Dame i gospodo narodni poslanici, radi se o sedištima tužilaštava i sudova. Malo razmišljam, velika je razlika između tužilaštva i tužioca, velika razlika. Sedišta tužilaštva nisu sporna, ali sedišta tužioca su veoma sporna. Naime, o čemu se radi?
Gospođe, za koje će Uglješa Mrdić preciznije reći kako se zovu i prezivaju, da ja to ne bih čitao, svoje sedište su dve gospođe iz tužilaštva našle u američkoj ambasadi. Valjda se sećate. E sad, to je mimo sedišta tužilaštva. Otišle gospođe u američku ambasadu, bez saglasnosti starešine, otišle tako da vide Hila, beše, otišle malo da proćaskaju i da one usaglase sa ambasadorom SAD-a šta tužilaštvo treba da čini, šta tužilaštvo treba da radi.
10/3 MZ/MT
Hajde sad zamislite da naš ambasador u Vašingtonu ode u tužilaštva SAD-a i da dogovara šta to američko tužilaštvo treba da radi na, recimo, suzbijanju imigracije, korupcije itd. Da li bi to bilo moguće? Da li bi bilo moguće da u Nemačku ode naš ambasador i da kaže – znate šta, ja sam došao da vidim šta radi nemačko tužilaštvo, kako sudi, kome sudi, kako da se progoni vlast, kako da se usaglasi mišljenje o tome da je vlast kriminalna itd? Zamislite da naš ambasador u Nemačkoj ode ili u Parizu, da li je to moguće?
Zato ja mislim da treba napraviti razliku između sedišta tužilaštva i sedišta tužioca. Ili još bolje da kažem da su neki naši tužioci, bogami, stekli stanarsko pravo po nekim ambasadama, a ja mislim da Zagorka Dolovac ima više stanarskih prava u raznim stranim ambasadama, u raznim stranim zemljama.
11/1 JJ/LŽ 11.40 – 11.50
Zato insistiram, podržavam zakone, ali da razločimo malo to šta je tužilaštvo, šta su tužioci, šta je dozvoljeno, šta nije. Da li tužioci treba da gone, a po meni, ovakvi tužioci o kojima ja govorim treba da budu gonjeni.
Još nešto, da ne bude da se nisam izjasnio, ja sam za to da određeni naši organi prime Piculu, ozbiljno vam kažem, ali da to bude po naredbi Tužilaštva za ratne zločine, obavezno. Da se sasluša na okolnosti, jer krajiška udruženja, i ne samo krajiška udruženja, nego tvrde i danski vojnici koji su služili UNPROFOR kod Dvora na Uni. Oni tvrde da Piculina jedinica, a Krajišnik je i sam Picula, da su likvidirali određeni broj hendikepiranih osoba i da su tako, kao pripadnici Druge hrvatske armije, i da su tako počinili ratne zločine. Jeste to bilo 1995. godine u Oluji, ali ratni zločini ne zastarevaju.
Zato sam ja da naši organi, naše Tužilaštvo za ratne zločine konačno se malo uspravi, da traži od naše policije da na te okolnosti se gospodin Picula sasluša i izjasni o tome da li je ubijao, ili nije, da li je ubijao Srbe tek tako, iz zabave, ili je ubijao zato što je imao veliki stepen mržnje prema Srbima. Zato, mislim da bi bilo dobro, u ime države Srbije, da to učinimo. Živela država Srbija.