13. sednica Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva

18.12.2025.

Na sednici Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva, održanoj 18. decembra, razmotrene su Informacije o radu Ministarstva za brigu o porodici i demografiju za period od 1. jula do 30. septembra 2025. godine, koje je obrazložio Radoš Pejović, državni sekretar Ministarstva za brigu o porodici i demografiju.

Odbor je, nakon diskusije, usvojio razmotrene Informacije o radu Ministarstva za brigu o porodici i demografiju za period od 1. jula do 30. septembra 2025. godine.

Sednici je predsedavao predsednik Odbora Hadži Milorad Stošić, a prisustvovali su i članovi i zamenici članova Odbora: Tatjana Petrović Stojković, Tatjana Nikolić, Sanja Milošević, Sonja Ilić, Marko Milošević, Dragana Radinović, Danijela Nikolić, Nevena Veinović i Svetlana Milijić.

Prisutni članovi

...

Tatjana Petrović Stojković

Srpska napredna stranka
...

Tatjana Nikolić

Srpska napredna stranka
...

Sanja Milošević

Srpska napredna stranka
...

Sonja Ilić

Srpska napredna stranka
...

Marko Milošević

Socijalistička partija Srbije
...

Dragana Radinović

Srpska napredna stranka
...

Danijela Nikolić

Srpska napredna stranka
...

Nevena Veinović

Srpska napredna stranka
...

Svetlana Milijić

Srpska napredna stranka

Najvažnije sa sednice

1) OSNOVNE INFORMACIJE O SEDNICI

Odbor: Odbor za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva

Datum sednice: 18.12.2025.

Trajanje sednice: približno 49 minuta i 49 sekundi (00:00:01–00:49:50)

Tema / tačka dnevnog reda: Razmatranje Informacije o radu Ministarstva za brigu o porodici i demografiju za period 1. jul – 30. septembar 2025.

Predsedavajući: Hadži Milorad Stošić

Broj prisutnih poslanika: 9 članova/zamenika (konstatovano na početku sednice)

Učesnici van poslanika: Radoš Pejović, v.d. pomoćnika ministra u Ministarstvu za brigu o porodici i demografiju

Ko je koliko govorio:
(Procena urađena prema pravilu 95 reči = 1 minut, na osnovu celog transkripta)

Poslanici vladajuće većine: približno 51% ukupnog vremena

Poslanici opozicije: približno 0% ukupnog vremena

Član Vlade / gost: približno 49% ukupnog vremena
(Napomena: procene zasnovane na broju izgovorenih reči u transkriptu; kraći prekidi, upadice i tehničke smetnje nisu uračunate.)

Ukratko sa sednice: Odbor je bez polemike i uz jedinstven ton razmotrio tromesečnu informaciju o radu Ministarstva za brigu o porodici i demografiju. Predstavnik Ministarstva izneo je pregled aktivnosti i statistika (retke bolesti, usvojenja, Alimentacioni fond, lokalni demografski projekti, kampanje i mere podrške porodici), nakon čega su članice Odbora postavile pitanja i dale sugestije, posebno o podršci porodicama i o većem prisustvu Ministarstva na Kosovu i Metohiji. Informacija je na kraju jednoglasno prihvaćena.


2) STAVOVI UČESNIKA U RASPRAVI

Hadži Milorad Stošić (PUPS, vladajuća većina)
Naglasio je da Odbor radi “bez političkih konotacija” i ocenio dostavljenu informaciju kao sveobuhvatnu i detaljnu. Posebno se osvrnuo na konferenciju „Srbija naša porodica“ (održanu 16. decembra 2025, kako je naveo), govorivši o demografskom padu, starenju stanovništva i pražnjenju pograničnih područja. Izneo je ideju da bi, pored postojećih mera, trebalo razmisliti i o posebnim podsticajima za sklapanje braka/zasnivanje zajednice, uz komentar da su razvodi dodatni problem i da bi Alimentacioni fond mogao da utiče na odgovornije ponašanje roditelja. Podržao je sugestiju da se aktivnosti Ministarstva snažnije sprovedu i na Kosovu i Metohiji i naveo da bi rado učestvovao u eventualnoj delegaciji obilaska.

Radoš Pejović (Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju – gost)
Predstavio je rad Ministarstva u više celina. Izdvojio je rast upisa u registar obolelih od retkih bolesti i naveo poređenje budžetskih izdvajanja (od 2012. do danas), uz naglasak na terenski rad i podršku porodicama. Izneo je podatke o nadzoru nad radom centara za socijalni rad i postupcima u oblasti usvojenja, kao i o broju usvojenja i stanju registara usvojitelja/dece. Kao važan instrument naveo je Alimentacioni fond (broj zahteva/isplata, isplaćeni iznos, broj poziva kol-centru i planirana sredstva za narednu godinu). Govorio je o demografskim merama preko lokalnih samouprava (izdvajanja, projekti i broj uključenih opština), formiranju lokalnih saveta za porodicu i demografiju, projektima sa udruženjima građana i kampanji „Karavan roditeljstva“, kao i manifestaciji „Dani porodice“. Posebno je detaljisao iznose roditeljskog dodatka i meru subvencije majkama za kupovinu kuće/stana, uz obrazloženje zašto se prava vezuju za majku. U odgovoru na pitanje o retkim bolestima, naglasio je ulogu Ministarstva kao “moderatora” koji povezuje porodice i institucije i pomaže u rešavanju konkretnih administrativnih i socijalnih prepreka. Na sugestiju o Kosovu i Metohiji odgovorio je da će se Ministarstvo baviti tom temom i da podrška građanima u pokrajini ne sme izostati.

Svetlana Milijić (zamenica predsednika Odbora, vladajuća većina)
Pozdravila je izlaganje i, iz perspektive rada u Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje, potvrdila značaj povećanih izdvajanja za lečenje retkih bolesti i opisala visoke troškove terapija. Postavila je konkretno pitanje da li Ministarstvo obezbeđuje dodatnu podršku/sredstva porodicama obolelih, mimo terapija koje finansira zdravstveni sistem, s obzirom na šire potrebe tih porodica.

Danijela Nikolić (zamenica člana Odbora, vladajuća većina)
Izrazila je snažnu podršku radu Ministarstva i politici ulaganja u porodicu i natalitet. Istakla je primer Kosova i Metohije, navodeći da se u teškim uslovima rađa više dece i da su velike porodice česte, te da “ljudi čuvaju teritoriju”. Glavna sugestija bila je da Ministarstvo u saradnji sa Kancelarijom za Kosovo i Metohiju organizuje terenske aktivnosti/karavane i radionice u sredinama poput Kosovske Mitrovice, Gračanice, Štrpca, Novog Brda i drugih, kako bi se mere države bolje predstavile i kako bi i ti gradovi/opštine bili vidljivije obuhvaćeni programima.


3) ZAKLJUČAK SEDNICE

Dnevni red je jednoglasno usvojen.

Odbor je jednoglasno prihvatio Informaciju o radu Ministarstva za brigu o porodici i demografiju za period 1. jul – 30. septembar 2025.

Najavljeno je da će Odbor, po Poslovniku, podneti izveštaj Narodnoj skupštini da je informaciju razmotrio i prihvatio.

NAPOMENA: Ovaj sažetak je generisan pomoću alata veštačke inteligencije (AI) i može sadržati nenamerne netačnosti. Može se koristiti za brzi pregled dešavanja sa sednice Odbora. Za potpuno pouzdani pregled koristite video zapis sa sednice.

Transkript

13. sednica Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva

UČESTVUJU U RASPRAVI:
Hadži Milorad Stošić, predsednik Odbora, PUPS - solidarnost i pravda, vladajuća većina.
Radoš Pejović, vd. pomoćnika minstra u Ministarstvu za brigu o porodici i demografiju
Svetlana Milijić, zamenica predsednika Odbora, ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane, vladajuća većina.
Danijela Nikolić, zamenica člana Odbora, ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane, vladajuća većina.

00:00:01 - Hadži Milorad Stošić: Dobar dan svima. Poštovani članovi Odbora i zamenici članova Odbora otvaram trinaestu sednicu Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva. Konstatujem da sednici prisustvuje devet članova, odnosno zamenika članova Odbora i da su ispunjeni uslovi za rad i punovažno odlučivanje. Pre nego što počnemo sa radom, podsećam vas da se na tok sednice Odbora shodno primenjuju odredbe Poslovnika o sednici Narodne skupštine, član osamdeset dva i devedeset dva Poslovnika. Stavljam na glasanje predloženi dnevni red koji ste dobili u sazivu, a to je razmatranje Informacija o radu Ministarstva za brigu o porodici i demografiju za period od prvog jula do trijestog septembra 2025.

00:00:53 - Hadži Milorad Stošić: godine. Molim vas da se izjasnimo. (pauza) Evo, tu će tehnička služba da pruži adekvatnu pomoć. (pauza) Zaključujem glasanje i konstatujem da je jednoglasno utvrđen dnevni red za trinaestu sednicu Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva. Obaveštavam članove Odbora da sednici prisustvuju i predstavnici Ministarstva za brigu o porodici i demografiju, gospodin Radoš Pejović, pomoćnik ministra.

00:01:44 - Hadži Milorad Stošić: Je l' tako? Ovom prilikom ga pozdravljam. Želimo ugodan doživljaj ovde s nama. Verujem da će i biti s obzirom da već duži niz, duži period radimo baš onako kako i priliči ovom Odboru, koji nema političke konotacije, nego stvarno konotacije samo onog što nas, što je potrebno da ovaj Odbor radi, a mi da kao nadzorni organ, organ to i konstatujemo. Prelazimo na rad po dnevnom redu.

00:02:20 - Hadži Milorad Stošić: Razmatranje Informacija o radu Ministarstva za brigu o porodici i demografiju za period od prvog jula do trijestog septembra 2025. godine. Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju dostavilo je Odboru informaciju o radu za period od prvog jula do trijestog septembra 2025. godine. u skladu sa članom dva dva devet Poslovnika Narodne skupštine koji propisuje da ministar informiše nadležni odbor Narodne skupštine o radu Ministarstva jednom u tri meseca.

00:02:51 - Hadži Milorad Stošić: Nažalost, ministar nam nije tu, ali očekujemo da će pomoćnik ministra dati iste odgovore kao što bi i ministarka dala. No, ministarka nije prisutna zbog određenih vanrednih poslova koja je dobila. O zaključcima Odbora povodom podnete informacije Odbor podnosi izve-izvestaj Narodnoj skupštini. Članovima Odbora dostavljena je informacija o radu Ministarstva, tako da ste imali prilike da se s-sa sadržinom iste blagovremeno upoznate. Sada dajem reč predstavniku Ministarstva kako bi nam predstavio podnetu informaciju o radu Ministarstva.

00:03:36 - Hadži Milorad Stošić: Pomoćniče ministra izvolite.

00:03:39 - Radoš Pejović: Hvala vam, predsedavajući.

00:03:50 - Radoš Pejović: Hvala vam predsedavajući. Izuzetna mi je čast što se danas ovde u ovom da kažemo najvišem domu u našoj zemlji, u najvažnijoj instituciji da mogu da predstavim ono što je naše ministarstvo radilo u prethodnom periodu, a imamo jako lepih momenata koje treba da predstavimo i mislim da je važno da se one danas kažu i ovde, a i uopšte da šira javnost zna, erm, pre svega da smo mi jedno mlado ministarstvo koje je pre nekoliko godina formirano i da smo se zaista potrudili da porodica, kao najvažnija ćelija društva uđe u centar, da kažemo društvenih dešavanja i da je sada reč porodica zaista prisutna svugde i u javnom životu i u medijima i u bilo kom drugom prostoru, što nam je izuzetno drago. Dakle, erm, počeo bih od Sektora za porodično pravnu zaštitu. U okviru njega, kao što znate, mi imamo i, erm, grupu koja se bavi retkim bolestima i ono što bih posebno želeo da istaknem i što je za tu osetljivu grupaciju važno jeste registar, erm, obolelih od retkih bolesti koji se nalaze na batutu. Erm, pre uključenja našeg ministarstva bilo je registrovano dve hiljade obolelih.

00:05:23 - Radoš Pejović: Nakon asistencije našeg ministarstva i pomaganja ostalim, erm, da kažemo ljudima koji imaju ovaj problem. Mi sada zaista možemo da kažemo sa ponosom da imamo četiri hiljade, četrnaest hiljada pardon, petsto dvadeset i osam upisanih u registar. A zašto je to važno? To je važno zbog toga jer bez tog registara oni ne mogu dalje da nastave svoje lečenje i, erm, ono što je bitno pre trinaest godina, 2012. budžet za obolele bio je sto trideset miliona, a danas je oko deset milijardi, što zaista pokazuje da država brine o ovoj osetljivoj grupaciji.

00:06:09 - Radoš Pejović: Ono što mi želimo da dodamo...Ono što je u okviru ove priče jeste da smo posetili mnoge porodice jer je to u ovom trenutku najvažnije jer smo savršeno svesni da kada oboli jedan član porodice nije samo on bolestan, već je cela porodica u problemu i želim da vam kažem da tu često dolazi do razvoda brakova zato što su pod velikim stresom pod velikim pritiskom i dolazi do velikih tenzija i mi zaista želimo da pomognemo tim porodicama i institucionalno i na sve druge načine kroz lečenje. Zato su se održavale i razne konferencije na tu temu ne bi li pokušali da pomognemo svima onima kojima je pomoć zaista neophodna. Zato je važan ovaj registar, a radiće se i registar regionalni isključivo po vrsti bolesti, kako bi tačno mapirali područja na koje treba da obratimo pažnju i na koji način da se posvetimo tim ljudima čije su porodice ugrožene. Druga stvar jeste. Odsek za upravno nadzorne poslove u oblasti porodično pravne zaštite imaju ukupno četrista šezdeset i pet predmeta, od kojih je pedeset i dva upravnih, a četrista četrista petnaest je vanupravnih predmeta.

00:07:47 - Radoš Pejović: U izveštajnom periodu za ova tri meseca izvršen je nadzor nad stručnim radom centara za socijalni rad organa starateljstva u dvadeset pet predmeta, utvrđivanja opšte podobnosti dece za usvojenje i u dvadeset jednom predmetu utvrđivanja opšte podobnosti budućih usvojitelja, čiji podaci su uneti u jedinstveni lični registar usvojenja koji vodi Ministarstvo za brigu o porodici i u ovom mesecu u ova tri meseca zasnovano je tačno petnaest usvojenja. Ono što bih danas želeo da kažem Odboru jeste da mi imamo trenutno upisano oko, to jest tačno sedamsta sedamdeset i četiri bračna para ili pojedinca koji su ispunili opšte podobnost da budu usvojitelji u našem registru i imamo sto sedamdeset i četvoro dece koji su takođe ispunili opštu podobnost da budu usvojeni i imamo dvadeset i dvoje dece koje se trenutno nalaze na prilagođavanju. U ovoj godini imali smo pedeset i devet usvojenja i ono što je možda i najvažnije, ali se tiče ovog sektora jeste da je u okviru ovog sektora formiran na inicijativu predsednika države Alimentacioni fond, koji zaista radi punim kapacitetom i to je nešto što nam je pokazalo da smo dugo čekali i time se jako ponosimo. Do sada je predato sedamsto osamdeset i devet zahteva, a isplatili smo trista dvadeset i četiri zahteva. Ostalo je vraćeno, naravno na dopunu i od toga je dvadeset posto očeva koji su potraživali od Alimentacionog fonda da im nadoknadi ono što partner sa kojim je došlo do razvoda ili razilaženja nije želeo da preuzme svoju obavezu i do sada smo isplatili deset miliona i sto pedeset i dve hiljade devedeset četiri dinara iz Alimentacionog fonda.

00:10:17 - Radoš Pejović: Takođe smo razvili kol centar u okviru Alimentacionog fonda i do sada se javilo tri hiljade i trista sedamnaest njih koji su tražili nekakvu vrstu asistencije i pomoći od strane Alimentacionog fonda. Želim da istaknem i što je vrlo važno da smo za sledeću godinu iz budžeta opredelili i dobili vezano za Alimentacioni fond u dvadeset šestoj godini biće izdvojeno sto miliona dinara za isplaćivanje iz našeg fonda. Sektor za demografiju ima nekoliko nivoa kojima se bavi i jedan i prvi osnovni nivo je vezan za jedinice lokalne samouprave, gde smo izdvojili četristo miliona dinara, tačnije trista devedeset i dva miliona sto šezdeset i tri hiljade dinara, gde smo raspisali javni poziv za konkurse jedinica lokalnih samouprava koje su se nama javljale radi poboljšanja demografske slike Srbije. I tu imamo razne projekte proširenje kapaciteta vrtićkih uhm dakle onda gradnja igrališta, promocija braka roditeljstva na lokalnom nivou i tako dalje. I tu smo imali sedamdeset pet gradova i opština koji su se javili i sa kojima smo mi zajedno učestvovali u ovim projektima.

00:11:47 - Radoš Pejović: Ono što je jako važno i što se desilo upravo u ovom periodu jeste da smo formirali sto pedeset saveta za brigu o porodici i demografiju na lokalnom nivou. To do sada nije postojalo. A zašto nam je to važno? Važno nam je zato što su ti saveti naše oči i uši na lokalu, jer mi ne možemo da prepoznamo sve sa republičkog nivoa koji su to konkretni problemi sa kojima se oni suočavaju.A oni treba nama da ukažu na svoje specifičnosti, jer nisu isti problemi u različitim sredinama, a zašto je to nama važno? Za-zašto su nama bitne njihove pronatalitetne i lokalne porodične mere?

00:12:37 - Radoš Pejović: Pa da bi nama pomogli sutra u kreiranju republičkih mera, da bi ih poboljšali i mnogo sredstava ulagali u to. Zato smo formirali savete na nivou lokala. Uhm, ono što smo takođe radili jeste, uhm, imali smo i projekte sa udruženjima građana i tu je bilo opredeljeno sto sedamnaest za ipo miliona dinara i ura-urađeno je dvesta trideset i sedam projekata sa udruženjima građana na polju demografije i razvoju pronatalitetne politike. U okviru Sektora za demografiju krenuli smo i u nacionalnu kampanju koja se zove Karavan roditeljstva. Obišli smo četrdeset gradova.

00:13:32 - Radoš Pejović: Zašto je bitna karavana roditeljstva? Ona je imala svoj prvi segment, a to je puzijada gde roditelji dođu sa svojim bebama. Svaka beba je dobila poklon i svaka majka je dobila poklon i svi su tog dana bili pobednici i poruka svih tih karavana jeste bila promocija rađanja, braka i života uopšte. Međutim, mi smo savršeno svesni da nije novac jedini koji je bitan za rađanje. Čak šta više, novac je samo tu kao podstrek.

00:14:02 - Radoš Pejović: Imali smo drugi deo karavana roditeljstva nakon o-o-ove puzijade, a to je upravo predavanje od nas i naših stručnjaka koji se bave ovom temom, majkama i roditeljima, a radi razvijanja odgovornog roditeljstva, jer mi živimo u jednom stresnom vremenu i izuzetno nam je važno da pokušamo da pomognemo roditelja kroz psihološku podršku, da probaju da vaspitavaju svoju decu, koliko god je to moguće i sam sam otac troje dece, pa znam šta to znači da je veoma teško danas vaspitati u ovom izazovnom vremenu dete, a da to ne bude toliko jako stresno, a jeste stresno i jako nam je važno i time ćemo se posebno baviti u narednom periodu kroz obilaske ostalih gradova, da probamo da utičemo na roditelje radi stvaranja tog odgovornog roditeljstva, a to znači odgovornost i prema sebi, a naravno i prema svojoj, i prema svojoj deci. I, naravno, u septembru mesecu, šestog septembra, uhm, održali smo i organizovali najveću manifestaciju u Srbiji koja se bavi temom braka i roditeljstva, Dani porodice u Srbiji u Perazu kod Zrenjanina. Pardon. Po peti put, koja je okupila preko sedamdeset jedinica lokalnih samouprava i najvažnije državne institucije koje su bili tada zajedno sa nama, koje je otvorio i predsednik Vlade, profesor doktor Đuro Macuta. Zašto je ovo važno?

00:15:40 - Radoš Pejović: Važno je jer smo uključili sve opštine koje su tog dana došle i pokušale da nam pomognu u razvoju pronatalitetnih mera, jer je cilj same manifestacije bio da oni za svojim štandom predstave svoju opštinu u najboljem mogućem svetlu i da nam donesu mere koje su oni stvarali. Dakle, to je jedan od jako bitnih momenata. Sektor za populacionu politiku ima-- izdvojiću samo dve stvari koje su izuzetno važne, a to je roditeljski dodatak koji je sigurno najveći na Balkanu. Moram da kažem da je Mađarska bila veliki uzor nama i sada je u razvoju pronatalitetne i porodične politike, jer je to jako važno, uhm, da smo uspeli da razdvojimo socijalna davanja i porodična davanja. Ona nisu ista.

00:16:38 - Radoš Pejović: Želimo da podstaknemo i razvijemo i porodice koje nisu siromašne, već koje su, već koje su uspešne i koje imaju talentovanu decu, koje su i same uspešne. Dakle, roditeljski dodatak za majke iznosi za prvo dete petsto hiljada dinara, dakle pola miliona, za drugo dete šesto hiljada plus sto trideset pet hiljada jednokratno, za treće dete dva miliona i sto osamdeset hiljada plus sto trideset hil-jed- hiljada, pet hiljada jednokratno, i za četvrto dete tri miliona i dvesta osamdeset hiljada u sto dvadeset rata. I imali smo jedan specifičan i prvi slučaj u Srbiji koji želim danas da pomenem iz opštine Sečanj, majku koja je rodila, prvo je rodila jedno dete, pa je rodila blizance i onda je rodila trojke. I ona sada ima šestero dece. I onda smo došli do trenutka, čekajte, to četvrto dobija, jel tako?

00:17:40 - Radoš Pejović: Ali ona ima i peto i šesto. A koje je četvrto od tih, od četiri? (smeh) Ako je četvrto, međutim, mi isplaćujemo svako dete kao da je četvrto. I ta majka sada ima jako lepa primanja na mesečnom nivou, što nijedna država u okruženju nema. Posetio sam ih pre jedno mesec dana.

00:18:03 - Radoš Pejović: Hoću da vam kažem da je to jedna divna porodica, uspešna porodica sa šestero dece, uhm, gde se tačno zna ko šta radi i ona je prezadovoljna i presrećna što joj država takvu vrstu-- ovo nije nadoknada.Ovo je (kašalj) pokazivanje poštovanje ženama i majkama da dobiju ovakvu vrstu pomoći, a ne samo novčana sredstva. Zato smo išli da ih posetimo, da ih vidimo gde žive, kako su, šta rade, jer je ona zaista donela na svet šestero dece i pomogla ovoj državi koja se suočava sa demografskom zimom, kao i sve ostale zemlje sveta. Ali majka koja je dobila i ona je jedna od dobitnica nagrade Milunke Savić kao heroj, jer i ona jeste heroj nacije. Izvinite na ovoj digresiji, ali sam morao da pomenem j-jer naše ministarstvo isplaćuje eh, ovoj ženi ozbiljnu, ozbiljan novac. A zašto sad ovo lep uvod u ovu drugu, a to je subvencija majkama za kupovinu stana ili kuće gde se rodi dete.

00:19:15 - Radoš Pejović: One imaju dvanaest mjeseci vremena da konkurišu kod nas i sve dobiju novac. Naravno, imamo, imamo puno ovaj, prijavljenih. Dakle, u ovom periodu od tri meseca imali smo sto pet majki i dali smo jedan milion šesto osamdeset devet hiljada evra, a ukupno do sada je hiljadu tristo šesdeset-- tristo šesnaest majki dobilo krov nad glavom, a sve zajedno eh, bilo dvadeset i tri zarez tristo četiri hiljade petsto šezdeset pet evra, dvadeset tri miliona. E sad, što je ovo bitno? Pa bitno je zato što je naš budžet povećan za trideset i tri zarez nula dva posto upravo za ovu meru, za ovu meru, dakle sedamsto pedeset miliona više za majke i ovom prilikom čestitam državi na ovome.

00:20:16 - Radoš Pejović: Verujte mi, ovo je najlepša mera koju smo mogli da imamo. Mnogo nam se javljaju, mnoge nam pišu. Kada odlazimo na karavane, svi nam prilaze. Zašto? Izvršena je jedna anketa koju smo radili na evropskom nivou.

00:20:32 - Radoš Pejović: Zašto mladi ne stupaju u brak? I znate šta je na prvom mestu? Nerešeno stambeno pitanje. Kada smo to shvatili i zato je uvedena ova mera da probamo da im pomognemo da dođu do rešavanja svog stambenog pitanja. A zašto i ovo glasi na majku?

00:20:53 - Radoš Pejović: Upravo zbog onog što sam malopre rekao i roditeljski dodatak se isplaćuje majci i ova nekretnina mora da glasi na ime majke. Upravo zbog poštovanja prema ženama i prema majkama, vidim da je ovde većina žena. Hvala vam. Naše ministarstvo će uvek ukazivati poštovanje ženama i majkama. Negde je zapisano da će lepota spasiti svet.

00:21:23 - Radoš Pejović: Međutim, mi mislimo da će žene definitivno spasiti svet. Žene su i lepota. Apsolutno. Eh, i da zaključim sa konferencijom koju smo imali pre (kašalj) neki dan, tačnije šesnaestog decembra, na kojoj ste vi predsedavajući bili gde je bilo preko sto dvadeset gradonačelnika koji su potpisali zajednički poziv na akciju da pobedimo demografsku zimu i gde je bilo preko četristo predstavnika različitih institucija. Eh, zašto je konferencija bila kruna svega?

00:22:05 - Radoš Pejović: Bila je kruna rada gde u prvom delu su pred-- bili su nam gosti iz inostranstva gde smo čuli i ministra Mađarske kako je lepo objasnio kako moramo da se umrežimo, kako moramo da finansijski podstaknemo, ali moram da vam kažem da je pored finansijskog dela provej-provejavala jedna nit kod svih, a to je da neće doći do demografskog opstanka, do demografskog, da kažemo do demografske obnove ako eh, se ne budemo vratili tradicionalnim korenima i duhovnim vrednostima, jer nije obnova samo u materijalnoj vrednosti. Obnova je i u duhovnoj vrednosti, koja je izuzetno važna kako bi mi mogli da i demografski oporavimo našu zemlju. I zato je ova konferencija bila jedna od najuspešnijih i eh, izuzetno smo eh, zadovoljni eh, jer je iz Nacionalne konferencije o porodici ona prerasla u Međunarodnu konferenciju o porodici i Srbija je šesnaestog decembra bila centar porodične politike u Evropi. I još dve stvari koje su od velike važnosti jeste da smo formirali, zapravo, eh, počeli formiranje krovne strategije za demografsku obnovu sa Populacionim fondom i ovo je prvi put u našoj istoriji da ćemo formirati ovakav jedan ozbiljan dokument. I druga stvar, Vlada je formirala Savet za porodicu i demografiju, na čijem čelu će biti premijer, a potpredsednik ministarka Žarić Kovačević, kako bi institucionalno mogli da umrežimo sve, ne bi li došli do demografske obnove, jer ovo nije posao za pojedinca ili za jedno ministarstvo.

00:24:12 - Radoš Pejović: Do demografske obnove može da dođe samo ako umrežimo sve institucije, jer porodica može da se gleda u svakom ministarstvu, u svakom sektoru, jer eh, sve je porodica. Eh, na konferenciji, eh, smo zaključili ovaj deo panela, eh.Eh, u jednom citatu koji kaže šta najviše najbolje može da uradi otac za svoju decu jeste da voli njihovu majku. A šta je naj, najbolje može da uradi čovek za svoju državu jeste da voli svoju porodicu. Zato i jesmo nazvali konferenciju i sve ove dokumente da je Srbija naša porodica. Hvala vam.

00:24:58 - Hadži Milorad Stošić: Zahvaljujem gospodinu Radošu Pejčiću, pomoćniku ministra. Eh, sada otvaram raspravu pre nego što dobijem prijave. Ja ću nešto kratko, eh, dat ću mogućnost da što se tiče izvještaja vi konkretno govorite, a ja ću upravo nešto reći o ovoj konferenciji kojoj sam juče prisustvovao. Informacija o radu Ministarstva za naznačeni period je sveobuhvatna i detaljna i ja, sa jasnim prikazanim postignutim rezultatima u svim sektorima, eh, obimnija informacija. Mi smo od pomoćnika ministra dobili neki s-sirže koji obuhvata neke stvari.

00:25:43 - Hadži Milorad Stošić: Verujem da je to po njegovoj proceni i mnogo bitno i ja sam lično baš zadovoljan sa tim. Ovom prilikom želeo bih da Odboru dam informaciju da je u organizaciji ovog Ministarstva 16. decembra 2025. godine, odnosno pre dva dana organizovana treća konferencija Srbija naša porodica na kojoj sam prisustvovao. Konferencija je imala za cilj da poboljša i podstakne sveobuhvatni dijalog u, o populacionoj politici kao sastavnom delu širih razvojnih strategija.

00:26:18 - Hadži Milorad Stošić: Na konferenciji učestvovalo više predstavnika sa Balkana i Evrope i veliki broj predstavnika i gradova opština naše države. Kao što smo čuli, Republika Srbija suočava sa situacijom demografskog pada i spadamo u jednu od najstarijih nacija ne na Balkanu, nego, nego u Evropi. Odnosno stanovništvo postaje sve starije i sve više gravitira prema većim i urbanijim uni-uniiverzitetskim centrima, što znači da deo Srbije pogranični deo ostaje prazan, što svakako nije dobro u nijednom pogledu, naročito možda u onom bezbednosnom gde državu treba da čuvaju upravo ti stanovnici koji su na tim graničnim područjima. Kao najvažniji prioritet Narodne skupštine, Skupština prepoznaje usvajanje i primenu važećih zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom, koji nosi posebnu težinu za svako dete, za svakog roditelja, za svaku porodicu i za naše društvo. To smo sada u izlaganju pomoćnika mi, ministra dosta čuli o tome.

00:27:32 - Hadži Milorad Stošić: Iznetta su uporedna iskustva pro-pronap-, pronapolitičke ove- Pronatalne.

00:27:33 - Hadži Milorad Stošić: Pronatalne politike vlade Mađarske, vlade Republike Poljske i Republike Azerba-Azerbejdžana i Slovenije sa posebnim osvrtom na ostvarene rezultate, razmenu ideja i dobrih praksi, kao i preporavanje prepreka i planova za budućnost. Mogu vam reći da kroz diskusiju ovih uvodničara na panelima, eh, izrazili su se da su dosta novo čuli što Srbija uvodi, što će oni uvoditi u svoje države. Svakako, dali su i primere koji su veoma bitni za nas, za našu državu, da na taj način i mi uvođenjem tih mera ili tih zakonskih rešenja poboljšamo, eh, ovu problematiku, odnosno da, da bude što više dece. Kada govorimo o ovoj temi, ja bih istakao još jedan možda veći problem sa kojim se susrećemo, a to je sve veći broj mladih ljudi koji se ne odlučuju za osnivanje bračne zajednice, u krajnjem slučaju i vanbračne zajednice koje su preduslov za stvaranje porodice i rađanja dece. Ovo ću potkrijepiti činjenicom da u Srbiji, po nekim procjenama, ima oko četristo devedeset hiljada mladića i oko trista devedeset hiljada žena, od toga na selu dvestopedeset hiljada mladića i stodvestpet hiljada žena koji su u poodmakloj životnoj dobi, a nisu snovali bračnu zajednicu, odnosno porodicu.

00:29:03 - Hadži Milorad Stošić: Što samo po sebi podrazumeva još toliko dece, a samim tim i povećanje starosne strukture stanovništva. O tom pitanju bi trebalo posebno razmišljati na način i na neki način podsticati osnivanje bračnih zajednica. Ja sam razmišljao i razgovarao sam tu sa nekim prijateljima. Možda treba ići u pravcu donošenja nekog zakonskog rješenja koje podrazumeva finansijsku podršku za osnivanje bračne zajednice i stvaranje porodice. Mi imamo što je i istakao ministar kroz Zakon o-o-o podršci porodicama sa decom, eh, rešavanje stambenog pitanja eh, preko majke i ostalo.

00:29:51 - Hadži Milorad Stošić: Međutim, možda bi to trebalo da se nekim zakonom definiše da bračni par koji sklapa brak, odnosno par koji sklapa brak, da ima on te benefite stambenog obezbeđivanja i ostalo, jer ovako znate kada delamo jednom to uvek dolazi do, do neke, da tako kažem ne nepravde, nego sujetne zašto onako mi sklapamo brak i ostalo. Svakako taj uslov za zbrinjavanja majke za sam, sa stambenim pitanjem, bilo bi dobro da to bude porodična, porodična stvar. S druge strane, imamo sve veći broj razvoda i rasturanja porodice pri čemu su deca-Oni su najugroženiji u tim slučajevima i tu je najveći problem i oni se sećaju sa tim razvodu. Vi ste nagovestili da iz kojih razloga dolazi najčešće do, do toga, ali ovim zakonom koji smo usvojili zadnji, a tiče se porodice, to je zakon o, o alimentacionom fondu, što ja lično mislim da će možda umanjiti broj tih razvoda, jer kad vide ljudi da moraju da ipak budu odgovorni za tu decu, na, što su ih napustili da na neki način sagledavaju, pa malo da se međusobno i trpe, jer (smijeh) obično, obično ovaj zbog toga i dolazi. Uhm, ja sam na ovom, na ovoj konferenciji saznao, čuo sam da je formiran Savjet za brigu o porodici i demografiju, na čijem je čelu predsjednik Vlade doktor Macut, ali nisam znao za ovaj podatak. Vi iznesete da ste i na lokalu formirali određene savete

00:31:39 - Radoš Pejović: U sto pedeset opštine i gradova.

00:31:40 - Hadži Milorad Stošić: U sto pedeset opštine i gradova, što nisam znao, nije bilo izneseno tamo, ali rečeno je da će da se formirali i veoma dobro ako ste već ušli- U tu proceduru formirali i to je stvarno, stvarno dobro ako ti savjeti suštinski rade, ne samo formalno postoje- Onda svakako će da ovaj to biti dobra, dobra, dobra stvar. Evo ja bih samo toliko u tom dijelu, pa dajem mogućnost da malo konkretnije vi imate pitanja neka ili neke nedoumice i da po znaniku ministara damo mogućnost da nam odgovori na neka pitanja. Uhm, ovdje u prijavi imam Milić, magistra Svetlanu. Svetlana, izvolite.

00:32:29 - Svetlana Milijić: Zahvaljujem predsjedniče Odbora. Uhm, poštovanje uvaženi predstavniče Ministarstva, uhm, drage kolege i koleginice narodni poslanici, narodne poslanice. Ja sam i izuzetno mi je drago što sam čula na koji način vaše Ministarstvo, uhm, brine o porodicama i oboljelima koji se leče od rijetkih bolesti. Ja radim u Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje, bavim se rijetkim bolestima i zaista je istina ono što ste rekli da 2012. godine, kada je država počela da brine i da nabavlja lekove i da izdvaja iz budžeta novac koji će se opredeliti za nabavljanje lekova za liječenje rijetkih bolesti, da se taj broj, odnosno taj novac povećao za sedamdeset i šest puta u odnosu na 2012.

00:33:39 - Svetlana Milijić: godinu. Država sada opredeljuje, kao što ste rekli, oko deset milijardi, to je deset zarez dve milijarde, za lečenje pacijenata od rijetkih bolesti, i, uhm, znamo da u svetu postoji oko šest do sedam hiljada identifikovanih rijetkih bolesti, da je otprilike procenat svetske populacije koja se leči od rijetkih bolesti negdje između šest i osam procenata. Ti lijekovi su izuzetno skupi. Ti lijekovi se i nazivaju lijekovi siročići. Upravo iz tog razloga što farmaceutske kompanije neće da ulažu jer nemaju, ovaj, nemaju dovoljno sredstava za ispitivanje na tržištu, obzirom da je to, da kažem, manji broj ljudi koji je oboleo, ali su to izuzetno teške bolesti i toga smo mi svi u Srbiji svesni.

00:34:34 - Svetlana Milijić: Vi ste napravili registar, Nacionalni registar za- Pomogli ste da, NORPS je napravio. Ovaj, negde se smatra da u Srbiji postoji oko četristo hiljada ljudi koji imaju neku vrstu rijetkih bolesti, a identifikovano je do sad samo negdje oko četrdeset hiljada, kao što ste malopre rekli. Ne znam da li moje uvažene kolege ovaj znaju, ali recimo za lečenje cistične fibroze koja je najčešća rijetka bolest u Srbiji se izdvajaju velika sredstva, negdje lečim oko sto trinaest pacijenata, uhm, sada u ovom trenutku i mesečna terapija za takvog pacijenta košta negdje oko dvadeset sedam hiljada evra. Znači, država je maksimalno uložila, trebamo još, ovaj, zato što život nema cijenu. Ali je moje pitanje vama kao predstavniku Ministarstva, jer ste rekli da obilazite te porodice i pomažete im, da li je vaše Ministarstvo izdvojilo i neka sredstva, obzirom da znamo da ti pacijenti, pored osnovne terapije koji je o trošku države, odnosno o trošku Republičkog fonda zdravstveno osiguranje, trebaju i neku drugu pomoćnu terapiju.

00:36:00 - Svetlana Milijić: Ovaj, da li postoje neka sredstva i na koji način pomognete tim ljudima koja imaju? Hvala vam.

00:36:08 - Hadži Milorad Stošić: Završimo diskusije pa ćete, samo zapišite da ne bi prekidali. Hvala Cveto. Nikolić, magistri Danijela, izvolite Danijela.

00:36:22 - Danijela Nikolić: Hvala. Hvala predsjedniče. Poštovanje vama, uvažene kolege, predstavniče Ministarstva. Ja sam uvijek govorila i stalno potenciram da je to najvažnije Ministarstvo, jako malo, kao što ste rekli novo u ovoj zemlji, ali bez porodice i bez, uhm-Bez dece ova Srbija neće nikad imati budućnost, naravno, i zato je najbitnije- Zato je najvažnije da se u tom, erm, u toj sferi i u toj oblasti najviše, naravno, ulaže. Erm, ali definitivno ono što, što j-je i ko je prepoznao ustvari gde, gde trebamo stvari i najviše novca da damo jeste upravo naš predsednik i naravno V-Vlada Republike Srbije koja tu politiku sprovodi.

00:37:05 - Danijela Nikolić: Aa, ja neću dugo, aa, pažljivo sam pročitala izveštaj. Aa, naravno, aa, hvala vam na, na ovaj pre svega izdvojenom vremenu i naravno detaljima koje ste izneli ovaj, aa, u razmatranju izveštaja i odnosno izveštajnog perioda. Aa, obzirom da dolazim sa Kosova i Metohije, dolazim iz sredine gde svake godine se ovaj, uprkos teškoj političkoj situaciji i uslovima života i rada naših ljudi, erm, svake godine sto beba više rodi, tako da ovaj opet postoje, postoje i neke situacije kada ne mora sve da bude idealno i kada ne morate da imate ni stan, kada ne morate da imate ni kuću i tako dalje, tako da neke stvari se kose sa onim što ste rekli, ali u teškim okolnostima srpska deca su se rađala gde god bile i mi to kroz istoriju znamo. A upravo kažem, najbolji primer su naše žene na Kosovu i Metohiji, gde se prvi put od 2017. godine, kada je napravljena neka analiza i statistika koja pre toga je nekako šturo vođena, gde naše žene više rađaju nego Albanke, što je dobro, jer mi znamo da je upravo ta, ta dobra populaciona politika i taj natalitet koji je bio na Kosovu i Metohiji devedesetih godina njih i održao.

00:38:23 - Danijela Nikolić: I mislim da smo nekako i hvala Bogu, izvukli tu lekciju da aš, da je porodica ta koja će da nas održi, da u stvari ljudi čuvaju teritoriju. I sada ono što mogu slobodno da kažem, a tu je i moja koleginica iz Gračanice, takođe Odalović, erm, ona odlično zna da svaka druga porodica, ako ne i svaka ima četvoro, petoro, šestero dece. Tako da pogotovu centralno Kosovo i Metohija, tako da je to nešto što s-s, erm, sa čim se ponosim i bez obzira na situaciju u kojoj se nalazimo, naša deca koje se rode na Kosovu i Metohiji su ponos, erm, naše države. Naravno, i u ostatku zemlje, ali opet kažem, uprkos situaciji u kojoj smo, to jeste za ponos i veliku pohvalu. Ali ono što želim da naglasim, obzirom da sam videla u ovom izveštajnom periodu i druge lokalne samouprave, činjenica da lokalne samouprave na Kosovu i Metohiji su usko vezane za Kancelariju za Kosovo i Metohiju i sve što se podnese i svi izveštaji, odnosno, erm, svi zahtevi koji se podnose, oni se podnose preko Kancelarije za Kosovo i Metohiju, ali obzirom da, erm, ništa manje nije ovo ministarstvo drugačije izdvojeno, obzirom da je deo Vlade, erm, u nekom narednom periodu sada nije bilo uslova, obzirom zbog erm, a-a opština koje su prethodne tri godine bile pod vlašću, erm, ovaj albanskih gradonačalnika i uopšte nismo imali mogućnosti nekog-nekih prolazaka.

00:39:47 - Danijela Nikolić: Ali ono što, erm, želim da vi prenesete i ministarki Žarić Kovačević i odnosi se na vas lično i vaš tim, jeste da u narednom periodu obzirom da smo oslobodili četiri opštine na severu zadržali šest na jugu, napravite jedan, jedan vid kampanje u dogovoru sa Kancelarijom za Kosovo i Metohiju i da se jedan od ovih radionica i ovakvih, erm, aktivnosti održi i u Kosovskoj Mitrovici, Gračanici, Štrpcu, erm, ovaj Novom Brdu, već Šilovu i tako dalje. Zašto to kažem? Jako je važno. Važno je da se taj narod na Kosovu i Metohiji, naši ljudi posete, da, erm, upoznate roditelje sa šestoro, sedmoro, desetoro dece, da vidimo šta u tom smislu, a i da Kosovo i Metohiju u pravom smislu te reči uključujemo u kompletne programe. Kosovo jeste uključeno, znam, kroz Kancelariju, ali, erm, da konkretizujemo u smislu i da se vi kao Ministarstvo, ovaj, pojavite kroz karavane ili neke tako, ovaj, naravno, opet kažem, erm, ovaj na, na samom terenu.

00:40:50 - Danijela Nikolić: Tako da je značajno da se, da se, erm, obiđu, erm, porodice na Kosovu i Metohiji, Kosovskoj Mitrovici. Mislim da, erm, ono što opet kažem, j-ja hoću da je, da pomognem, ali naravno da napravimo pre svega jedan sastanak sa predsednicima opština ovaj s-severa Pokrajine, juga i da onda neke stvari ovaj, erm, sprovedemo na samom terenu. Mislim da je to važno i ja se iskreno nadam da ću upravo iz tog razloga, erm, moći da i u narednom izveštajnom periodu stoji neki grad iz, iz sa Kosova i Metohije. To je onako ovako izra-izraženi lokal patriotizam, ali zaista to želim da vidim obzirom da stvarno taj narod, naš narod na našem delu teritorije, bez obzira na administrativne prepreke, bez obzira na sve, prosto, mi ćemo naći načina ovaj, kroz Kancelariju da vas na Kosovo i Metohiju ugostim. Hvala vam.

00:41:45 - Hadži Milorad Stošić: Z-zahvaljujem se Danijela i zahvaljujem na ovim ohrabrujućim informacijama koje ste izneli, erm, što znači priroda čini svoje. M-Mogu da nam rade o glavi kako hoće, ali Bog kaže- Da će ipak Kosovo biti, biti srpsko. Ako slučajno ima potrebe da, erm, u prilikom obilaska tih opština i tih porodica, ja se, ja se prijavljujem da budem u toj delegaciji Ministarstva ispred Skupštine, tako da jednostavno, bilo bi mi veliko zadovoljstvo. Danijela, još jedno hvala stvarno na ovim informacijama jer su baš ohrabrujuće. Tako da se nadam da će i ostatak Srbije da shvati da bez dece nema, nema ni države, ni naroda, nema ni... budućnosti.

00:42:37 - Danijela Nikolić: Ja neću da vas, samo da nastavim. Dakle, država naravno daje i ja se izvinjavam. Država daje i naravno samo koliko je projekata velikih kroz Kancelariju za Kosovo i Metohiju urađeno na prostoru Kosova i Metohije i pred dolazak Aljbin Kurtija i dodela stanova ne znam socijalno ugroženim porodicama raznim kategorijama i tako dalje. Četiri milijarde dinara samo na inicijativu našeg predsednika je u jednoj godini došlo na prostor Kosova i Metohije, ali su svi ti kapitalni projekti stali normalno u zadnje četiri godine zbog terora koji je svakodnevni i koji se vrši i to je naravno stopiralo rad i kancelariju u punom kapacitetu. Naravno, narod je uvek i niko nije ostao niti bez posla.

00:43:21 - Danijela Nikolić: Davanja su redovna uprkos teškoj situaciji izmještenim našim institucijama van prostora Kosova i Metohije, ali prosto u ovako jednoj lepoj kampanji u nečemu što država daje i naravno sve ovo sve ove mere nisu zaobišla ni deca na Kosovu i Metohiji ni majke itd. Potpuno sam svesna toga tako da ono što važi za bilo koju ženu niš u Beogradu, Vranju, Kraljevu itd. Važi i za svaku koja živi na prostoru Kosova i Metohije, ali znači da ovaj ovako jednu kažem akciju jedan karavan i sve je to upravo i da vi na terenu pojasnite šta zapravo država radi. Lepo je da se to čuje i da okom kamere se zabeleži iz Kosovske Mitrovice ili Gračanice. Eto, to je ustvari ideja.

00:44:06 - Danijela Nikolić: Hvala.

00:44:06 - Hadži Milorad Stošić: Još jedno hvala. Još jednom hvala Danijela. Obzirom da nemamo nikog prijavljenog dajem reč pomoćniku ministra da odgovori na pitanja koja su postavili članovi Odbora. Izvolite.

00:44:19 - Radoš Pejović: Da hvala vam. Hvala vama na ovom pitanju koje ste, koje ste postavili. Ono što je ključan momenat bio vezan za posetu svih tih porodica jeste da nekako vidimo direktan uvid u njihove životne uslove i da procena potreba u pogledu zdravstvene socijalne podrške povezivanje s lokalnim službama i domovima zdravlja i jačanje komunikacije između porodica i institucija. Lično sam bio u poseti jednoj devojčici koja je obolela u Šidu i ko god se uhvati da kažem u koštac s ovim problemom ne može a da ne ostane netaknut. I mi koji se bavimo ovim poslom i koji se bavimo politikom nikada ne smemo da izgubimo čoveka ispred sebe kada ga budemo izgubili čoveka ispred sebe, to je prvi.

00:45:20 - Radoš Pejović: To je znak da ne treba više da se bavimo ovim poslom i ako je teško, ali je jako važno da nam čovek bude na prvom mestu i uloga našeg ministarstva, osim ostalih, što smo ovde sada pričali kako se raspoređuje budžet jeste da bude moderator jer se nama javljaju ljudi sa različitim problemima, pa i sa ovim i naša uloga je da ih usmerimo. Tako smo uspeli na lokalima i u porodicama kad odemo. Fali im zdravstvena knjižica, fali im neki dokument, fali im na primer. Đačka torba, fali im knjige. E, tu smo onda mi da popišemo te probleme i da onda sa lokalnom samoupravom rešimo njima te probleme.

00:46:06 - Radoš Pejović: To je suštinska uloga. Što se tiče vašeg pitanja jer Republički fond već izdvaja sredstva, ali je naša uloga da pokažemo da je neko tu za njih jer se često dešava da se zapostavi drugo dete, jer je ovo bolesno, pa onda to dete ima neke druge probleme i mi moramo da gledamo to. Moramo da znamo kako se oni osećaju. Moramo da želimo da vidimo to sve. Zato su ovi karavani bitni i zato ulazak u kuće važan.

00:46:39 - Radoš Pejović: I zato sam i pomenuo onu majku, jer tada vidimo na terenu sa kojim se problemima suočavaju i kako da im pomognemo da im rešimo uput za dom zdravlja. Možda to sad izgleda malo, ali verujte mi, nekad da izgleda i ne da izgleda, nego je puno naoverena zdravstvena knjižica. Ne izgleda kao da ne postoji taj problem, a nekome rešava život. To je uloga koju smo mi opredelili i ja stojim na raspolaganju i zato ćemo se to. A što se tiče vašeg koleginice, vi ste rekli niste samo postavili pitanje, vi ste nam dali i smer.

00:47:19 - Radoš Pejović: A mi smo apsolutno saglasni i prošle godine kada smo imali vaučere za lečenje, tj. za za oporavak za banje i za apoteke, mi smo dodeljivali svim našim građanima sa Kosova i Metohije koji su dolazili u Rašku i lično sam imao susrete sa jednom bakom koja me zaustavila iz Kosovske Mitrovice i jedna baka iz Leposavića koja je rekla Vi ste nam ovim pokazali da zaista želite da budete deo nas. Nije pomoć bila jako jako velika, ali je njima značila jer je neko njihov uz njih. I budite uvereni da ćemo se pozabaviti ovom temom i da sigurno nećemo dozvoliti da naši građani koji žive na teritoriji Kosova i Metohije budu uskraćeni jer smo mi ministarstvo pre svega za brigu o porodici, a to znači da brinemo i o svakom čoveku koji živi na teritoriji Kosova i Metohije.

00:48:39 - Hadži Milorad Stošić: Zahvaljujem se s obzirom da više nemamo prijavljenih u sistemu. Zaključujem raspravu i predlažem da pređemo na odlučivanje. Stavljam na glasanje Informaciju o radu Ministarstva za brigu o porodici i demografiju za period od prvog jula do tridesetog septembra 2025. Godine. Molim vas da se izjasnimo.

00:49:10 - Hadži Milorad Stošić: Konstatujem da je Odbor jednoglasno prihvatio informaciju o radu Ministarstva za brigu o porodici i demografiju za period od prvog jula do tridesetog septembra 2025. Godine Odbor će na osnovu člana 229. Stav četiri Poslovnika Narodne skupštine podneti izvestaj Narodnoj skupštini i na taj način je izvesti da je Odbor razmotrio i odlučio da prihvati informaciju o radu Ministarstva za brigu o porodici demografiju za period od prvog jula do tridesetog septembra 2025. Godine. Zahvaljujem se predstavniku Ministarstva za brigu o porodici Demografiju na predstavljanju Informaciju o radu Ministarstva.

00:49:50 - Hadži Milorad Stošić: Ujedno vas pozdravljam i hvala na svim ovim pitanjima i prihvatanju sugestija članova Odbora da uđe u neki vaš delokrug razmišljanja i odlučivanja i rešavanja pitanja, a sada zaključujem trinaestu sednicu Odbora za rad, socijalna pitanja društvenog uključivanja siromaštva. Zahvaljujem se svima na saradnji i čeka nas plenum i glasanje u jedanaest.

Snimak sednice

NAPOMENA: Transkript sednice odbora generisan je pomoću softvera za automatsko prepoznavanje govora. Uloženi su značajni napori da se osigura tačnost, ali se mogu javiti manje netačnosti. Za potpuno pouzdani pregled koristite video zapis sa sednice.

Poslednji put ažurirano: 22.12.2025, 14:00