Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika <a href="https://otvoreniparlament.rs/index.php/poslanik/9896">Branko Lukić</a>

Branko Lukić

Grupa građana Mi - Glas iz naroda, prof. dr Branimir Nestorović

Govori

Hvala vam.

Poštovani ministri, poštovana predsedavajuća, koleginice i kolege poslanici, mi hoćemo da ukažemo na član 6. koji se odnosi na član 7. tačka 8. Zakona o javnim medijskim servisima gde se govori o besplatnom i jednakom predstavljanju političkih stranaka, ali samo u vreme izborne kampanje.

Dakle, ukoliko bismo želeli da izbegnemo da izmena bude kozmetičke prirode mi predlažemo da to predstavljanje se odnosi i na vreme van izborne kampanje, da se odnosi na sve političke subjekte i van političke kampanje.

Pre dve nedelje je došao podatak da se predsednik Aleksandar Vučić obratio javnosti u ovoj godini 190 puta. Svima je jasno da ko kontroliše medijski prostor kontroliše i politički narativ. Da bismo napravili pravilnu, jednaku utakmicu moramo svim političkim subjektima da omogućimo da svoje ideje putem javnih medija, pogotovo javnog servisa predstave građanima Srbije i biračima.

Vidimo da je ime Aleksandra Vučića dominirajuće u svim medijima. Na izborima sve izborne liste nose njegovo ime iako prema Ustavu Srbije član 111. predsednik Republike izražava državno jedinstvo Republike Srbije. na koji način Aleksandar Vučić izražava državno jedinstvo ukoliko se uvek stavlja na stranu jedne političke opcije? Dakle, naša medijska scena je preplavljena njegovom imenom, odnosno predstavljanjem SNS-a u javnosti.

Molim vas da razmilite i usvojite ovaj amandman kako bi svi u ovoj državi imali jednako predstavljanje u javnom servisu.

Hvala vam.
Hvala.

Uz svo dužno poštovanje, uvek ovako izgleda kada neko tumači šta ste vi to hteli da kažete, pa i kolega Jovanov je vrlo pogrešno protumačio ono što sam ja govorio. Dakle, kao što je moj kolega Pavić rekao, apsolutno nisam mislio da se zabrani predsedniku Aleksandru Vučiću da se pojavljuje na medijima, nego samo tražimo ravnopravnu zastupljenost u odnosu na rezultate izbora. Dakle, ne tražimo čak ni da se pojavljujemo u obimu koliko se pojavljuju predstavnici SNS. Drugo, danas smo čuli da je predsednik Vučić lider SNS. Ja sam mislio da je drugi čovek na čelu SNS, a ne Aleksandar Vučić.

Već sam govorio o tome da nije opravdanje ako je neko drugi nešto radio da i vi pogrešno radite. Ako Pera krade, ne znači da i vi možete da kradete. Ako je Koštunica radio isto to što danas radi Aleksandar Vučić, ne znači da je opravdano ono što radi Aleksandar Vučić, jer je pogrešno, ne samo po Ustavu, član 111, nego i po Zakonu o predsedniku, član 1, postupa protivno i Ustavu i Zakonu. Da nas neko sada ubeđuje da je to ispravno, apsolutno je pravno neprihvatljivo. Hvala vam.
Hvala vam.

Poštovani ministri, dobar dan, poštovane koleginice i kolege poslanici, i vama želim dobar dan.

Slažem se sa koleginicom Nestorović, koja više nije u ovom momentu sa nama, koja je kritikovala ovaj način rada Skupštine koji je postao uobičajen, gde se obavljaju objedinjene rasprave. Na ovaj način se umnogome onemogućuje da se iznese sve ono na šta poslanici imaju da prigovore. Ali u vremenu koje nam je dato ja ću da prođem kroz nešto što sam smatrao da drugi možda neće da obrade.

Možda izgleda čudno, ali ja bih vam skrenuo pažnju i na izveštaje Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, Izveštaj 31 i Izveštaj 33 po nama je sporan pošto u sebi obrađuju rodnu ravnopravnost. Izveštaj 31 na dva mesta u članu 2. i Izveštaj 33 u članu 5. Međutim, primena Zakona o rodnoj ravnopravnosti je suspendovana do konačne odluke Ustavnog suda Srbije. Dakle, smatramo da je ovo greška i da bi pre usvajanja morala da se ispravi.

Kada govorimo o broju 34, Izveštaj o radu Državne revizorske institucije za 2024. godinu, koji je podnela Državna revizorska institucija, treba primetiti da se oni reklamiraju porukom da pomažu Republici Srbiji da mudro upravlja i koristi resurse. Mi smo imali prepisku sa ovom institucijom i našli smo da nikada nije izvršena revizija Ministarstva zaštite životne sredine i „Rio Sava Eksplorejšn“, a u Ministarstvu rudarstva i energetike obavili su neku sporednu reviziju 2018. godine. Radi se o pravnim licima koja raspolažu bez kontrole rudnim resursima vrednim preko 250 milijardi dolara, kako smo čuli od predstavnika vlasti Srbije.

Na pitanje naše poslaničke grupe postavljeno Državnoj revizorskoj instituciji da li se obavlja revizija legalnosti poslovanja Ministarstva rudarstva, a ako se nije obavila predložili smo hitno obavljanje revizije legalnosti poslovanja, jer se upravo i nelegalno odlučuje o raspolaganju državnom imovinom. Odgovorili su da reviziju nisu obavljali, niti je u planu za ovu godinu, jer se plan revizije usvaja godinu dana unapred. Dakle, konstatovano je da nije izvršena revizija.

Međutim, netačno je da ne može da se izvrši revizija u toku ove godine pošto zakon dopušta vanrednu reviziju i u toku godine, pa bismo na to skrenuli pažnju kada se bude odlučivalo o broju 34.

Kada se govori o broju 38, dakle o izveštaju Evropske komisije, ukazali bismo da je Evropska komisija u svom izveštaju navela, a to znamo iz ranijih stavova pod tačkom 58. su naveli, da za svako napredovanje Srbije u evrointegracijama mora da se postigne sporazum kosovskih i srpskih vlasti kako bi se postigao sveobuhvatan pravno obavezujući sporazum o normalizaciji na temelj uzajamnog priznavanja i u skladu sa međunarodnim pravom. Poziva se Kosovo i Srbija da provedu sporazume iz Brisela i Ohrida, dakle, bez obzira što ohridski nije potpisan, poziva se na njegovo provođenje i ukidanje srpskog protivljenja članstvu Kosova u regionalnim i međunarodnim organizacijama.

Dakle, to je ono što ćemo morati ispuniti ukoliko želimo da se pridružimo Evropskoj uniji i molim da se i ovo ima u vidu kada se bude odlučivao o tački 38.

Danas smo imali priliku da raspravljamo i o Predlogu zakona o zaštiti vazduha, bilo je nekih prigovora zašto nije nešto se pročitalo. Treba znati da smo u petak obavešteni o ovome što će danas da se raspravlja, a ovaj zakon ima 880 stranica. Ukoliko ova Skupština želi informisane i obaveštene poslanike, smatramo da treba smanjiti na minimum zakazivanje hitnih sednica i nastojati da se radi redovno i da se radi bez objedinjenih rasprava, pa ćemo imati vremena o svemu da prodiskutujemo.

Pod tačkom 23. nalazi nam se Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o zajmu, drugi zajam za razvojnu politiku zelenog rasta u Republici Srbiji između Republike Srbije i međunarodne banke. Ovaj zakon o zelenoj tranziciji je čist nastavak prodaje suvereniteta u energetskom sektoru. Ovim zajmom će se dalje prilagođavati pod navodnim znacima, regulativa zakonska i Srbija će se odreći desetina hiljada radnih mesta koji rade u termoenergetskom sektoru Kolubara, Kostolac, Tent, ali i rudari u javnim preduzećima za podzemnu eksploataciju uglja.

Pored brzog zatvaranja stuba stabilnosti srpske energetike, ovim zajmom je predviđena dalja prodaja i predaja srpske energetike stranim i domaćim tajkunima, kojima dajemo besplatno srpsku zemlju za izgradnju solarnih elektrana i vetrogeneratora, a pri tom im parama svih građana garantujemo cenu struje koju oni dalje prodaju na tržištu. Dakle, mi preko EPS-a garantujemo cenu struje i plaćamo sve razlike od tržišne do garantovane cene za sve količine koje oni proizvedu iako mi nećemo dobiti tu struju. To je pljačka građana i države i otimanje energetskog sistema.

Upozoravamo da će cena struje da drastično da se poveća. Pare se daju da bi se podstakle aukcije za obnavljanje obnovljivih izvora energije, za privatne investitore. Dakle, mi se zadužujemo da bismo podmazivali masnu gusku. Građani i država ne dobijaju aukcije i podsticaj privatnicima ništa. Država se zajmi i ovim parama garantuje cene, tako strani i domaći tajkuni apsolutno anuliraju bilo kakav rizik u poslovanju. Ugovorima o izgradnji solarnih kolektora i vetro-generatora nisu predviđeni troškovi reciklaže i zbrinjavanje posle 25-godišnje eksploatacije, a to su milijarde dolara, gospodo.

Dakle, da rezimiramo, Srbija ne dobija ništa osim ogromne štete na osnovu plaćanja kredita i kamata, uništavanja svoje energetike, uništavanja standarda građana, jer neće moći da plaćaju tu cenu električne energije.

Sve rizike i troškove preuzima Srbija i njeni građani, a tajkuni, strane korporacije nemaju nikakav rizik. Milijarde dolara za recikliranje nakon isteka 25 godina, Srbija će postati apsolutno kolonija. Ovo je najbolji osnov da Srbi nestanu kao što će nam nestati i suverenitet. Hvala vam.
Dobar dan.

Hvala, gospođo predsedavajuća.

Reći ćemo sada odmah da smo protiv zaduživanja za Nacionalni stadion. Lepo je imati nacionalni stadion, ali smatramo da u ovom momentu ima mnogo prečih stvari koje Srbija mora da pokrije finansijski.

Nismo protiv gradnje, nismo protiv investiranja, ali ja ne mogu da razumem, nisam ekonomski stručnjak, pa je možda to moja mana, ali ja ne mogu da razumem zašto ako nam je tako dobra finansijska slika, zašto ne finansiramo taj stadion mimo zaduživanja kreditnih.

Ako imamo novca zašto uzimamo kredite? Ako imamo novca zašto prolongiramo otplatu dve milijarde evra i povećavamo sami sebi kamatu? Izvinite, ali to ne razumem. Voleo bih da to neko suvislo objasni.

Što se tiče samog zaduživanja kod „Poštanske štedionice“, treba voditi računa, da ta štedionica ne doživi sudbinu „Agro banke“ i drugih banaka u stečaju i likvidaciji, koje su davale politički motivisane kredite. Menadžment „Poštanske štedionice“, dakle, Odbor za procenu rizika i Odbor za usklađenost poslovanja nije smeo da odobri dugoročni kredit od 42 milijarde dinara za neprofitnu investiciju, nacionalni stadion bez postojanja obavezne investicione dokumentacije, studija opravdanosti i studija izvodljivosti.

Dakle, voleo bih da dobijem odgovore na ova pitanja i kao što sam se već izjasnio nećemo glasati za ovo novo zaduživanje Srbije. Hvala vam.
Hvala vam.

Dobar dan, gospođo predsedavajuća, dobar dan potpredsednicima, kolegama poslanicima i građanima Srbije. Želim brz oporavak svim bolesnim koji su odsutni danas iz naše Skupštine.

Mi ćemo takođe da glasamo protiv povećanja pretplate javnom servisu, pošto smatramo da bi neko se smatrao javnim servisom, mora da omogući dostupnost svim akterima političkog života u Srbiji, što apsolutno nije slučaj, čuli smo i od prethodnih govornika, a isto se odnosi i na našu poslaničku grupu, te je jasno da je to glasilo vladajuće partije.

Naš pokret je apsolutno zabranjen na RTS-u. Takođe, kao što smo čuli i slažem se sa prethodnim govornicima, ta kuća se uopšte ne bavi ključnim temama za ovo društvo, sve pokušava da se sakrije, što je negativno, a čega u Srbiji sigurno ima dosta. Da bismo bili fer prema prozapadnim medijima, moramo da naglasimo da je naš pokret i tamo apsolutno zabranjen. Suma sumarum, iz nekog razloga pristup medijima koje finansira država i koje finansira Zapad su u istom stroju da blokiraju naš pokret.

Zato smatram da nije na mestu opaska kolege poslanika Milivojevića da novinari sa RTS-a treba da se uče novinarstvu od novinara sa N1, nema tu niko sa kredibilitetom i nema niko da podeli svoje znanje ni na jednoj strani. Glavni mediji u Srbiji su izgubili svaki kredibilitet zaboravili su šta znači objektivno izveštavanje, i režimski mediji i prozapadni mediji svrstali su se sa SNN-om, BBS-jem, Slobodnom Evropom i sličnim i postali su deo propagandne mašinerije.

Ali, da se vratimo tzv. medijskom javnom servisu. Čuli smo koje sve teme se nisu dotakli od prethodnih govornika, rekao bih da ne izveštavaju ni o egzodusu Srba sa Kosova koji je masovan poslednjih dana. Dakle, nema nikakve reči o tome. Danas smo postavili to poslaničko pitanje. Ne vidimo iz moje oblasti, recimo, ne možemo o tome ništa da čujemo na javnom servisu, zašto je dozvoljeno stranim tužiocima da vršljaju po našim pravosudnim organima. Ne vidimo ni zašto je dobro i zašto će pokrenuti Srbiju napred rudna renta od 3% do 5%, a da će samo 95-97% od kopanja litijuma ići stranoj firmi.

Dakle, stav naše poslaničke grupe je da ne treba dozvoliti povećanje naplate takse za javni medijski sistem, pošto isto ne zaslužuju, kao ni samo ime javnog servisa. Hvala vam.
Hvala.

Predsednica Skupštine nije bila prisutna u prethodnom obraćanju, pa i vas, gospođo predsednice, pozdravljam. Ostalima sam se već obratio.

Koristiću vreme šefa poslaničke grupe.

Moraću da odgovorim na spominjanje imena profesora Ratka Ristića.

Dakle, i danas smo čuli od ministarke Đedović Hamdanović, a juče od kolege Jovanova, da se spominje Ratko Ristić u dva konteksta. Jedan od ovih današnjih je da je on izdavao dozvole za gradnju mini hidrocentrala. Molim vas, ne možemo da dopustimo da se u ovoj kući izgovaraju neistine, pre svega od strane ministara i pripadnika parlamenta.

Ratko Ristić je bio član Republičke revizione komisije za projekte od značaja za Republiku pri Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. Bio je jedan od 30 članova te komisije. Nisu imali ingerencije da izdaju dozvole. Dakle, tvrdnja da je Ratko Ristić izdavao dozvole je, žao mi je što to moram da kažem, notorna laž. To ne možemo da dopustimo da se u ovoj kući, zakonodavnoj, govori na taj način, da bi se neko denuncirao bez osnova.

Što se tiče dovođenja "Rio Tinta", pošto se stalno spominje, spočitava da je opozicija dovela "Rio Tinto", mi sa tim nemamo ništa. Mi nismo protiv rudarenja, nije tačno, mi smo protiv štetnog rudarenja. Mora da se nađe balans, da li je nešto isplativo, da li je šteta veća od koristi. Mi smo za to i protiv toga smo da se primenjuju štetne metode rudarenja. Protiv toga jesmo. Mi smo za zaštitu Srbije, okoline, zemljišta i vode.

Kolega Jovanov, ja verujem da se on nije pozabavio dovoljno radnim iskustvom i školovanjem profesora Ratka Ristića, pa je zato napravio grešku. Ne verujem da bi takvu grešku napravio kada je tvrdio da je on samo šumar. Jer, da vam kažem ko je profesor Ratko Ristić.

Profesor Ratko Ristić, profesor univerziteta u Beogradu, on nije samozvani ekolog i morate mi dozvoliti da se ne slažem sa kolegom Jovanovim u ovakvoj kvalifikaciji profesora Ristića. Ratko Ristić je završio Šumarski fakultet, ali smer - odsek za vodoprivredu erozionih područja. Dakle, pre svega, bavio se vodama, ne drvima. To je upravo ono što je najvažnije kod ocenjivanja prihvatljivosti kopanja litijuma u zoni Jadra. Mi ne prigovaramo da li će da bude korišćen ovaj ili onaj bager, nego na koji način se oštećuje priroda, vodotokovi.

Dakle, profesor Ristić je diplomirani inženjer vodoprivrede. Doktorirao je iz oblasti hidrologije. Redovan profesor na odseku za ekološki inženjering, zaštita zemljišta i voda na šumarskom fakultetu, potpredsednik naučno-tehnološkog biroa UN, licencirani projektant sa više od 150 projekata u zaštiti od poplava i zaštiti životne sredine. Reći za takvog čoveka da ne može da učestvuje u ovakvim projektima i da je šumar je nedostojno.

Svi smo valjda već čuli o štetnim posledicama ispitivanja, pošto su se usled istražnih bušenja, koja su minimalna u odnosu na eksplataciona bušenja, već došlo do prodiranja otrovnih supstanci između različitih slojeva voda. To je problem. vode su problem, a ne bageri.

Ratko Ristić je radio u Vodoprivrednoj organizaciji Beograd kao projektant saradnik na više idejnih i glavnih projekata regulacije korita bujičnih tokova. Ljudi, o čemu pričamo? Takav čovek se denuncira?

Da li ovo opisuje nekog nadristručnjaka kada se govori o dolini Jadra? Naprotiv, svakome normalnom bi trebalo da bude jasno da se radi o profilu čoveka koji je upravo pozvan da se pita o ovakvim stvarima.

Rekao sam da sam siguran da kolega Jovanov nije detaljno proučio CV profesora Ristića i da je zato napravio grešku, ali dopuštamo i zato kažem - smatrali smo da treba da ovo istaknemo, ali da nastavimo opisivanje prof. Ristića.

Molim vas da me zaštitite, predsedavajuća. Zabranjeno je da mi drugi poslanici…
Da mi dobacuje drugi poslanik dok izlažem.
Da li se vi slažete da mi dobacuje poslanik iz SNS?
Kolega Bakarec mi dobacuje, i to čujem. Ako možete da sprečite kolegu Bakareca da mi dobacuje. Možemo posle da popričamo, ali sad bih vas molio da mi dopustite da nastavim…
Hvala vam. Nastaviću.

Profesor Ratko Ristić napisao je univerzitetski udžbenik pod naslovom „Hidrologija bujičnih tokova“. Dakle, ne smatramo da je zaključak kolege Jovanova da profesor Ristić treba da se drži šume na mestu. Dakle, prof. Ristić se ceo svoj radni vek bavio upravo ovom problematikom koja je ključna za određivanje prihvatljivosti projekta „Rio Tinto“ u Srbiji. Činjenica da nalazi ovog svetski priznatog stručnjaka u ovoj oblasti ne odgovaraju potrebama vlasti u Srbiji, koja postupa kao agent „Rio Tinta“ ne daje pravo da se ….
Hvala.

Ratko Ristić je recenzirao 10 publikacija iz oblasti zaštite i unapređenja životne sredine, statistike i hidrologije. Član je…

Molim vas da me zaštite, ponovo mi se dobacuje. Ja ne mogu na ovaj način da radim.

Profesor Ristić je član Međunarodnog udruženja hidroloških nauka, član Svetske organizacije za konzervaciju zemljišta i voda, član Inženjerske komore Srbije, član Asocijacije prostornih planova Srbije. Od 2014. godine prof. Ristić je rukovodilac doktorskih studija u oblasti ekološki inženjering u zaštiti zemljišnih i vodnih resursa.

To što neke poslanike ovde ne interesuje, a vi ste rekli da bi trebalo da ih interesuje ova tematika, treba da znamo ko se narodu u Srbiji obraća i kakav je njegov kredibilitet. Njegova uža oblast, naučna oblast kojom se bavi je erozija i konzervacija zemljišta i voda. Ratko Ristić je jedan od vodećih stručnjaka u Srbiji koji treba i mora da se bavi ovom problematikom.

Njegovo denunciranje je političko isključivo. Niko mu ovde nije prigovorio na stručnost, nego da je menjao stranke, pa ga narod neće. Koje je to istraživanje urađeno da ga narod neće? Jeste videli ove proteste kada im se obrati prof. Ratko Ristić.

Molim vas da održavate red na sednici. Imate dužnost.

Narod, čak i onaj koji je do sada glasao za vladajuće stranke, ne misli tako i podržava, rad i nastupe profesora Ratka Ristića, pre svega zbog njegove stručnosti, ali i zbog njegove očigledne brige za dobrobit Srbije i njenih stanovnika. On je jedan od oslonaca naroda koji izlazi na proteste i koji pruža otpor kopanju litijuma i drugih otrova u Srbiji pogrešnim tehnologijama. Hvala.
Hvala. Povreda Poslovnika član 104. uvredljivo izjašnjavanje, neprimereno ovom Domu. Stvarno je neprimereno.

Evo ja sam čak ublaženo svom kolegi Jovanovu govorio da ne bih izazvao nikakvu reakciju neprimerenu. Ovo je neprimerena reakcija. Ponovo je vređao profesora.
O profesoru univerziteta.
Rekao je da smo mi sad teoretičari zavere. Šta smo? Ja teoretičar zavere? Izvinite, molim vas. Ja sam normalan čovek sa dve noge na zemlji, vrlo realan. To ne može niko da mi spočitava.

Dakle, molim vas da zaštite našu grupu od neprimerenih napada i neistinitih napada članova vaše grupe.
Ne dobacuje meni.

Dakle, rečeno je i da profesor Ristić, da je bez ikakvog kredibiliteta. Ponovo je kolega Jovanov, a ja sam pročitao čega je sve profesor Ristić, na svetskom nivou član. Razumete. On je član tela koje je pri Ujedinjenim nacijama.