Konvencija UN o pravima deteta, kao i sa usvojenim planskim dokumentima Vlade, Strategijom razvoja informatičkog društva u Republici Srbiji.
Prelaznim i završnim odredbama ovog zakona predviđeno je da zakon počinje sa primenom 1. januara 2016. godine, a da će Ministarstvo u roku od 12 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, doneti sva podzakonska akta. Zdravstvene ustanove, privatna praksa i druga pravna lica, uskladiće svoja pravne akte, organizaciju i rad sa odredbama ovog zakona u roku od 18 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, a najkasnije do 1. januara 2020. godine.
Izmene Zakona o zdravstvenom osiguranju. Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su u potrebi racionalizacije i postizanja efikasnosti u radu upravnog i nadzornog odbora Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje. Sagledavanjem realnih okolnosti i na osnovu rezultata i efikasnosti rada upravnog i nadzornog odbora, kao i radi uštede sredstava Republičkog fonda došlo se do zaključka da je potrebno izvršiti racionalizaciju broja članova ovih tela.
Upravni odbor Republičkog fonda ima 21 člana, dok nadzorni odbor ima sedam članova, koji se sada smanjuju na sedam članova upravnog i pet članova nadzornog odbora.
Predloženim rešenjem zadržava se učešće najbrojnijih kategorija civilnog sektora, odnosno kategoriju osiguranika koji su najbrojniji i to zaposlenih, penzionera i zemljoradnika, a na način kako su zastupljeni u svim drugim organizacijama socijalnog osiguranja, kao u Fondu za PIO, Nacionalnoj službi za zapošljavanje i drugima.
Ciljevi koji se postižu – zastupljenost predstavnika Vlade, odnosno Ministarstva zdravlja kao mehanizma potrebnog za sprovođenje zdravstvene politike, kontrola namenskog opredeljivanja i raspolaganje sredstvima budžeta RS opredeljenim za obavezno zdravstveno osiguranje, imajući u vidu da se istim raspolaže kroz utvrđeno pravo osiguranika, odnosno donošenja akta od strane organa upravljanja.
Omogućava se brže i efikasnije donošenje propisa koji se nalaze u nadležnosti Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, što će imati posledicu na ostvarivanje prava na obavezno zdravstveno osiguranje, kraće vreme za donošenje podzakonskih akata kojima se uređuju brojna pitanja koja se tiču sadržaja i obima prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i postupka u ostvarivanju tih prava osiguranika.
Utiče se na operativniji rad organa upravljanja u smislu zakazivanja, održavanja sednica kao i donošenja odluka. Unapređenje rada, značajne odluke za funkcionisanje sistema obaveznog zdravstvenog osiguranja u celini čiji kvalitet i efikasan rad obezbeđuju uslove da se svim osiguranim licima pod jednakim uslovima omogući ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu i drugih prava iz zdravstvenog osiguranja. Zahvaljujem na pažnji.