| 03.12.2025. |
|
||
|
|||
|
| 05.12.2025. | Predlog zakona o lekarima |
u proceduri
|
| 10.12.2024. | Predlog za glasanje o nepoverenju predsedniku Vlade Republike Srbije, Milošu Vučeviću |
u proceduri
|
| 15.11.2024. | Predlog za glasanje o nepoverenju predsedniku Vlade Republike Srbije |
odbačen
|
Zahvaljujem.
Mi smo predložili da se član 2. briše i negde da napomenemo da svi udžbenici koji se koriste u procesu nastave i učenja jesu udžbenici od nacionalnog značaja i svi udžbenici doprinose razvoju nacionalnog identiteta dece, odnosno učenika.
Ja ću se kratko referisati na govor gospodina Uglješe Markovića, koji nije trenutno prisutan. U stenografskim beleškama možete videti da je rekao da matematika, fizika, hemija, biologija nisu predmeti od nacionalnog značaja, da se kao takvi udžbenici ne mogu uređivati za takve predmete.
Da vam kažem, Srbiji nedostaju elektroinženjeri, mašinski inženjeri, tehnolozi, tako da svi predmeti koji se tiču prirodnih nauka jesu predmeti od nacionalnog značaja i ne treba da ih bojite na pogrešan način.
Takođe, u ovom zakonu postoje propusti u metodologiji, nepostojanju evaluacije prethodnih udžbenika. Mi nigde nismo pročitali zašto bismo menjali prethodne udžbenike, znači, koji su to udžbenici loši, kakva ste istraživanja uradili i zašto ih menjate. Takođe, niste sagledali potencijalne negativne posledice po obrazovni sistem Srbije kada ovo radite.
Takođe, pominjete pojam nacionalnog identiteta. Identitet ili lični identitet deteta se obrađuje kroz posebnu komisiju koju treba da sačinjavaju psiholozi, a pojam nacionalnog u samom identitetu treba da uradi komisija u kojoj se nalaze stručnjaci iz sociologije, iz politike, iz javnih sloboda.
Tako da, nacionalni identitet je vrlo osetljiva kategorija i mislim da niko ne može da se igra sa tim.
Ono što bih želela da kažem, kao neki utisak Srbija centra, jeste da prosto imate zakon palo vam napamet da uredite zakone po nacionalnom identitetu. Mislimo da je zakon loš i nećemo glasati za njega. Hvala.
Zahvaljujem.
Ovaj predlog ne donosi ništa novo, rekla bih da se radi o nekoj vrsti leksičkog šminkanja.
Ovako, udžbenik na jeziku i pismu nacionalne manjine sada postaje udžbenik za izvođenje nastave na jeziku i pismu nacionalne manjine, što je potpuno nebitno, i trebamo da menjamo član zakona, koji je danas doveo do toga da manjine imaju 95% udžbenika i dodataka na svom jeziku i pismu. Potpuno nepotrebna leksička šminka.
Takođe, mislim da je važno da napomenemo da 85% svih udžbenika izdaju privatne izdavačke kuće, kojim se ovim izmenama Zakona o udžbenicima predlaže oduzimanje prava da rade ono što odlično rade poslednjih 15 godina.
Osim što ste besmisleno promenili redosled reči u zakonu, vi monopolizujete tržište, i nije tačno da to ne radite i mislim da bi trebalo da znate da ukoliko želite nacionalne sadržaje to možete da uradite na dva načina. Možete da povećavate fond časova, tako je, i možete da promenite fond časova nastave i učenja i da promenite plan nastave i učenja, time biste izbegli mnogo drugih stvari, a udžbenici to mogu da prate. Međutim to je i slobodan prostor za profesore.
Takođe, bih volela da zamolim gospodina ministra prosvete, koji je jedan od šestorice ovih osam godina, da izbaci taj politički narativ, jer mislim da ga mi ne koristimo, kada smo razmatrali u Srbija Centru ovaj zakon, mi smo konsultovali veoma ozbiljan resorni Odbor za obrazovanje, ali i niz stručnjaka iz stručnih društava koji su dali komentar ovom zakonu.
Znači, zamoliću vas da se prosto bavite zakonom, tek ste nedavno, ni godinu dana niste spojili, prosto mislim da politički narativ sa „Informera“ ne odgovara tome, jer nas ima ovde i stručnih, koji se bave veoma ozbiljno i zakonima i nastavom. Hvala lepo.
Hvala vam lepo.
Mi smo stavili da se član 7. briše. To je najčešći amandman koji ne volimo da stavimo, ali zašto smatramo da treba da bude obrisan?
Prvo, ovim članom kršite Ustav član 82. koji eksplicitno kaže – ekonomsko uređenje u Republici Srbiji počiva na tržišnoj privredi, otvorenom i slobodnom tržištu, slobodi preduzetništva. Vi monopolizujete tržište udžbenika. Nema kreativnosti, ukoliko imate jedan udžbenik, nema ni konkurencije i krši se veliki broj međunarodnih ugovora čiji je potpisnik Srbija.
Pošto ste veoma uporni sa ovim nacionalnim udžbenikom, volela bih da vas pitam, zapravo da konstatujem, šta se desilo sa nacionalnom čitankom? Naime, vi ste uložili u poslednjih godinu i po, dve 320 miliona dinara, neki kažu i 450 miliona dinara, štampali ste četiri udžbenika od prvog do četvrtog razreda. Koji su efekti tog udžbenika? Da li ste uradili neko istraživanje? Da li ste dali deci neki tekst? Da li ste videli kako su deca napredovala u tom nacionalnom identitetu na kojem vi toliko insistirate?
Ono što mene brine, brine me što gospodin ministar prosvete ovo doživljava kao političke poene i fudbalsku utakmicu. Veoma ozbiljna grupa ljudi, kao što su ljudi iz Srbija centra, ali i moje kolege, ja sam u prosveti 32 godine, roditelji i učenici ovo doživljavaju kao veoma bitnu temu, a ne kao politički poen koji treba da date u suprotnom golu. Znači, ovo je oblikovanje generacija mladih ljudi i vi to činite na neprimeren način. Mi smo tu da vam ukažemo da je ovo stručna rasprava, a ne fudbalska utakmica, pošto ste na svim sportovima zakazali. To je definitivno. Hvala lepo.
Zahvaljujem.
Uvažena predsedavajuća, kolege narodni poslanici, poštovani građani Srbije, današnje pitanje upućujem ministru kulture.
Prvo pitanje – da li je tačno da je Oktobarski salon, kulturna manifestacija koja je stara preko 60 godina, otkazan? Ako jeste, informišite građane Srbije zašto je otkazan.
Drugo pitanje – molim ministra Selakovića da nas upozna sa razlozima otkazivanja BITEF-a, Šabačkog proleća, Lazarus Festa i Egzita? U koje svrhe su otišla finansijska sredstva namenjena ovim kulturnim događajima? Da li je tačno da su ukinuti javni konkursi za kulturu u gradu Beogradu i Zrenjaninu, prestonici kulture?
Poštovana predsednice, zamoliću vas za red u sali. To je vaš posao, a ne moj.
Zašto još uvek nije objavljeno na nivou Republike kako i kome su dodeljena sredstva za kulturne sadržaje i projekte i to za dva republička konkursa – pokrajinski konkurs Vojvodine, grad Novi Sad? Želela bih da naglasim da ova činjenica naročito pogađa samostalne umetnike i male organizacije, nezavisne scene kojima su javni konkursi osnovni, a često i jedini izvor finansija za život.
Da li je tačno da su na čelo sledećih kulturnih institucija postavljeni isključivo ljudi koji su partijski kadrovi i ljudi lojalni trenutnoj vlasti. Da li direktori sledećih institucija zadovoljavaju zakonske kriterijume da budu postavljeni na sledeća radna mesta – Narodno pozorište, Srpsko narodno pozorište, Šabačko pozorište, Jugoslovenska kinoteka, predsedavajuća, zamoliću vas za red u sali, Republički zavod za zaštitu spomenika?
Želim da vas obavestim da u Šapcu pozorište ne radi već devet meseci. U oktobru imaju neki traljavi repertoar od nekoliko predstava, a od kojih su dve dovedene sa strane. Direktora Aleksandra Delić je primljena na mesto direktora u februaru, bez obzira što nije ispunjavala član 36. Zakona o kulturi koji kaže i propisuje da mora da ima pet godina radnog iskustva u kulturi. Njenu poziciju i konkursnu dokumentaciju je razmatrao Upravni odbor kojem je istekao mandat. Na samom početku svog direktorovanja ona je izmislila i primenila pravilnik o sistematizaciji radnih mesta, što je rezultiralo davanjem otkaza Jeleni Ivetić, organizatorki programa, a koja je aktivno uključena u blokade.
Šabačko pozorište u ovoj godini nema i neće imati ni jednu premijeru. Otkazano je i Pozorišno proleće, a 10 miliona dinara opredeljenih za programske sadržaje su nestali bez traga i glasa.
Da li je ministar Selaković obavešten o sledećim ne kulturnim događajima ili će ih sprovesti u Lazarevcu? Direktor Centra za kulturu zabranjuje promociju knjige poezije lokalnog pesnika, jer u promociji učestvuju dve glumice. U Modernoj galeriji u Lazarevcu je zaposlena medicinska sredstva sa većim koeficijentom od diplomiranog likovnog umetnika. U Narodnom pozorištu u Užicu ne postoji direktor, već mesecima pozorište vodi pomoćnik direktora, direktno doveden iz Veća grada. U Leskovcu glumci uzimaju neplaćeno odsustvo da ne bi ulazili u sukob sa direktorom. Gradsko pozorište Čačak nema matičnu scenu već izvodi predstave u biblioteci. U Vojvodini pokrajinski sekretar za kulturu posle više decenija sufinansiranja odlučio je da prestane da finansira zajednicu profesionalnih pozorišta Vojvodine.
Zamoliću vas da bude bez dobacivanja, jer ja to ne radim nikome. Kolega, da li možete da se smirite?
Festival ovih pozorišta neće biti održan prvi put nakon 73 godine. U retkim pozorištima u kojima nisu politički postavljene uprave redovno finasiranje je skoro suspendovano. Komunikacija sa osnivačem ne postoji i nemoguće je rešiti osnovne dnevne potrebe i probleme u skladu sa zakonom čime se direktno opstruira rad pozorišta.
Sve ove sitne, krupne događaje ja bih nazvala sistematskim streljanjem kulture u našoj zemlji.
Ja sam fizičar i u sedmom razredu učite jednu značajnu definiciju – energija se ne može niti uništiti, niti stvoriti, ona može samo da menja oblik postojanja. Referisaću se na kulturu – kultura se ne može niti uništiti, niti stvoriti, ona može da menja samo oblik postojanja. Imam opravdanu sumnju da ovog oblika kulture vi, kao vladajuća vlast niste dostojni. Hvala vam lepo.
Hvala vam.
Ja bih postavila tri pitanja koja su direktno vezana za nadležnost Ministarstva prosvete, ministarki Slavici Đukić Dejanović.
Možete li me informisati u kojoj fazi su izmene Krivičnog zakonika, za koji je pokrenuta akcija i razgovor sa predstavnicima reprezentativnih sindikata prethodne školske godine, a imajući u vidu nekoliko stravičnih prebijanja i maltretiranja nastavnika u Trsteniku, Beogradu, dve srednje škole i jednoj osnovnoj školi, na radnom mestu.
Kada možemo očekivati njegovu primenu? Posebno me interesuje da li primenom ovog zakona država garantuje da će nastavnici u obrazovnim ustanovama biti potpuno bezbedni, a eventualni počinioci, bilo roditelji, bilo učenici, koji pokušaju da nastavnike izlože svim vrstama nasilja, mislim na verbalno, fizičko i digitalno, biti adekvatno kažnjeni u najkraćem vremenskom periodu, koji se ne može prenositi u narednu kalendarsku godinu?
Potpuno je jasno da ovim zakonikom ne može biti isti tretman učenika različitih uzrasta, odnosno interesuje me koje instrumente praćenja i nadzora primenjujete prilikom usvajanja pomenutog dokumenta?
Moje pitanje dolazi pre svega, iz pozicije nastavnika koji je u prosveti 32 godine, a zatim iz potrebe velikog broja mojih kolega koji su neprekidno izloženi samovolji i brutalnom nasilju koje dolazi od strane učenika i roditelja istih. Naravno, ovde bih zaista želela da naglasim da ima i sjajnih učenika i roditelja koji su pravi saradnici obrazovnom sistemu. Takođe, bih volela da istaknem da su prosvetni radnici često i u funkciji roditelja, tako da mogu da sagledaju prosvetni sistem iz ugla učenika, bivših učenika, roditelja i nastavnika koji je direktno zaposlen u obrazovanju.
Sledeće pitanje koje je goruće tiče se prirodnih nauka, odnosi se na deficit ili hronični nedostatak nastavnika fizike i matematike u obrazovnom sistemu Srbije. Interesuje me poseduje li Ministarstvo kojem vi rukovodite tačnu evidenciju koliko nastavnika pomenutih predmeta nedostaje u osnovnim i srednjim školama Srbije? Ko zamenjuje ove nastavnike na svim nivoima obrazovanja i kakve ugovore potpisuju kolege koje nisu stručne za obavljanje predmetnog nastavnika fizike i matematike? Da li ste uspeli da ostvarite saradnju sa Fizičkim i Matematičkim fakultetima na teritoriji cele Srbije i sa kojima? Da li ste u okviru te saradnje napravili strateško promišljanje kako povećati broj studenata upisanih na nastavničkim smerovima ovih fakulteta, ali i fakulteta koji ne školuju dovoljan broj studenata i kako budžetski podržati sva deficitarna zanimanja.?
Jasno je da se savremena tehnologija i medicina pre svega, zasnivaju na profilima učenika koji imaju adekvatna znanja iz fizike i matematike.
Moje treće pitanje koje smatram gorućim, jeste veštačka inteligencija. Veštačka inteligencija, tzv. AI ili artificial intelligence, krupnim koracima zakoračila u sve pore savremenog života. Između ostalog ona ostvaruje izuzetno krupan uticaj na obrazovni sistem naše zemlje. Evidentno je da niti nastavnici niti učenici ne poznaju sve prednosti i mane korišćenja veštačke inteligencije niti instrumente primene u obrazovanju.
Nedavno je održana javna rasprava o artificial intelligence, moje kolege i mene interesuje da li Ministarstvo prosvete ima jasan plan, agendu i stav da bi trebalo koristiti veštačku inteligenciju u obrazovanju naše dece. Dakle, kad u kom razredu u kojim nastavnim predmetima, kod kojih nastavnih jedinica se može koristiti veštačka inteligencija? Imate li analizu i procenu benefita i mana, ali i standardizaciju celog procesa implementacije veštačke inteligencije obrazovanja? Ako nemate, da li planirate da je napravite i kada?
Upoznata sam sa predlogom strategije razvoja veštačke inteligencije u Republici Srbiji za period od 2024.do 2030. godine. Volela bih da naglasim, posle dugogodišnjeg iskustva, da se obrazovni sistem u našoj zemlji već godinama zasniva na entuzijazmu pojedinačnih nastavnika, a ne na funkcionalnom obrazovnom sistemu. Hvala vam.