Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 17.12.2025.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja

03 Broj 06-2/222-25

2. dan rada

17.12.2025

Beograd

Sednicu je otvorila: Ana Brnabić

Sednica je trajala od 10:05 do 17:50

OBRAĆANJA

...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Dragan M. Marković

PUPS - solidarnost i pravda
Hvala predsedavajuća.

Poštovane kolege poslanici, poštovani predstavnici Vlade i poštovani građani Srbije, drugom objedinjenom raspravom ove sednice obuhvaćeno je nekoliko izveštaja regulatornih tela, a ja ću se u kratkim crtama osvrnuti na neke detalje iz priloženih dokumenata.

Najveći broj njih se odnosi se na Komisiju za hartije od vrednosti, koja predstavlja jednu od najstarijih, ako ne i najstarije nezavisno regulatorno telo, s obzirom da je postojalo još od 1990. godine, kada su se otpočeli procesi i privredne tranzicije. Ako se posmatraju iz rad ove komisije za protekle dve godine o njenoj najvažnijoj regulatornoj funkciji možemo videti da su ti podaci gotovo ujednačeni, odnosno da u protekle godine nije bilo previše novih aktera koji su ulazili na tržište kapitala u meri da je za to zahtevalo obaveštenje ili angažovanje ove komisije.

Iz podataka se vidi da u Srbiji i dalje imamo samo jednu beogradsku berzu i da je u zadnje dve godine bilo po 14 investicionih društava od kojih je poslednje ušlo na tržište 2018. godine, dok se vidi da samo pojedine banke u poslednje vreme više ulažu kreiranje otvorenih investicionih fondova takođe, primetno da nije bio primećen ni veći broj obaveštenja o preuzimanjima ili prelasku zakonski značajnih pragova akcije u nekom društvu. Možda nije lako na osnovu ovih podataka izvlačiti neka dalekosežne zaključke, ali oni kao da označavaju da je naše tržište kapitala o značajnoj meri umrtvljeno i da bi i mi, kao Skupština, ali i Vlada sa Ministarstvom finansija mogli i morali da nađemo načina da ga bar u izvesnoj meri probudimo koliko je u domenu naših mogućnosti kreiranja pozitivnih, pravnih okvira za dobro i jednostavno poslovanje na tržištu.

Što se tiče nadzornih i kontrolnih funkcija komisije mogu da nas raduju podaci da u nekoliko poslednjih godina vidljiv trend, da sa jedne strane izdaje sve veći broj izdatih izveštaja o izvršenoj reviziji izveštaja, subjekata koji se bave ovim poslovima, a da među njima procentualno ima sve više onih izveštaja koji se izdaju sa pozitivnim mišljenjima ili pozitivnim mišljenjima sa skretanjem pažnje.

Udeo ove dve kategorije o ukupnom broju izveštaja dostigao je skoro četiri petine od ukupnog broja izveštaja, što je svakako dobar pokazatelj sve veće poslovne discipline aktera na tržištu od hartija od vrednosti. Ono što takođe valja pohvaliti o radu Komisije za hartije od vrednosti je podatak da se one domaćinski ponašala što se tiče finansijskog poslovanja, o tome najbolje svedoči činjenica navedene u izveštaju da je ona u 2024. godini ostvarila za oko 23% više prihoda od onog koji je ostvaren od 2023. godini, odnosno da je ukupan prihod bio za skoro 9% veći od onoga što je bilo planirano i što smo bili odobrili finansijskim planom ovog tela za 2024. godinu.

28/2 VS/IR

Sa druge strane, rashodi su ostvareni za oko 6% manje nego što je prvobitno bilo procenjeno, a ukupan rast rashoda nastao je najvećim delom zbog činjenice da se novac morao dati za povećanje zarada zaposlenima, s tim u vezi mislim da bi trebalo odobriti traženo povećanje sredstava, a ovom telu u traženom iznosu pogotovu, jer su ova opravdana i odnose se pre svega na dodatno zapošljavanje nekolicine stručnjaka i nabavka računarske opreme.

Pored Komisije za hartije od vrednosti, takođe se danas razmatraju i dva izveštaja Regulatornog tela za elektronske komunikacije i poštanske usluge, iz tih izveštaja mogu se videti interesantni podaci koji potvrđuju da polako, ali sigurno ide ka daljoj modernizaciji usluga elektronskih i poštanskih komunikacija, odnosno da vremenom sve više opada broj fiksnih telefonskih pretplatnika, da je čak otpočeo i blagi pad broja pretplatnika same mobilne telefonije, ali se zato širi korišćenje fiksnog širokopojasnog interneta i većih zajedničkih paketa usluga i ovde se vidi u izvesnoj pozitivne tendencije u pravcu smanjivanja broja prigovora korisnika mobilnih mreža i opšte smetnje u elektronskom polju.

Pored ovih izveštaja, naša poslanička grupa će u danu za glasanje podržati i ostale tačke dnevnog reda. Hvala na pažnji.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Sledeći je Željko Veselinović.
...
Stranka slobode i pravde

Željko Veselinović

POKRET SLOGA - DA SE STRUKA PITA
Zahvaljujem. Što se tiče stava radničke partije o EU, ja moram da kažem da je naš stav više neki evroskepticizam. Ako se gledaju radnička i ljudska prava, to sam ja govorio i predstavnicima EU ovde i ja sam apsolutno za obe ruke za ulazak u EU. Smatram da su u EU radnička i ljudska prava na mnogo većem nivou nego što su u Srbiji, za neke ostale stvari ne mogu da tvrdim, ali smatram da smo mi zemlja koja geografski i vrednosno i na bilo koji drugi način mora da bude deo EU u skoroj budućnosti, ako smo mi samo Crna Gora, Albanija, Makedonija, BiH, ostale zemlje koje nisu deo EU, onda moramo da se pitamo da li je problem u nama ili je probleme u EU, ako su nas u tome pretekli i Albanci i ako su nas pretekli Crnogorci, onda možemo da ostanemo zajedno sa Bosnom i Hercegovinom, koja je nefunkcionalna država, na rubu Evrope i da nikada ne budemo deo te EU, i naravno da nije tamo sve sjajno i bajno, naravno da ni tamo nije sve idealno, svi znamo da su ekonomske i socijalne razlike ogromne, pa znamo koliko zarađuju ljudi u Luksemburgu, kakva su njihova prava a isto tako znamo kako zarađuju i u Bugarskoj, tako su jedni i drugi deo EU.

Sa druge strane najbolje bi bilo kada bismo mogli da vodimo svoju politiku, a da ne zavisimo ni od Vašingtona, ni od Pekinga, Brisela, Moskve, ali na žalost kao mala zemlja i mala država, ne možemo sebi da dozvolimo taj luksuz, jer ćemo u jednom trenutku svakako doći u opasnost da na neki način budemo žrtve i da imamo određenih problema, kao što se vidi sada sa gasom i sa naftom, i sa svim ostalim stvarima.

Nismo nezavisni od nekih drugih zemalja. Smatram da kritike koje EU daje ili evropska komisija daje Srbi su uglavnom opravdane. Ono što ja lično da me neko pita i da me neko pita i ako budem u poziciji pa da mi neko kaže da li želite u EU, pod uslovom da se odreknete Kosova, javno kažem, glasao bih protiv ulaska u EU, jer smatram da je Kosovo, sastavni deo Srbije i da ne smemo zarad ulaska u EU dozvoliti da pristanemo na nezavisnost Kosova. Za sve druge stvari mislim da jesu u pravu. Činjenica je da pravosuđe ne funkcioniše kako treba, činjenica je da mediji nisu slobodni i ja sam ovde govorio i ranije apelovao i dan danas da ne bismo dolazili u tu situaciju, da ljudi danas se ne obraćaju sagovornicima, nego se obraćaju pratiocima na društvenim mrežama, da moramo da otvorimo televizije sa nacionalnim frekvencijom za debatu.

28/3 VS/IR

Kada kažem debatu, mislim da moraju doći i ljudi iz vlasti i opozicije i možda neki eksperti i stručnjaci, pa da komentarišu svakodnevne teme koje imamo. Dokle god toga ne bude bilo, mržnja će se raspirivati preko društvenih mreža. Kada kažem preko društvenih mreža, ja da se pitam, ja bih uradio ono što je uradila Australija, zabranio bih društvene mreže za decu mlađu od 16 godina.

Vama svaka budala danas i svaki ludak može da otvori neki podkast, neki jutjub kanal i da ide da govori razne teorije zavere, da vređa i targetira i onda ljudi u nedostatku adekvatnog informisanja putem televizije i nacionalnih frekvencija, idu za alternativom i slušaju razne ludake po društvenoj mreži što je po meni ne samo loše, to je postalo opasno, nenormalno i bolesno, i onda se citiraju razni ludaci koji se javljaju pod podkastima i kažu to su vaši ideolozi, saborci, što nije tačno.

29/1 JD/MJ 15.40 – 15.50

Ja se ne poistovećujem sa njima. Apsolutno me nikakvi ludaci sa društvenih mreža ne zanimaju.

Isto tako smatram da bi i ove, pod znacima navoda objektivne televizije, kako same sebe nazivaju, morale da ubace malo debatne emisije, jer tamo se dovode raznorazni eksperti i stručnjaci. Hajde da kažem pitanje - zašto su eksperti i stručnjaci, onda se njihovo mišljenje citira kao relevantno, kao što „Informer“ dovodi svoje nevladine organizacije, neke svoje stručnjake, „no name“, za koje niko živi ne zna, tako i „N1“ dovodi isto tako neke svoje stručnjake i eksperte koji govore isto tako razne gluposti samo u nekom drugom smeru.

Za mene ni jedna televizija koja nema slobodnu uređivačku politiku nije slobodna, nije nezavisna. Ako na toj objektivnoj televiziji postoji neki političar koji plati određene urednike emisija, pa sa njima zajedno sastavlja goste emisije i onda zabrani nekim ljudima da dođu tamo, a neki se protežiraju po deset puta onda to nije nezavisno novinarstvo.

Tako da mi nemamo nezavisnog novinarstva. Da budem iskren, možda je nezavisna ona mučena televiziji „KTV“ iz Zrenjanina koji se bore, koji se trude da budu objektivni, a sve ostalo apsolutno što se mene tiče nije nezavisno i nije objektivno.

Zato apelujem po ko zna koji put uvedite debatne emisije kao što su bile nekada, da mogu ljudi da razgovaraju, da debatuju civilizovano, kulturno, da svako iznose svoja argumenta, jer onda nećemo dolaziti u tu priliku da slušamo razne stvari i razne nebuloze preko tih, kao što sam već rekao, podkasta, itd.

Još jedanput, mislim da moramo da promenimo naš stav kao država i moramo da se približimo EU, jer smatram da bez obzira što smo deo EU mi imamo pravo da zadržimo svoj suverenitet i imamo pravo da zadržimo mnoge stvari koje nama idu u prilog. Znači, ne moramo toj birokratiji da upodobimo baš sve.

Vi imate SAD gde postoji 51 država, a u jednoj državi postoji zakon u kome recimo, svakog drugog utorka u mesecu možete ubiti Škota. Taj zakon još uvek vredi, a u Teksasu ćete biti kažnjeni ako nosite oružje da je skriveno, ali ako ga nosite otvoreno, opasan sa pet pištolja nećete biti kažnjeni. Tako da i tamo postoje suludi zakoni od države do države, ali funkcionišu kao SAD.

Tako da i mi ode u Srbiji svakako možemo da zadržimo svoj suverenitet i da budemo deo EU, ali naravno ne po svaku cenu.

Tako da ja opet ponavljam, podržavam, kritikujem, da kažem one stvari koje nisu dobre. Kosovo mora da ostane u sastavu Srbije, to ne treba, ni ne sme EU, ni Amerika, ni bilo ko drugi da nas ucenjuje, ali što se tiče poštovanja ljudskih i radničkih prava apsolutno ću uvek biti za to da Srbija bude deo EU, pogotovo to mogu da poručim onima koji su apriori protiv EU, za Rusiju, itd, a onda decu šalju na školovanje u Pariz, u London, u Beč, itd. vozi Mercedese, Audije, ne voze Lade ili neke druge automobile, nemaju kućne aparate ruske proizvodnje, korist sve zapadno tako da mislim da mi treba da idemo u tom pravcu i da je Srbiji tamo mesto budućnosti. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Bojan Torbica.
Izvolite.
...
Pokret socijalista

Bojan Torbica

ZDRAVA SRBIJA - POKRET SOCIJALISTA
Zahvaljujem, poštovana predsednice.

Celjeni članovi Vlade, u svo uvažavanje kolega koji su podneli Predlog zaključka povodom predstavljanja izveštaja Evropske komisije o Republici Srbiji za 2025.godinu moram da konstatujem neke činjenice vezene za izveštaj koje danas tokom ove rasprave ne možemo, tj. ne smemo izostaviti.

29/2 JD/MJ

Čitajući pomenuti izveštaj Evropske komisije o napretku Srbije nisam mogao da steknem utisak kako pred sobom imam dokument političkog i ekonomskog partnera, već politički manifest koji iz gotovo svake svoje rečenice poručuje – Srbijo, nećeš biti nikada dovoljno dobra.

I sve bi to u određenoj meri bilo donekle podnošljivo da ne traje već dve decenije u kontinuitetu sa sve manje diplomatskog jezika, a sve više licemerstva, otvorenih pritisaka i ucena.

Nema u tom izveštaju ni trunke dobre namere, jer umesto smernica na putu tzv. evropskih integracija Srbija je dobila još jedan spisak prepun konstatacija – nedovoljno nedostaje, nije urađeno, kao da se radi o neposlušnom učeniku, a ne o nezavisnoj i suverenoj državi.

A ono što u svemu ovom najviše iritira i osećaj da Brisel i sam više ne zna šta tačno želi osim da Srbiju drži u statusu večitog kandidata, u stanju kontrolisane neizvesnosti da je ucenjuje, pritiska, ponižava i primorava na raznorazne ustupke. Svakome ko makar i ovlaž baci pogled na ovaj kao i na prethodni Izveštaj Evropske komisije više je nego jasno da je on pisan sa idejom da se svake godine održi željeni nivo političkog pritiska na Srbiju.

Sve što Srbija uradi nedovnoljno je. Sve što ne uradi razlog je za novi pritisak i ucene. Sve dok Srbija ne pristane da se odrekne svog identiteta, svoje suverenosti, dela državne teritorije, veza sa sunarodnicima u regionu, istorije, kulture, tradicionalnih duhovnih i moralnih vrednosti, Brisel će nastaviti sa ovakvim ponašanjem.

Ta strategija je nakon ovoliko vremena totalno razgolićena, pa su već odavno svi u Srbiji shvatili da se radi o čistoj političkoj manipulaciji. Zato moramo otvoreno da kažemo ono što građani Srbije oduvek znaju. Evropska unija ne samo da ne želi Srbiju u svom članstvu, već je ne želi ni kao ravnopravnog partnera. Ona Srbiju želi isključivo kao politički zavisnog, ekonomski potčinjenog, teritorijalno ograničenog, medijski kontrolisanog, večitog kandidata za članstvo.

Jedan od najvećih problema ovog Izveštaj jeste njegov sraman odnos prema državi Srbiji. Nema u njemu ni trunke partnerstva, razumevanja, a ponajmanje samokritike. Srbija se kritikuje za ono što se članicama Evropske unije toleriše, svesno ignoriše ili proglašava unutrašnjim pitanjem.

Zbog svega toga građani Srbije koji su godinama izloženi Briselskom licemerju, politici ucena, pritisaka i dvostrukih standarda više nemaju strpljenja da slušaju lekcije od država koje ni same ne poštuju principe, koje nam nameću i zbog kojih nas besramno ucenjuju.

Svima je odavno postalo jasno da Evropska Unija od Srbije ne očekuje reforme već isključivo bespogovornu pokornost, najniži oblik podaništva.

Ako govorimo o tome šta je za najveći deo građana Srbije najbolnije u tekstu to je bez konkurencije činjenica da Brisel bez ikakvog srama pokazuje da je pitanje priznavanja lažne države kosovo postalo glavni, potpuno otvoren, ogoljen, i tako reći, u potpunosti formalizovan uslov.

Ne govori se tu o nikakvim principima međunarodnog prava koje su oni ubili u trenutku kada su 24. marta 1999. godine, bacili prvu bombu na Srbiju. Pucali su oni tog dana na Srbiju i srpski narod ali su ubili međunarodno pravo. Još manje se govori o pravdi, već isključivo o tome da Srbija ukoliko želi da dobije pozitivno mišljenje o napretku na takozvanom Evropskom putu mora bezpogovorno da se povinuje političkim interesima Brisela.

29/3 JD/MJ

Evropska komisija, Evropski parlament, određene države članice više i ne kriju da je glavni uslov, mogu slobodno reći, i jedini pravi uslov da Srbija prihvati ono što ni jedna suverena država nikada ne bi prihvatila, da prizna legitimitet okupacije i gubitka dela svoje teritorije ili da zaboravi na članstvo u Evropskoj uniji.

To nije evropska vrednost, to je besramna politička ucena. Od Srbije se traži da se zarad nade u prijem u članstvo do koga nikada neće doći odrekne Kosova i Metohije i pristane na gašenje Republike Srpske. U takvim okolnostima građani Srbije s punim pravom osećaju ne samo duboko razočarenje, već i sve jači bes i revolt.

Evroskepticizam u Srbiji odavno više nije pojedinačna pojava, on je logična posledica i logična reakcija građana Srbije koji previše dugo slušaju prazna obećanja, gomilu laži, svakodnevne pritiske i ucene i ne žele to više da tolerišu.

30/1 GD/MP 15.50 – 16.00

Prema najnovijem evrobarometru, koji je nedavno objavila Evropska komisija, članstvo Srbije u Evropskoj uniji podržava jedva nešto preko 30% građana Srbije. Građani Srbije najveći stepen poverenja imaju u Rusiju i Kinu, oko 60%, dok je Evropska unija sa 38% na trećem mestu.

Sve to nam nameće pitanje da li posle svega što smo čuli, posle svega što smo videli i doživeli tokom prethodnih godina od strane Brisela, tzv. put evropskih integracija uopšte ima ikakvog smisla, s obzirom da to više nije put budućnosti? To je odavno postao put poniženja i bezumlja i Srbiji definitivno tu nije mesto.

Nije joj mesto na putu na kome moramo da se, zarad praznih obećanja, odreknemo svojih dokazanih prijatelja i saveznika, da se odreknemo svojih korena, svog identiteta, svojih duhovnih i moralnih vrednosti i postanemo bespogovorni podanici u tuđem imperijalnom projektu.

I u ovom Izveštaju, kao i u izjavama raznih evropskih komesara, izvestilaca insistira se da Srbija izabere stranu, da ne može više biti dobra sa svim narodima i državama, a pogotovo ne sa onima koji su se kroz istoriju pokazali i dokazali kao iskreni prijatelji i saveznici srpskog naroda i države, da se odreknemo Rusije i Kine, kao i svih onih koji su bili uz nas uvek kada nam je kroz istoriju bilo najteže i to zarad čega? Zarad šarene briselske laže.

Zato bih kao odgovor ponovio reč Aleksandra Vulina kako Evropska unija ne shvata da ne bi trebala da požuruje Srbe da izaberu stranu, jer ako bude uspešna u svom zahtevu i Srbi se budu odlučivali na kojoj su strani, više sam nego siguran da im se neće dopasti izbor srpskog naroda, jer Srbi su kroz istoriju uvek bili tamo gde su bili istina i pravda, a ona odavno nije u EU i Briselu, ako je tamo ikada i bila.

Naš izbor neće biti samo ekonomsko, već pre svega civilizacijsko pitanje, izbor da li ćemo biti deo sveta u kome nam već decenijama konstantno prete, ucenjuju nas i beskrajno nam nameću nove neprihvatljive i ponižavajuće uslove saradnje ili sveta u kome nas, pre svega, poštuju i uvažavaju, u kome nas gledaju kao sebi jednake i ravnopravne, u kome se saradnja država članica zasniva na iskrenosti i dobronamernosti.

Evropska unija je možda nekada i bila simbol ekonomskog i privrednog prosperiteta, mira i političke stabilnosti, ali danas pred našim očima vidimo ruševine nekadašnje Unije koja se svakim danom sve više suočava sa dubokim krizama, političkim, energetskim, ekonomskim, demokratskim, a nada sve moralnim.

Nasuprot tome, BRIKS predstavlja drugačiji svet, svet jednakih i ravnopravnih, a ne nadređenih i podređenih, svet u kome se odluke donose dogovorom, a ne uslovljavanjem i nametanjem. To je savez koji okuplja zemlje sa najvećim ekonomskim rastom, sa najvećim investicionim potencijalom, ogromnim, gotovo neiscrpnim prirodnim resursima i tržištima budućnosti.

Pristupanjem BRIKS-u naša država bi otvorila vrata tih ogromnih tržišta, ubrzala dolazak investicija, povećala tehnološku nezavisnost, osnažila svoj međunarodni položaj i zaštitila državnu teritoriju, pogotovo onu pod privremenom okupacijom. Otuda i potiče tolika nervoza i bes evropskih zvaničnika, kojima je jasno da polako ali sigurno postaju politička periferija, gde ih vodeće svetske sile, poput Rusije, Kine, Amerike, zaobilaze i ne vide u svojim geopolitičkim planovima.

Sve to odluku koju će građani Srbije doneti u skorijoj budućnosti svakim danom čini sve izvesnijom, a ta odluka zbog svega onoga što smo prethodnih decenija doživeli i trpeli od strane briselskih moćnika se neće poklapati sa njihovim nametnutim vrednostima, njihovom vizijom budućnosti i njihovim interesima, ali će se u potpunosti poklopiti sa tradicionalnim duhovnim i moralnim vrednostima, vizijom budućnosti i interesima Srbije i njenih građana.

30/2 GD/MP

Sve ovo što sam ja sada ovde izgovorio znam da ne podržava dobar deo republičke Vlade i najveći deo poslanika u ovoj sali, ali znam da to jako dobro razume i oseti predsednik Srbije Aleksandar Vučić, kao i da razumeju, osete i podržava veliki broj građana Srbije. Upravo zato predsednik Vučić i jeste doneo odluku da Srbija danas ne učestvuje na samitu Evropska unija – Zapadni Balkan u Briselu.

Znam da predsednik za takvu odluku nije imao većinsku podršku u Vladi i verovatno je nema ni ovde u parlamentu, ali zato je imao, ima i imaće mnogo značajniju podršku ogromne većine građana Srbije.

Slažem se sa predsednikom Vučićem da Srbiji danas nije bilo mesto tamo, jer bez Srbije taj samit je samo ogoljeni skup vazala Evropske unije, pred kojim je jedan jedini cilj, da obuzdaju, ponize i politički i ekonomski potčine Srbiju.

Tema tog današnjeg samita neće biti proširenje Evropske unije, jer njega nikada neće ni biti, bar ne za ponizne balkanske vazale, već Srbija i njeno tvrdoglavo odbijanje da postane deo ratne koalicije protiv Rusije.

Zbog svega toga na kraju svog obraćanja želim da danas iz ove sale pošaljem jasnu poruku da Srbija nikada neće pristati na ucene, da Srbija nikada neće okrenuti leđa niti uvesti sankcije svojim dokazanim prijateljima i saveznicima, da se Srbija nikada neće odreći svog suvereniteta, kao ni najmanjeg komadića svoje teritorije, da će Srbija uvek i po bilo koju cenu biti garant opstanka i bezbednosti Republike Srpske i da će Srbija samo takva imati sigurnu budućnost, budućnost o kojoj će odlučivati isključivo građani Srbije.

Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vama.
Reč ima Radomir Lazović.
Izvolite.
...
Zeleno-levi front

Radomir Lazović

Zeleno-levi front - Ne davimo Beograd
Hvala.

Poštovani građani, čini se da je izostanak Srbije na ovom samitu EU – Zapadni Balkan znak potpunog kraha Vučićeve spoljne politike i ovo danas je verovatno najteži dan kada su evrointegracije Srbije u pitanju.

Dok komšijske države, Albanija i Crna Gora, stoje na pragu članstva i zatvaraju klastere, mi ne da nećemo otvoriti ni jedan novi klaster, nego nemamo čak ni predstavnika na samitu EU - Zapadni Balkan.

Zamislite, uvredio nam se princ, trlja okice, nadurio usne, pa ako Evropa ne veruje njegovim izmišljotinama, e pa neće on onda ni da ide tamo u Brisel?

U ovom trenutku potpunog poraza Vučićeve spoljne politike nema niko drugi, nema premijer, nema neki ministar, recimo, za evropske integracije, nema možda sadašnja predsedavajuća parlamenta, nekada isto premijerka, da preuzme odgovornost za to, nego ste poturili Elviru Kovač da formalno, u redu, ali po odgovornosti reklo bi se da bi trebalo još neko ovde da sedi, da objasni kako je došlo do tog sloma, nego nam ona iz izveštaja čita da nije baš sve katastrofa, nego eto u Izveštaju Evropske komisije ima i tih par nekoliko rečenica koje možda eto nisu toliko loše.

A čak nema ni šta da kaže, nego nam govori o REM-u, o biračkom spisku, o REM-u koji niste uspeli zbog mahinacija i manipulacija koje izvodite, čak ni da formirate, nego su izabrana osam od devet članova Saveta REM-a.

Kaže isto Elvira Kovač – treba nam dijalog. Treba nešto kao da sad mi glumimo neki dijalog dok nas nazivate ustašama, rušiteljima države. Kažete da treba civilno društvo da utiče u tome. Stvarno? Koje civilno društvo? Isto to koje nazivate izdajnicima? Da li to civilno društvo? Jel su sada dobri odjednom? Do juče ste im radili o glavi, a sada su kao dobri.

30/3 GD/MP

Sa Elvirom Kovač bih hteo da porazgovaram možda o tome zašto se prisluškuje Anna Oreg, na primer, i zašto se na taj način sprečava da se deluje u Mađarskoj zajednici u Srbiji. Da li ima neko opravdanje za to? Ali, ne moramo sada, nije tema.

Evo, kaže koleginica Đorđević da je uvek tema to i slažem se.

Dakle, ovaj pokušaj sa ovim zaključkom je u stvari pokušaj da se ublaži težina izveštaja Evropske komisije. Za mene, ovaj pokušaj je smešan, 128 strana ovde štampano u manjem formatu, a evo ga zaključak. Ovo je zaključak, dragi građani. Pogledajte ovo. To je zaključak? Mi zaključujemo da treba raditi dalje kao Narodna Skupština. Stvarno?

Imate teške optužbe da ste preoteli državu u tom izveštaju, nego da vidimo prvo kako je do njega došlo.

31/1 TĐ/CG 16.00 – 16.10

Dakle, prvo je Evropski parlament, 500 poslanika iz svakog kraja Evrope, usvojio Rezoluciju o izbornoj krađi 2024. godine, a onda i rezoluciju u kojoj se taksativno nabrajaju sva zlodela koja su se desila prethodne godine nakon velike pobune građana zbog katastrofe u Novom Sadu. Trideset tačaka redom. Svi oblici represije se osuđuju, od hapšenja i prebijanja građana, preko napada na medije, napada na evroposlanike, napada na članove Bundestaga ovde, napada na prosvetare, na građane Srbije, preko zvučnog topa, pa i eksplicitno navedene uloge Marka Krička, komandanta JZO, u policijskoj represiji.

Posebno se osuđuju izjave, evo recimo, Ane Brnabić i ostalih ljudi na vrhu režima da je nastrešnica pala kao posledica terorizma ili sabotaže. To će ući u istoriju beščašća, mada ima ovde raznih koji bi trebali da uđu u istoriju beščašća, podvala i lažnih izjava koje je neki zvaničnik Srbije dao.

To je Evropski parlament usvojio. Ako ćemo govoriti o sramoti, to je sramota ove naše države. To je sramota zato što treba neko da nam kaže sa strane, ali dobro je da Srbija ima saveznike koji će jasno i glasno osuditi takvo dešavanje u Srbiji.

Evropska komisija je onda donela ovaj najoštriji izveštaj do sada o kome je zaključak koji je na dnevnom redu. Izveštaj izražava duboku zabrinutost zbog autoritarnih tendencija, Srbiju otvoreno naziva otetom državom, kao što smo više puta ovde rekli, otetom od strane režima kriminalne hobotnice SNS. Kritikuju i vladavinu prava i nezavisnost pravosuđa i slobodu medija. Borba protiv korupcije ocenjuje se kao zaostala i bez rezultata.

Najniža ocena u domenu slobode izražavanja, nazadovanja u ovoj oblasti i to u trenutku kada su mediji svakodnevno napadani i optuživani najstrašnije od najviših državnih funkcionera, pa evo princ se juče drao, vređao, urlao, napadao novinare koji se, zamislite, usuđuju da mu postave neko pitanje.

Na udaru su i prosvetni radnici i univerziteti i radnici u kulturi. U izveštaju se kao i u prethodnoj rezoluciji Evropskog parlamenta jasno govori o ozbiljnim nepravilnostima na izborima. Podsećam vas da je ovde moj kolega Bogdan Radovanović bio napadnut metalnom šipkom, ali ga to nije zaustavilo da ovde govori o dešavanjima u gradovima u kojima su bili održani lokalni izbori. Ne možete da sakrijete ono što se dešava i više niko neće okretati glavu ni na ono što se desilo mojoj koleginici Biljani Đorđević koja je napadnuta ispred parlamenta kada ju je pratio, a posle i pretio klanjem jedan od vaših jurišnika iz „ćacilenda“.

Mislite li da može „ćacilend“ da se sakrije tek tako. Mada sam spreman da se opkladim da ćete probati da ga sakrijete i sklonite pred specijalnom misijom Evropskog parlamenta koja dolazi. Ako nije tako, bilo bi mi drago da vide onu tovatnu mast i onaj kamp, utvrđenje kriminalaca i batinaša koji ste napravili ispred Narodne skupštine da vas čuva, jer nemate verovatno više nikoga.

Da li stvarno mislite da možete da sakrijete ove pokušaje da neutrališete Tužilaštvu za organizovani kriminal, da vam je ministar falsifikator, da predsednik najavljuje pomilovanje unapred za one koji će kršiti zakone da bi poklonili kulturno-istorijsko nasleđe Srbije, odnosno Generalštab? Pazite tu drskost. On će da podnosi krivične prijave protiv nas koji smo doprineli odbrani Generalštaba. Pazite tu drskost.

Evo nas ovde, evo tu smo, evo spremni smo, stojimo uvek, kao i do sada, iza svega što radimo. Možete nas vrlo lako naći. Sve moje kolege i ja i iz opozicije i oni koji ne čine narodne poslanike i nisu u parlamentu su tu i dostupni su. Samo napred. Mi smo ponosni na to što smo doprineli odbrani Generalštaba, što ćemo da se borimo za recimo seču Košutnjaka koju planirate i protiv svih drugih koruptivnih projekata koje radite.

31/2 TĐ/CG

Pitanje evropskih integracija, odnosno otvaranje novih klastera, naprednjačka vlast uvek je doživljavala i shvatala samo kao pitanje PR i deklarativno, ali ne i stvarnih reformi i promena. Danas je to svima očigledno. Valjda više niko neće da vas sluša kada obećavate, kada pišete u dokumentima, a posle se ništa ne desi, kada nema nikakve implementacije, kada kradete izbore, kada napadate ljude, kada kontrolišete medije, kada ne možete jednu nezavisnu instituciju da formirate bez varanja, bez manipulacija, pa tako ni REM.

Neće ni biti otvaranja klastera, neće ni biti evrointegracija dok god je Aleksandar Vučić na vlasti. On je najveći neprijatelj evrointegracija zato što zamislite kako bi izgledalo kada bi se možda primenjivali najviši standardi u pravosuđu, pa gde bi bili? Pola ovih ljudi bi bilo u zatvoru.

Kada bi bila sloboda medija ili kada bismo imali adekvatne izborne uslove, pa vi sigurno ne bi bili na vlasti. Vi se pitate samo kako da ukradete dovoljno da biste na vlasti ostali. To je očigledno. Ne možete više to da sakrijete.

Mi se za EU borimo, ne zbog deklarativnog članstva, nego zato što vam je tamo na primer pet puta veća prosečna plata, a cene hrane su dosta slične, zar ne? Prosečni životni vek građana EU je 10 godina duži, nego građana Srbije. Jel mi ne zaslužujemo da živimo dostojanstveno i da ispunimo sve životne potencijale ovde u Srbiji, nego zaslužujemo da nas kriminalna hobotnica pljačka i da nam živote upropaštava dok se ne opari dovoljno? Ono što je najtužnije – tog dovoljno nikad neće biti. Zadiranje vaših ruku u džepove građana Srbije nikada neće prestati.

Zeleno-levi front i Pokret slobodnih građana postigli su nedavno strateško partnerstvo, ali sam siguran i da su sve druge kolege spremne da se borimo za to da je prvi preduslov za bilo koji napredak u Srbiji hitna smena ovog kriminalnog režima, a jedan od naših glavnih ciljeva je članstvo Srbije u EU i mislim da je ono ostvarimo do 2032. godine. Zato poručujem sada za kraj – Srbiji je mesto u EU, a ne sa kriminalnom hobotnicom na vlasti koja nam, evo, deceniju i više uništava živote. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Reč ima narodna poslanica Elvira Kovač.
Izvolite.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Savez vojvođanskih Mađara
Zahvaljujem.

Ako neko želi repliku, pošto bih ja pričala kao ovlašćena SVM-a.
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
U redu.
Reč ima gospodin Jovanov.
Izvolite.