Zahvaljujem, predsedavajući.
Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, proces EU integracija obuhvata i pregovore koji se odnose na životnu sredinu. Taj proces podrazumeva harmonizaciju propisa, izgradnju administrativnih kapaciteta, razvoj institucija, ali i obezbeđivanje finansijskih resursa.
Upravo izmene i dopune ovog Zakona o zaštiti životne sredine treba da prevaziđu razlike koje postoje između našeg zakonodavstva i pravila koja se primenjuju u EU. Osnovni cilj predloženih izmena i dopuna jeste da se omogući korišćenje sredstava iz predpristupnih fondova EU i sredstava IPARD fondova.
U 2014. godini održani su skrininzi za Poglavlje 27 - životna sredina i klimatske promene, a podskrining dokument je usvojen 2015. godine i poslat je Evropskoj komisiji.
Dakle, što se tiče zakonodavstva posebno su važni, ja bih bar naglasila, procesni aspekti prava životne sredine, koji obezbeđuju pravo na pristup informacijama, učešće javnosti prilikom donošenja odluka i odgovornost za štetu koja je pričinjena životnoj sredini.
Vrlo važne su i one oblasti koje su povezane sa kvalitetom vazduha, kontrolom zagađenja, tu je upravljanje vodama, upravljanje otpadom, genetskim modifikovani organizmi, ali je vrlo važna i saradnja i sa drugim zemljama po svim ovim pitanjima.
Do pre nekoliko godina životna sredina je bila problematično pitanje, odnosno problematično poglavlje, ali uz pokretanje nekih naših domaćih kapaciteta i uz pomoć nekih međunarodnih, preporučeno je otvaranje poglavlja. I, otvaranje ovog poglavlja predstavlja veliki izazov za Srbiju, jer ako uzmemo samo za primer upravljanje otpadom, možemo da znamo da u oblasti upravljanja otpadom moramo izgraditi više regionalnih sistema za upravljanje otpadom, sisteme za recikliranje otpada i korišćenje istog u energetici i proizvodnji, zatvaranje divljih deponija i bezbedno uklanjanje opasnog otpada.
Dakle, postoje neki planovi. Plan je da do 2028. godine sav otpad bude na sanitarnim deponijama, a moramo da znamo da mi godišnje proizvedemo 2,5 miliona tona otpada, a do 2030. godine neki plan je da budemo u mogućnosti da recikliramo čak polovinu tog otpada. To, naravno, podrazumeva izgradnju posebnih kapaciteta, to podrazumeva rad na projektima i, naravno, podrazumeva povlačenje sredstava iz fondova EU.
Naravno da bi učinak bio kompletan, lokalna samouprava mora da prati sve te propise, mere i potrebe koje se javljaju u oblasti životne sredine. Ja bih samo rekla da, evo, skoro je u Nišu Gradsko veće odobrilo četiri miliona dinara za uklanjanje divljih deponija.
Naime, na teritoriji svih pet gradskih opština u Nišu postoje 23 divlje deponije. Inicijativu za ovakav projekat dao je Sekretarijat za zaštitu životne sredine, pripremio plan po kome će JKP „Medijana“ postupiti i oni će ukloniti te divlje deponije sa teritorije grada.
Lokalne samouprave, naravno, očekuju pomoć ministarstva i naročito se ta pomoć odnosi na finansiranje neke projektno-tehničke dokumentacije. To je potpuno jasno. Zato je dobro što je budžet ministarstva povećan ove godine za nekih 16%, ali smatram da bi trebalo da se radi još više na povećanju budžeta tog ministarstva.
Dakle, radi se o vrlo važnoj oblasti za proces pristupanja Srbije EU, ali se ovde govori o oblasti koja je jako važna za poboljšanje životnog standarda naših građana.
Ja ću detaljnije govoriti u raspravi u pojedinostima, a sada bih samo želela da kažem da davanjem podrške ovom predlogu zakona, zapravo, mi dajemo podršku zdravijem i kvalitetnijem životu, a svakako, mere Vlade Srbije, koje postoje u ovoj oblasti, zaslužuju svu pažnju i podršku u danu za glasanje. Hvala.