Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice <a href="https://otvoreniparlament.rs/index.php/poslanik/7630">Marija Jevđić</a>

Marija Jevđić

Jedinstvena Srbija

Govori

Vidite koliko je široka demokratija u Skupštini.
Zahvaljujem.
Reč ima gospodin Marinović.
Izvolite.
Replika, Života Starčević.
Zahvaljujem kolega Starčeviću.
Pre nego što nastavimo sa daljim radom, jedno obaveštenje, odnosno informacija o današnjem radu.
Poštovani narodni poslanici, saglasno čl. 27. i 87. st. 2. i 3. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da će Narodna skupština danas raditi i posle 18 časova zbog potrebe da Narodna skupština što pre donese akte iz dnevnog reda ove sednice.
Reč ima predsednik Poslaničke grupe SPS, narodni poslanik Đorđe Milićević.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Reč ima zamenik predsednika poslaničke grupe Aleksandar Vučić – za našu decu narodna poslanica Sandra Božić.
Izvolite.
Zahvaljujem, potpredsednice.

Poštovana potpredsednice, poštovani gosti, na današnjem dnevnom redu imamo dve jako važne tačke. Jedna se odnosi na izbor zamenika Poverenika za informacije od javnog značaja, a druga na izbor sudija. Jedinstvena Srbija u danu za glasanje podržaće predložene tačke. Prvo bih pričala o izboru zamenika Poverenika za informacije od javnog značaja.

Kada spomenemo instituciju Poverenika koji postoji od 2004. godine, možemo reći da su unapređena prava građana na obaveštenost i na brže dolaženje do informacija, a pogotovo kada znamo da je u izradi izmena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacija od javnog značaja.

Jedna od jako bitnih izmena koju ste upravo vi predložili gospodine Marinović, jeste da se ovoj instituciji povere veća ovlašćenja kao što su novčane kazne u nominalnom iznosu za razne organe vlasti koji ne pružaju tražene informacije, vršenje inspekcijskog nadzora i slično. Kao što sam rekla to je dobar predlog jer će to doprineti bržem dolasku do informacija, veću proaktivnost samih organa vlasti, a istovremeno da se onemogući zloupotreba informacija.

Postojeći zakon je donet pre nekih 15 godina, ima prostora da se još upotpuni kako bi bio na dobrobit svih nas i mogli smo danas čuti u diskusiji od mojih kolega koliko je za ovih 15 godina došlo i koliko su se promenile situacije kada govorimo o zloupotrebi informacija korišćenjem društvenih mreža. Tako da ne bih detaljisala o tome, jer mislim da svako od nas ima nalog na nekoj od društvenih mreža i da je nekada imao situaciju da informacije koje su na njihovim nalozima budu zloupotrebljene. Nadam se da se u budućnosti i usvajanjem predloženog zakona će se sprečiti i da se zaštiti svaki građanin bez obzira da li je javna ličnost ili je običan građanin ove zemlje.

Želim da kažem i da nažalost uloga Poverenika nije beznačajna ali se ona u praksi svodi na ulogu jednog drugostepenog organa jer niste u situaciji da kao nezavisni državni organ građanima obezbedite informaciju, odnosno da je tražite umesto njih i prema važećim propisima Poverenik nije u mogućnosti ni da omogući prinudni pristup informaciji od javnog značaja kod neke institucije ukoliko je građanin tražio te podatke, a nije dobio. To praktično znači, da ukoliko neki građanin na primer grada Kraljeva traži informaciju od neke institucije, dobije odgovor da ta institucija ne raspolaže tom informacijom a postoji indicija da raspolaže, Poverenik to jest vi nemate čak ni mehanizam da izvršite nadzor i da proverite da li je to tako.

Upravo će novim zakonom to biti omogućeno i to je dobro s obzirom da želimo otvoreno društvo, društvo u kojem će građani moći u svakom trenutku da budu obavešteni o svim informacijama koje smatraju da su od javnog značaja i time biti upoznati sa radom svih institucija u državi.

Jako mi se svidela vaša izjava i danas ste je ponovili da želite neku vrstu teritorijalne decentralizacije institucije Poverenika, da Poverenik malo više uđe u Srbiju, da napusti Beograd, u smislu da imate kao što ste rekli područje jedinice u nekim regionalnim centrima, gde bi građani mogli da podnose žalbe, ja ću se opet dohvatiti Raškog okruga pošto dolazim iz tog okruga, na primer da za Raški okrug centar bude u Kraljevu, a da građani koji dolaze iz Novog Pazar ili Raške mogu da se upravo žale tu jer im je Kraljevo blizu, da ne moraju da idu za Beograd, a da inspekciju ne morate da šaljete iz Beograda nego iz Kraljeva, time biste uštedeli i novac i građana a i države.

Što se tiče EU i našeg usaglašavanja sa propisima EU, Srbija je kroz reformu javne uprave, koja je inače ocenjena kao pozitivna, podržala nezavisnost institucije Poverenika i EU konstantno pruža stručnu pomoć u radu oslanjajući se na iskustva i dobru praksu u svojim zemljama.

Inače, Srbija je 2020. godine ratifikovala Protokol kojim se menja Konvencija o zaštiti lica na automatsku obradu ličnosti i cilj Protokola je da obezbedi da se načela zaštite podataka o ličnosti primenjuju na sve aktivne obrade u jednom uređenom društvu, uključujući nacionalnu bezbednost, kao i poštovanje nezavisnosti organa za zaštitu podataka o ličnosti, jačanja pravne osnove za međunarodnu saradnju.

Inače, Srbija je četvrta država članica Saveta Evrope koja je ratifikovala ovaj Protokol, nakon Bugarske, Litvanije i Hrvatske.

Pre nekih mesec dana upravo smo u Skupštini raspravljali o Izveštaju Poverenika za informacije od javnog značaja kao i Zaštitnika građana i Poverenice za rodnu ravnopravnost, to govori o angažovanosti naše zemlje da ljudska prava budu prioritet, da je pravo svakog građanina važno, bez obzira koje je nacionalne pripadnosti.

Smatram da kao društvo smo dovoljno zreli i odgovorni da gradimo zemlju koja će pružiti jednake šanse za sve. Jedinstvena Srbija će uvek podržavati rešavanje problema koji se tiču običnog čoveka.

Kao što sam rekla, druga važna tačka na današnjem dnevnom redu se odnosi na izbor sudija. Jedinstvena Srbija iskreno podržava ojačavanje nezavisnosti sudstva, jačanje samostalnosti Tužilaštva kao osnovnog načela vladavine prava, a u skladu sa modernom i demokratskom Srbijom za kakvu se borimo, i kakvoj svi težimo. Inače, Ustav Republike Srbije, predviđa da se sudije prvi put biraju na sudijsku funkciju na period od tri godine, upravo ga tada bira ovaj dom na predlog Visokog saveta sudstva. Uloga Visokog saveta sudstva je od krucijalnog i suštinskog značaja u nastojanju da Srbija bude efektivna i funkcionalna pravna država. Zašto je to tako. Upravo, zato što Visoki savet sudstva bira i razrešava sudije, vrši selekciju kandidata i kroz jedan pragmatičan koncept predlaže Narodnoj skupštini izbor sudija prilikom prvog izbora na sudijsku funkciju, i čitav niz konkretnih nadležnosti uključujući i donošenje odluka vezano za imunitet sudija. Njihova uloga je konstruktivna i nemerljiva. Važni ste za izgradnju jedne pravne države.

Srbija je danas pravna država u kojoj je zakon jednak za sve, bilo da štiti ili da kažnjava. Narodna skupština, s druge strane, je najviše predstavničko telo i nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti u državi. Narod je nosilac suverenosti i od njega upravo potiče vlast u državi, i upravo narod je taj koji odlučuje kako će danas izgledati skupštinski saziv i u prethodnim godinama i u godinama koje dolaze. Znači, narod je taj koji je nosilac suverenosti.

Vladavina prava je osnovna pretpostavka Ustava i počiva na neotuđivim ljudskim pravima. Vladavina prava u svom primarnom vidu predstavlja pravnu jednakost svih i zaštitu ljudskih prava koju pruža nezavisno sudstvo. Narodna skupština Republike Srbije ima jednu složenu i posve odgovornu ulogu u izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju. Inače, presude se i donose u ime naroda i zato Narodna skupština predstavlja suštinsku sponu sa narodom.

Nezavistan sudija je sudija koji nije potčinjen samovolji, već sudija koji pošteno i časno radi svoj posao i sudi na osnovu Ustava i zakona, i sigurna sam da sudije koje biramo danas su upravo takve sudije.

Na sekundu ću možda izaći iz teme, ali se tiče pravosuđa. Srbija ima jasno definisane ciljeve i akcione planove što se tiče borbe protiv organizovanog kriminala i u prilog tome je i saradnja naše zemlje sa Evrodžastom, i mi smo prethodne godine upravo u Skupštini usvojili ovaj Sporazum, i time dodatno ojačali kapacitete u ovoj borbi. Sada, kada gledamo kroz prizmu pravosuđa, otvoreni su posebni sudovi koji se bave upravo ovom tematikom u Beogradu, Novom Sadu, Kraljevu i Nišu i njihovi rezultati su dobri, jer u prethodne dve godine je optuženo preko 1500 lica.

Kad sam se već dotakla pravosuđa, želim da iskažem da je kroz Izveštaj Evropske komisije pohvaljena namera Srbije da se smanji broj zaostalih slučajeva i da se poveća ažurnost sudova. Mislim, apsurdno je da se neke sudske presude čekaju i po 20 godina, da prosto, generacijski se vode sudski postupci, da neko ko uz nasledstvo dobije i nasleđen sudski postupak. Tako da, se nadam, što se tiče toga da ćemo povećati ažurnost i da ćemo smanjiti taj neki prosečan iznos koliko traje sudski postupak u Srbiji.

Osnovni ciljevi svih relevantnih političkih faktora jeste nezavisno i efikasno i samostalno pravosuđe. Stvaranjem društvene klime težimo ka evropskim standardima, kada je nezavisnost pravosuđa u pitanju, ali kada je i nezavisnost svih institucija u Srbiji u pitanju. Zbog svega ovoga poslanička grupa JS u danu za glasanje podržaće obe tačke. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, kolega.
Reč ima predsednik poslaničke grupe JS Dragan D. Marković Palma.
Izvolite.
Imate još četiri minuta.
Zahvaljujem, gospodine Markoviću.
Za reč se javila ministarka Tatjana Matić.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Pravo na repliku Dragan Marković Palma. Izvolite.
Zahvaljujem.
Reč ima ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe Socijaldemokratska partija Srbije Samira Ćosović.
Zahvaljujem, koleginice.
Reč ima, ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe SVM, narodni poslanik Zoltan Pek.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Reč ima zamenica šefa poslaničke grupe SPS narodna poslanica Snežana Paunović.
Izvolite.
Zahvaljujem, koleginice Paunović.
Pre nego što nastavimo sa daljim radom, jedna informacija. Dobili smo obaveštenje od Radio-televizije Srbije da će današnje zasedanje Skupštine Srbije biti u direktnom prenosu do 16.55 časova zbog ranije preuzetih obaveza. Do tada će biti direktnog prenosa.
Reč dajem ovlašćenom predstavniku poslaničke grupe &quot;Aleksandar Vučić - Za našu decu&quot; narodnom poslaniku Zoranu Tomiću.
Izvolite.
Zahvaljujem, predsedniče.

Poštovani narodni poslanici, moje današnje pitanje upućujem Ministarstvu za građevinarstvo, saobraćaj i infrastrukturu.

Naime, 3. novembra 2010. godine Kraljevo je pogodio strašan zemljotres. Koliko je bio jak govori podatak da je to jedan od najjačih zemljotresa koji je pogodio našu zemlju od kraja 19. veka od kada se meri seizmička aktivnost na ovim prostorima. Vi ste, gospodine predsedniče, mogli da se uverite u jačinu zemljotresa pošto ste među prvima te noći, kao tadašnji ministar unutrašnjih poslova došli u Kraljevo i ponudili svu neophodnu pomoć.

Posledice su bile ogromne. Stradale su dve osobe, oko 200 ljudi zadobilo je lakše telesne povrede, oštećeno je oko 16.000 kuća, 8.500 stanova, 33 škole i želim da pohvalim i tadašnjeg ministra prosvete, gospodina Žarka Obradovića koji je uspeo da do sledeće školske godine obnovi sve škole i da se đaci vrate u bezbedne i obnovljene škole. Nekoliko stotina privrednih objekata je tada oštećeno. Posledicu zemljotresa direktno je osetilo oko 80.000 Kraljevčana.

U poslednjih deset godina obnovljena su oštećena domaćinstva, izgrađena je nova infrastruktura, ali 16 stambenih zgrada i pet prizemnih kuća sa 360 stanova koji se nalaze u Dositejevoj ulici u Kraljevu još uvek nisu adekvatno sanirane. Tu je planirana urbana regeneracija naselja, koje je izgrađeno između 1947. i 1955. godine. Projektom je umesto sanacije planirano rušenje postojećih zgrada i izgradnja četiri nove zgrade sa 366 stanova.

Građanska dozvola za izgradnju je, prve zgrade sa 103 stambene jedinice, izdata je 2016. godine i radovi su krenuli 2018. godine. Završena je prva zgrada i tu nastaju problemi.

Razvojna banka Saveta Evrope trebala je da obezbedi grant od 300.000 evra za stručni nadzor, ali kako nije, grad Kraljevo je obezbedio nadzor koji su obavila naša javna preduzeća. Grad je izvršio izgradnju spoljne infrastrukture i sve što je bilo potrebno, ali je problem što su radovi na izgradnji grejnih instalacija urađeni u skladu sa projektom i temperatura na gornjim spratovima ne prelazi 17 stepeni.

Da ne bi nastao problem i prilikom izgradnje ostale tri zgrade, potrebna je pomoć Ministarstva za građevinarstvo, saobraćaj i infrastrukturu u vidu nezavisne ekspertize kojom bi se utvrdilo gde je nedostatak postojećeg projekta da ne bismo došli u situaciju da izgradimo još tri zgrade i da se javi problem kao kod prve zgrade, odnosno problem u grejanju na višim spratovima.

Moje konkretno pitanje je, može li da se ubrza izrada izveštaja i rešavanje nastalog problema, jer čitave porodice čekaju na useljenje, tačnije 106 porodica.

Kada govorim o izgradnji još tri zgrade koje se čekaju da se izgrade, tada govorim o još 260 porodica koje, još jednom želim da naglasim, žive u zgradama koje su izgrađene još 1947. godine sa zajedničkim kupatilom na spratu, u krajnje ne humanim uslovima.

Zato apelujem na ministarstvo da što pre utvrdi nastali problem, otkloni i omogući našim građanima dostojan život. Zahvaljujem.