Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 17.12.2025.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja

03 Broj 06-2/222-25

2. dan rada

17.12.2025

Beograd

Sednicu je otvorila: Ana Brnabić

Sednica je trajala od 10:05 do 17:50

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vam.
Sledeći je Ahmedin Škrijelj.
Izvolite.
...
Stranka demokratske akcije

Ahmedin Škrijelj

Pokret slobodnih građana (PSG) – Stranka demokratske akcije Sandžaka (SDA Sandžaka) – Partija za demokratsko delovanje (PDD)
Predsedavajuća, koleginice i kolege narodni poslanici, izbor sudija Ustavnog suda, ali i sam rad Ustavnog suda prema mišljenju SDA Sandžaka predstavlja jednu od ključnih tačaka u vraćanju poverenja građana u institucije vlasti, što je po nama jedan od vitalnih interesa društva.

Shodno trenutku u kome se nalazimo rad Ustavnog suda i njegov sastav jedno su od rešenja za izlazak iz krize u kojoj se Srbije nalazi i prvi korak u vraćanju otuđenih institucija pod kontrolu građana.

16/2 JD/MT

Dakle, SDA Sandžaka je stava da su rad i sastav Ustavnog suda bitni sa stabilizaciju političkih prilika u Srbiji, društvenu i institucionalnu stabilnost, vladavinu prava i ostvarivanje ljudskih i manjinskih prava i sa tim povezanu ravnopravnost u položaju i statusu građana bez obzira na njihovu nacionalnu, versku, političku i svaku drugu pripadnost.

Većina predloženih kandidata za sudije Ustavnog suda jasan su pokazatelj da proces izbora sudija Ustavnog suda ide u smeru cementiranja trenutnog stanja u kome su režimske stranke suprotne Ustavu vlast podredile svojim interesima i potrebama.

Plašim se da će građani ove države umesto čuvara ustavnosti, zakonitosti i pravnog poretka Republike Srbije dobiti sudije Ustavnog suda koje će da štite rušenje pravnog poretka, obesmišljavanje vladavine prava, urušavanje institucija i države u svakom segmentu njenog prisustva u životima ljudi.

Prema našem mišljenju konstatovana činjenica će se negativno odraziti i na bošnjački narod, njegov status i položaj koji je ionako dovoljno težak i nepovoljan.

Pravno nasilje većine suprotne Ustavu imali smo da vidimo prilikom izbora REM-a kad je skupštinska većina uskratila pravo kandidatima za članove REM-a iz bošnjačke i albanske nacionalnosti da pod jednakim uslovima učestvuju u upravljanju javnim poslovima i da stupaju na javne funkcije, kako to Ustav kaže. To je samo jedan u nizu primera kako izgledaju demokratija i vladavina prava u Srbiji gde je Ustavni sud umesto da bude čuvar pravde i prava pretvoren u čuvara nepravde, neprava i pravnog nasilja.

Vladavina prava bi trebalo da stoji nasuprot pravnom nasilju u savremenom društvu, a ključna institucija koja to treba da osigura je Ustavni sud, što do sad u Srbiji nije bio slučaj.

Ustavni sud će očigledno nastaviti da bude jedna od ključnih prepreka vladavini prava i uspostavljanju otvorenog, pravednog i demokratskog društva i države jednake prema svim svojim građanima.

Funkcija sudije Ustavnog suda podrazumeva pravnu kompetentnost, moralnu karakternost i imunost na političke pritiske, a upravo ta politička nezavisnost sudija je kod velikog broja predloženih kandidata izuzetno upitna. Postoji realna bojazan da se izborom većine od predloženih kandidata briše granica između političke stranke i stranaka koje vrše vlast, sa jedne strane, i države, sa druge strane.

Prema našem mišljenju Republici Srbiji treba racionalan i uravnotežen pravni sistem, veći korpus individualnih i kolektivnih prava i sloboda, regionalno organizovana i decentralizova država, sadržajnija prosvetna, naučna, medijska, sindikalna autonomija, značajno sadržinski veća samouprava nacionalnih manjina, potpuno drugi izborni sistem, a iznad svega neupitna vladavina prava i pravednih zakona gde se vlast nikad više ne može odmetnuti iznad Ustava i zakona.

Bez efikasnog i politički neutralnog Ustavnog suda ne možemo govoriti o pravednoj demokratskoj Srbiji.

Šta je to Ustavni sud i koja je njegova društvena i politička uloga? Ustav Srbije u članu 166. Ustavni sud definiše kao samostalan i nezavistan državni organ koji štiti ustavnost i zakonitost i ljudska i manjinska prava. Ustavni sud je garant ljudskih i manjinskih prava koja su utvrđena Ustavom i Zakonom. Ustavni sud ne može biti pretvoren u ideološko politički servis ili produženu ruku bilo koje političke stranke ili pojedinca. Gotovo svi predloženi kandidati nisu politički neutralni i njihovim izborom nastaviće se dalje urušavanje Ustavnog suda, ali i Srbije kao države.

16/3 JD/MT

Dakle, ne možemo govoriti ustavnost i zakonitost u Republici Srbiji ukoliko se ljudska i manjinska prava utvrđena Ustavom ne ostvaruju. Ustavni sud od danas ni jednom svojom radnjom, verom ili odlukom nije otklonio prepreke da Bošnjaci mogu ostvariti prava koja im garantuju domaće i međunarodno pravo.

Ako za primer uzmemo realni položaj i ostvarivanje prava bošnjačkog naroda u Sandžaku, a posebno pod ovim režimom može se zaključiti da Ustav ne važi jednako za sve građane i da Ustavni sud ćuti na činjenicu da aktuelni režim na svakom koraku ne dopušta Bošnjaku, ne dopušta Bošnjacima da ostvare svoja prava i da ih permanentno drži u poziciji građana drugog reda.

Ako uzmemo u obzir da se shodno Ustavu Srbije vladavina prava ostvaruje slobodnim i neposrednim izborima, Ustavnim i svima ljudskim i manjinskim prava podelom vlasti nezavisnom sudskom vlašću i povinovanjem vlasti Ustavu i Zakonu možemo videti da u Srbiji nema vladavine prava, da je Ustav suspendovan, a da je društvo prepušteno na milost i nemilost aktuelnom režimu.

Šta radi Ustavni sud? Ustavni sud ćuti. Ustavni sud ćuti i ne pokreće postupke na osnovu zahteva SDA Sandžaka, ali i drugih stranaka u vezi činjenice da su izbori iz decembra 2023. godine, pokradeni, da rezultati izbora ne održavaju političko raspoloženje građana i da je vlast u Srbiji uspostavljena i da se održava silom.

Podsetiću vas da je Ustavni sud, shodno Ustavu ali i članu 105. Zakona o Ustavnom sudu ima obavezu da obaveštava Narodnu skupštinu o stanju i problemima ostvarivanju ustavnosti i zakonitosti u Republici Srbiji, daje mišljenja i ukazuje na potrebu donošenja izmene zakona i preduzimanja drugih mera radi zaštite ustavnosti i zakonitosti.

Po tome, Ustavni sud je obavezan da prati primenu zakona, jer kao što sam već rekao, njegova osnovna funkcija, zaštita ustavnosti i zaštita ljudskih i manjinskih prava. Ustavni sud do sada nikada nije postupio po toj obavezi, već mirno gleda i šta više, podržava vlast u nastojanju da dalje obespravljuje bošnjački narod, ali i sve druge građane koji hoće slobodno, demokratsko i afirmativno društvo.

Ustavni sud ništa nije uradio da zaštiti Ustavno zajemčene autonomiju Državnog Univerziteta u Novom Pazaru, prava studenata i da osigura primenu ustavnih i zakonskih obaveza u radu te visokoškolske institucije gde je i Vlada kao osnivač tog univerziteta saučesnik u progonu profesora i studenata.

Iako Ustav i Zakoni to nalažu DUNP nema katedru na Bosanskom jeziku, sve državne institucije, a posebno Vlada i Ustavni sud ćute i na taj način podržavaju rušenje pravnog poretka.

17/1 GD/LjL 12.45 – 12.55

Pitamo se zašto Vlada ne uvodi prinudnu upravu na tom univerzitetu, zašto se dopušta otpuštanje profesora, izbacivanje studenata i zašto državni univerzitet u Novom Pazaru ne održava socijalno okruženje u kom deluje?

Poslanička grupa Pokret slobodnih građana - SDA Sandžaka I PDD podržava profesore i studente koji se bore da se taj univerzitet vrati osnovnim ciljevima zbog kojih je osnovan i da se kao zajednica studenata i profesora vrati onima kojima pripada. Svi otpušteni profesori i izbačeni studenti moraju se vratiti na univerzitet, neodložno se treba uspostaviti katedra na bosanskom jeziku i neophodno je isključiti svaku mogućnost odmazde prema studentima koji se bore za slobodno i tolerantno društvo i slobodan državni univerzitet u Novom Pazaru.

Prvi korak u relaksaciji tih odnosa i uvođenja rada državnog univerziteta u Novom Pazaru u ustavne i zakonske okvire jeste smena aktuelnog rukovodstva i uvođenje privremenih mera na tom univerzitetu. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Zdravko Ponoš. Izvolite.
...
Srbija centar

Zdravko Ponoš

SRBIJA CENTAR - SRCE
Hvala.

Ustavni sud u Srbiji je u stvari ustavio poštovanje Ustava u Srbiji. Dva su dokaza za to - jedan je kvantitativni, to je preko 40 hiljada nerešenih predmeta, a drugi je kvalitativni, a to je način na koji se predsednik države odnosi prema Ustavu, on ga ne poštuje na dnevnoj bazi. Najnovije je ovo što je juče uradio. Po svom priznanju ili hvaljenju, on je rekao da je on odlučio da niko ne ide na samit "EU - Zapadni Balkan".

Ko je on da odluči? To mu ne piše u Ustavu. Na taj samit je trebao da ide Đuro Macut ili bilo ko, ako premijer ne može da ide, mogao je da zamoli predsednika države da ide umesto njega. U svakom slučaju, predsednik Vučić je prekršio Ustav. To nije u njegovoj nadležnosti.

Na stranu što nas je obrukao, jer je pre neki dan pozvao EU da primi sve zemlje Zapadnog Balkana, a onda se on prvi povukao, čim mu nešto nije bilo pravo. Naljutio se pop na selo zbog nestašne popadije. Obrukao je celu zemlju. Kakav je to način?

Sledeća stvar gde je isto tako pokazao, još juče, nepoštovanje zakona, to je ovo što preti nešto TOK-u da će on napraviti sud ili tužilaštvo koje će njih da tuži i njima da sudi. Kakve veze on ima sa tim? Ko ga je ovlastio? Gde mu piše takvo ovlašćenje?

Sledeća stvar koja nema direktno veze sa nepoštovanjem Ustava je ovo što je juče odbio, odnosno odlučio da ne primi komandanta južnog krila NATO-a, jer je imao pametnija posla. Imao je posao da ponižava Mladena Savatovića, novinara N1. Od tog admirala zavisi bezbednost Srba na Kosovu, ne zavisi od ove ekipe iz Banjske, ne zavisi od Radoičića. Probali ste to, nije išlo. A on nije imao vremena da primi komandanta južnog krila NATO. Kome će da se požali kad opet napadnu Srbe na Kosovu?

Na kraju, juče je još nešto probao da uradi, a to je da proglasi misterioznom smrt predstavnika SDPR-a u Moskvi, u stvari da dobije neku naklonost na zapadu i da kaže - vidite šta mi Rusi rade, a vi mi ne otvarate ni poglavlje tri. Kakva je to scenografija? Na šta to liči?

Na kraju se sve svodi na to i vrlo je poučno da se on ponaša kao iz one pesme da ko igra za raju i zanemaruje taktiku završiće karijeru u nižerazrednom Vratniku. Ja mislim da je na putu da završi karijeru na taj način. Nije šteta za njega, šteta je što pravi štetu nacionalnim interesima na dnevnoj bazi. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Reč ima Milenko Jovanov.
17/2 GD/LjL
...
Srpska napredna stranka

Milenko Jovanov

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
Upravo je obrnuto. Predsednik Vučić sve vreme igra taktički, a u skladu sa onim što je interes naroda. Da je igrao za raju i zanemarivao taktiku, ne bi ušao u teške reforme, ne bi išao na neke bolne rezove koji su se dešavali da bi oporavio ekonomiju koja je bila uništena nakon vlasti bivšeg režima. Tako da u tom kontekstu zaista ne možemo govoriti o bilo kakvom populizmu u toj meri.

Sa druge strane, ja nemam nikakvu dilemu o tome i potpuno razumem da oni ne razumeju državničko ponašanje predsednika Vučića, da oni ne razumeju da neko može da odbije da se pojavi na nekom skupu. Oni ne da ne odbijaju da se pojave, oni sami idu i kad ih niko ne zove, ne bi li tamo na takvim mestima govorili nešto ružno o svojoj zemlji.

Srbija ima svoje dostojanstvo i predsednik Vučić to pokazuje. Apsolutno nije sporno da smo mi na evropskom putu i da želimo i otvaranje klastera i punopravno članstvo u EU, ali, sa druge strane, za taj tango je potrebno dvoje. U tom kontekstu jasno je da se šalju određene političke poruke, razumeli smo to, a i zašto bi predsednik, na kraju krajeva, morao neke stvari da radi onako kako se dopada nekim ljudima u našoj zemlji? Da li je to, kažem, njima razumljivo ili nije, shvatam da nije i shvatam i zašto nije. Jer, oni nisu ni došli do tog nivoa komunikacije i u EU ili bilo gde drugde, oni su došli do Tonina Picule i dotle da se tom Piculi klanjaju i onako snishodljivo traže od njega pomoć za promenu vlasti u Srbiji. Tako da u tom kontekstu razumem nerazumevanje.

Što se predsednika tiče, on će nastaviti da se bori za ovu zemlju, svuda i na svakom mestu, i kada je u pitanju njena ekonomija, ali i kada je u pitanju njena samostalnost, pravo da samostalno donose odluke, šta hoće a šta neće, šta želi a šta ne želi i to pravo, dokle god građani budu želeli da Srbija ima, on ili većina koja ga podržava će sprovoditi.

Kada građani budu želeli da imaju snishodljivu vlast koja će da se klanja Piculi, Bartulici i ne znam ni ja kome sve, koja nikome neće smeti da kaže "a" zbog onoga što čine Srbiji, opet imaju za koga da glasaju i tada će neki drugi imati priliku da diktiraju kakva će se politika sprovoditi. Ja se samo nadam da se to nikada neće desiti. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala.
Reč ima Biljana Đorđević. Izvolite.
...
Zeleno-levi front

Biljana Đorđević

Zeleno-levi front - Ne davimo Beograd
Zahvaljujem.

Kao neko ko predaje teoriju ustavne demokratije i kulturu ljudskih prava, svake godine pričam sa studentima, između ostalog i u Ustavnom sudu, povremeno i mentorišem neke radove, moram da kažem, nikad nisam zamišljala ranije ni kao studentkinja, a onda ni kao univerzitetska nastavnica da ću imati priliku da učestvujem u izboru sudija Ustavnog suda i to bi mi, da sam nekad o tome mogla da razmišljam ranije, bez da znam kako funkcioniše ova zemlja i u šta će se pretvoriti, to bi mi delovalo kao velika čast i kao nešto veoma važno i za sada je jako razočaravajuće i to sada nije uopšte kritika vama, vi niste to, mada možda je moglo da se reši na neki drugi način, da je čitav postupak izbora sudija Ustavnog suda manje dostojanstven nego izbor, recimo, Poverenika za ravnopravnost, koji je morao da dođe pred Odbor za ustavna pitanja i da odgovara na neka pitanja članova Odbora.

Dakle, mi ovde o sudijama Ustavnog suda pričamo samo na osnovu biografija, nakon sednice Odbora koja je trajala pola sata i prosto to samo po sebi je razočaravajuće, a naravno bolna je činjenica da svi znamo da u stvari u Srbiji postoji

17/3 GD/LjL

slaba ustavna kontrola tipična za autoritarne režime i da naš Ustavni sud, taj osnovni test funkcionisanja ustavne demokratske države ne ispunjava i zato onda ovo ne izgleda tako kako sam ja zamišljala da bi trebalo da izgleda.

Ustavni sud treba da bude čuvar Ustava, a ne čuvar izvršne vlasti, da brani ustavnost i zakonitost tako što će kada treba poništiti akte koji su neustavni, jer sam parlament i Vlada ne mogu sami sebi da kontrolišu. To treba da radi Ustavni sud.

Institucija je dizajnirana da može da se suprotstavi izvršnoj vlasti, što naš sud skoro nikada ne radi. treba da tumači Ustav autonomno, a ne po diktatu Vlade, kada, recimo, treba da zaštiti Sinišu Malog od blamaže što je plagirao doktorat ili da se paradira pred Šolcom ili Ševčevićem kako bi se bez senke neustavnosti, nakon što je tadašnja premijerka Ana Brnabić potpisala nestručnu Uredbu Vlade, dakle, da bi se skinula ta senka neustavnosti i da bi se potpisao Memorandum o razumevanju u vezi sa kritičkim sirovinama.

Najzad, to je institucija čiji legitimitet ne počinje na demokratskom izboru, već na autoritetu znanja i integriteta i sada je problem u tome što kada u Srbiji nemate ni slobodne, ni demokratske izbore, onda verovatno ne možete ni da imate institucije u kojima ima autoriteta znanja i integriteta ličnosti koji ovde treba da se suprotstavi izvršnoj vlasti, jer da je drugačije ne bi Ustavni sud ćutao na niz predloga koji su podneli ovlašćeni predlagači, narodni poslanici, dok se trči da se reaguje na inicijativu Zaštitnika građana u vezi sa suspenzijom Zakona o rodnoj ravnopravnosti, to je jako zanimljivo, zakona koji ste usvojili vi u ovoj Skupštini, koja je maltene bila jednopartijska, a danas taj zakon niko od vas ne brani. Dakle, to je jako zanimljivo.

18/1 TĐ/JG 12.55 – 13.05

Ta selektivna aktivnost, sa druge strane, praćena je očekivanom pasivnošću da se ne kaže da su leks specijalisi projekti koji nisu od nacionalnog značaja, već čisto tezge za SNS firme, da ne sme da se kaže ništa o međudržavnim sporazumima, npr. poput onoga između Srbije i Ujedinjenih Arapskih Emirata koji omogućuje da se de fakto izmeni pravni sistem zemlje, da se gubi suverenitet građana radi investitora koji ćuti na postupke o izbornim sporovima koji bi u svakoj demokratskoj zemlji morali da budu prioritet.

Predajem isto tako na institutu militantne demokratije koji postoji u Ustavu Srbije i koji se ukratko razume kao vid odbrane demokratije od neprijatelja demokratije, poput ekstremističkih udruženja i političkih partija koje bi odlukom Ustavnog suda mogle biti zabranjene. Ustavni sud može zabraniti samo ono udruženje čije delovanje je usmereno na nasilno rušenje ustavnog poretka, kršenje zajemčenih ljudskih ili manjinskih prava ili izazivanja rasne, nacionalne ili verske mržnje.

U ovom domu Milenko Jovanov, ali brojni drugi naprednjaci pretili su proglašavanje parlamentarnih partija neprijateljskim, te da će biti zabranjene i time najavili da će Ustavni sud biti direktno stavljen u službu opravdanja puke represije.

Zanimljivo, u Ustavu piše da su zabranjena tajna i paravojna udruženja, jedna takva ispred Narodne skupštine, „ćacilend“, za koga smo čuli da treba da brani Ustavni sud. O tome se ništa nije čulo, ali se sprovode, jel, postupci za rušenje ustavnog poretka, studenata i aktivista. Dakle, oni se za to optužuju da bi se kriminalizovao protest, a zamislite rušenje ustavnog poretka je kada tražite da se organizuju izbori.

Zanimljivo je isto tako da u sadašnjoj Vladi sedi ministar informisanja Boris Bratina protiv čije organizacije pre 13 godina jeste pokrenut postupak za zabranu udruženja, isto tako pre dve godine je pokrenut postupak za zabranu organizacije Levijatan čiji je predstavnik ovih dana snimljen kako kaže – da sluša državu, zauzetu od naprednjaka, kao ker. Dakle, imamo direktnu vezu između ekstremističkih organizacije, neprijatelja demokratije sa glavnim neprijateljem demokratije, a to je SNS.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Milenko Jovanov.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Milenko Jovanov

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
Dobro. Ja sam to i rekao zato što mislim da to što vi izigravate zakon ne znači da ne treba da odgovarate, jer to što ste vi napravili mrežu nevladinih organizacija preko kojih primate pare iz inostranstva, a to kao nema veze sa političkom strankom, pa onaj koji će ozbiljno da se bavi time vrlo lako će da pokaže i ko su povezana lica i koji su povezani računi i kako se i odakle plaćaju aktivnosti.

Ono što mi je najinteresantnije i o čemu oni govore ovih dana već nekoliko puta, a to je kao - evo, ovi ljudi su svi vezani za Srpsku naprednu stranku koje smo mi predložili, kao da mi... Dakle, postoje predlagači ovlašćeni, kao ovaj je predložio Vučić, iako je on čovek ovlašćeni predlagač itd, kao predsednik Republike i sve to, a onda mi ustanovimo da se upravo u njihovim redovima i upravo pored ove poslanice sedi jedna druga poslanica koja se na sajtu te advokatske kancelarije predstavlja kao advokatkinja.

Ja se nadam da je to ispravno? Ja apsolutno ne dovodim u pitanje ženski izraz zanimanja i taj rodno senzibilan, da li je tako? Advokat. Da li je to advokatkinja, ili se drugačije kaže, advokatica ili ne znam ni ja, nije ni važno? Uglavnom advokatkinja, a ispod nje na istom sajtu, u istoj kancelariji radi kandidat za člana Ustavnog suda, za sudiju Ustavnog suda. Kako to? Da li tu ima nekog uticaja? Tu nema nikakvog uticaja.

18/2 TĐ/JG

Kandidovali čoveka koji je poznat po tome... Dakle, advokatska profesija je jedna ozbiljna, odgovorna, važna profesija u svakom društvu, a oni su kandidovali jednog advokata koji na jedan vrlo onako specifičan način puni svoj budžet tako što podnosi zahteve za informacije od javnog značaja. Kako to funkcioniše da građani znaju? Nađete neko selo, neku mesnu zajednicu, sportski klub za koji nikad niko nije čuo, tražite informacije od javnog značaja, oni vam ne odgovore, vi pokrećete postupak, naplaćujete svoje troškove. Eto, time se čovek bavi, on je znači time zaslužio kao vrstan pravnik, to je njegova težina pravnička da bude sudija Ustavnog suda, a njegovo političko opredeljenje je to što su ga predlagali budući koalicioni partneri, sada ste već koalicioni partneri itd. Rade u istoj kancelariji gde radi poslanica advokatkinja. Koga vi ovde vučete za nos i pokušavate sebe da predstavite mnogo bitnim i vi nemate nikakve veze?

Vi ste ovim pokazali kako vi doživljavate Ustavni sud i koga vi kandidujete za Ustavni sud.

(Jelena Jerinić: Ko?)

Valjda znate ko ste. Nije valjda da ste se toliko pogubili da ne znate ni ko ste, ni šta ste? U prostoru i vremenu izgubljeni, ja da vam govorim šta ste, pa stanite pred ogledalo, možda se setite. U svakom slučaju, sada vam je sve jasno. Poštovani građani Srbije, dakle, ono što oni rade i kako zamišljaju, to je ono što nama kao zameraju. Prema tome, nikakve tu prave zamerke nema. Hvala.