JAGODA JORGA

Nestranačka licnost

Jagoda Jorga je rođena 30. marta 1952. u Beogradu. Doktorirala je 1992. na Medicinskom fakultetu u Beogradu, gde radi kao profesor. Inače je lekar specijalista za ishranu, članica brojnih svetskih i domaćih stručnih udruženja. U Otporu je bila aktivna od osnivanja kao potpredsednica zadužena za resorne odbore. Članica Demokratske stranke formalno postaje 2004, po "utapanju" Otpora u ovu političku organizaciju. Stranački je aktivna u Glavnom odboru.
Poslednji put ažurirano: 20.02.2022, 11:46

Osnovne informacije

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Članstvo u radnim telima

Poslanik nije ni u jednom radnom telu.

OSMO VANREDNO ZASEDANjE, 14.09.2007.

Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine predsedavajući, gospodine ministre, dosta toga je rečeno ovde o životnoj sredini tzv. Životnu sredinu posmatram kao mesto gde žive ljudi. Mene životna sredina tako interesuje.
Nisam tu da bih polemisala sa definicijama, već sam tu da bih vam iznela neke podatke, koje je 2005. godine iznela Svetska zdravstvena organizacija i koji kažu da direktno od posledica zagađenja životne sredine i radne sredine u svetu godišnje umre dva miliona ljudi. Svakoga dana, i ovih tri minuta dok budem govorila, šest hiljada ljudi umre, svakog minuta četiri čoveka umru kao posledica zagađenja životne sredine.
Znači, 2005. godine, koja je više puta pominjana, po prvi put je zapravo taj tzv. rizik kvantifikovan i stavljen u određen okvir. Sve ovo govorim iz razloga što to može dobro da nam posluži, nama kao ljudima koji smo tu da bismo brinuli o tome da ljudi žive bolje, da žive duže, da žive kvalitetnije.
To nam je merni instrument kojim sutra možemo da izmerimo efekte onih zakona koji će, nadam se, uslediti nakon ratifikacije Kjoto sporazuma, jer svakako da je i gospodinu ministru, i svima nama ovde potpuno jasno da Kjoto ne rešava sve u celini. Ali, Kjoto je jedna važna karika u tom lancu zaokruženog sistema očuvanja životne sredine, ali ne samo u tom smislu što je to neka zaloga za budućnost, to je sadašnjost.
Na osnovu ovih i ovakvih merenja, predložene su i potpuno nove, niže granične emisione koncentracije, bilo je tu mnogo pitanja i diskusija da li i to treba da usledi nakon ovoga o čemu pričamo, da li je to posledica tog novog zakonodavstva. Nisu standardi Evrope, nisu svetski standardi tu da bismo se mi samo nekome priključili.
Oni služe upravo tome da mi kvantifikujemo efekat ovoga što sedimo ovde devet sati i kažemo sutra, mi ćemo to tražiti od Vlade, da nam pokaže kakav je efekat tih mera koje je primenila.
Drugi aspekt, osim samog zdravlja, jeste aspekt hrane. Ova država se strategijski opredelila za proizvodnju nečeg što se obično zove zdrava hrana, odnosno u našoj terminologiji zdravstveno bezbedna hrana. Da li ovde iko misli da će nam neko poverovati kad vidi tu sliku obrenovačke termoelektrane, da ispod toga rastu zdrave i dobre paprike? Neće.
Jedan od elemenata da mi zaista pokažemo svetu da smo mi zemlja opredeljena za to o čemu govorimo i da u potpunosti sledimo to što smo započeli još pre pet godina. Znači, uvođenje kompletnog seta zakona kojim ćemo očuvati životnu sredinu.
Na kraju, jedna mala sugestija ministru koji je ovde, a to je, bilo bi jako dobro da međusobno sarađuju Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo ekologije i Ministarstvo zdravlja, i da iz toga proisteknu zaista dobri pokazatelji efekata ovoga što ćemo raditi. Hvala.