BILTEN "PARLAMENT POD LUPOM" / 14. BROJ, OKTOBAR - DECEMBAR 2020.

01.02.2021.

...
Parlament bez pluralizma, forma bez suštine Dva i po meseca od proglašenja izbornih rezultata do konstituisanja Skupštine prošlo je bez ikakvih dešavanja u ovom predstavničkom telu. Međutim, jesen u parlamentu obeležio je niz aktivnosti i usvajanje značajnih predloga akata - izbor novog predsednika Skupštine, usvajanje budžeta za 2021. godinu i Kodeksa ponašanja narodnih poslanika. Novoformirani 12. skupštinski saziv, koji je tokom prva dva meseca rada funkcionisao kao glavni odbor jedne stranke, obeležava najmanje pluralizma od početka višestranačja u Srbiji. Parlament je radio praktično bez opozicije i sve odluke i kadrovska rešenja donosila su se, u većini slučajeva, na predlog jedne liste “Aleksandar Vučić - Za našu decu”, čak i onda kada su parlamentarne procedure dozvoljavale vođenje javnog dijaloga o predloženim rešenjima. Narodni poslanici su tokom jesenjih zasedanja u plenumu radili 23 dana: tri dana proveli su u plenumu tokom oktobra, pet tokom novembra, a 15 dana su radili u decembru. Ukupno je održano devet redovnih zasedanja, dve posebne sednice i jedna Konstitutivna sednica. Od početka oktobra do kraja decembra narodni poslanici usvojili su 50 zakona. Održano je i jedno javno slušanje, a poslanici su imali prilike da postave pitanja članovima Vlade poslednjeg četvrtka u mesecu samo jednom - u novembru. Tokom oktobra poslanici su izabrali rukovodstvo 12. saziva i izglasali novi Zakon o ministarstvima kako bi uveli nove resore i definisali nadležnosti ministarstava. Novu vladajuću koaliciju čini 243 poslanika Srpske napredne stranke, Socijalističke partije Srbije i SPAS-a, dok opoziciju predstavlja šestoro poslanika manjinske liste Ujedinjena dolina - SDA Sandžaka, koju čine Albanci i Bošnjaci i jedan nezavisni poslanik. Nakon više od šest meseci kašnjenja poslanici su u novembru u netransparentnom i iznenadnom postupku izabrali Poverenika za zaštitu ravnopravnosti polova. Brankica Janković, jedini predloženi kandidat za tu funkciju, je izabrana na predlog poslaničke grupe “Aleksandar Vučić - Za našu decu”. Usvojeni su zakon o poreskom postupku, republičkim taksama, porezu na imovinu i dva carinska zakona, koje je pripremila Vlada. Nijedan od 250 poslanika nije imao primedbu, dopunu ili predlog u vidu amandmana na ove zakone. Ministri nove Vlade premijerke Ane Brnabić prvi put su došli u Skupštinu i lično odgovarali na pitanja narodnih poslanika, a svoje pravo iskoristilo je osmoro poslanika. Poslanička pitanja odnosila su se na prava nacionalnih manjina, korona virus, životnu sredinu ali i imovinu brata jednog od lidera opozicije Dragana Đilasa. Ovog novembra brojni ministri prvi put su nadležnim odborima podnosili izveštaje o svom radu. Da je ovaj čin bio samo puko ispunjavanje forme bez istinske kontrole rada izvršne vlasti vidimo na primeru sednice Odbora za unutrašnje poslove kada su poslanici zahvaljivali ministru Aleksandaru Vulinu što je našao vremena da dodje i kada je predsednik Odbora za zaštitu životne sredine Ljubinko Rakonjac pozvao poslanike da ne pričaju mnogo o izveštaju o radu ministarstva, već da daju neki predlog ili ako žele da čestitaju ministarki Ireni Vujović na izboru. Tokom decembra poslanici su, u zakonskom roku, usvojili Budžet za 2021. godinu. Vreme za raspravu bilo je duplirano, ali je uglavnom korišćeno kako bi se istaklo koje su sve dobre ekonomske odluke donete u prethodnoj godini i kako će u narednoj Srbija pokazati da je lider u regionu sa jednom od od najboljih ekonomija u Evropi. Na posebnoj sednici poslanici su se izjašnjavali o izveštajima nezavisnih tela i institucija: Zaštitnika građana, Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, Poverenika za zaštitu ravnopravnosti i Državne revizorske institucije za 2019. godinu. Nakon jednodnevne rasprave, poslanici su usvojili sve zaključke koje su, na osnovu izveštaja, predložili nadležni odbori. Rasprave u okviru odbora nije ni bilo, usvojeni zaključci sveli su se na izjave podrške. Najviše pažnje javnosti privukle su poslednje dve plenumske sednice na kojima su poslanici razmatrali i usvojili Kodeks ponašanja narodnih poslanika i Izveštaj Evropske komisije o napretku za 2020. godinu. Tokom rasprave, Kodeks je predstavljen kao mehanizam za regulisanje ponašanja budućih opozicionih poslanika. Predlog dokumenta izmenjen je amandmanima poslanika Srpske napredne stranke Vladimira Orlića, tako da svako fizičko lice može da podnese prijavu za kršenje Kodeksa i predviđa osnivanje Komisije za etiku koja će imati savetodavno-edukativnu ulogu. Primena i nadzor nad primenom Kodeksa ostaju u rukama Administrativnog odbora, dok je proces primene Kodeksa u praksi diskutabilan iz pozicije međunarodnih standarda i dobre prakse. Ostaje da se vidi kako će primena biti kontrolisana budući da Odbor neće postupati po službenoj dužnosti već po prijavama za povredu Kodeksa, neće imati obavezu da uz donete odluke da uz donete odluke prilaže obrazloženja, izricaće jednu od dve mere koje ima na raspolaganju, a koje ne ulivaju poverenje da mogu efektivno da unaprede ponašanje poslanika, dok će čak pokretati postupke protiv podnosioca prijave, ukoliko utvrdi nameru da se politički diskredituje neki narodni poslanik. U raspravi o zaključcima o izveštaju Evropske komisije narodni poslanici su zaključili da je Republika Srbija suviše brzo napredovala te je Evropska unija imala za cilj da je uspori, objasnivši time zašto nijedno novo poglavlje u procesu evropskih integracija nije otvoreno ove godine. Kako je istakla poslanica Srpske napredne stranke, Aleksandra Tomić „naše strane direktne investicije na godišnjem nivou iznosile su ukupno koliko je iznosio ceo Balkan“ pa je „prema tome moralo da se ujednači negde, da se osetljivost na vladavinu prava pojača“ kako bi se, po njenim rečima, ceo region sustigao. Ni predstavnici izvršne vlasti, koji su prisustvovali raspravi, nisu istakli u kojim oblastima bi Republika Srbija mogla da ostvari napredak, već na osnovu izjave premijerke Ane Brnabić saznajemo: „da li će i kada Srbija kao takva postati članica EU, na kraju krajeva, zavisi isključivo od volje i političke spremnosti država članica EU“. Poslanici su na kraju rasprave konstatovali preporuke u vezi sa vladavinom prava, pozdravili napore Vade na evropskom putu, obećali da će organizovati međustranačko dijalog i nastaviti započete reforme.
Poslednji put ažurirano: 01.02.2021, 16:18