MILOŠ SIMONOVIĆ

Nestranačka licnost

Rođen je 1973. godine u Nišu.

Osnovnu i srednju školu završio je u rodnom gradu. Diplomirao je i magistrirao na Mašinskom fakultetu u Nišu, gde radi i kao asistent za oblast automatsko upravljanje i robotika.

Bio je član Protestnog odbora Univerziteta u Nišu za vreme Studentskog protesta `96/97. Narodni poslanik Skupšine Srbije bio je
Poslednji put ažurirano: 17.02.2022, 15:19

Osnovne informacije

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Članstvo u radnim telima

Poslanik nije ni u jednom radnom telu.

TREĆE VANREDNO ZASEDANjE, 19.06.2007.

Gospodine predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, želim na početku svog izlaganja da izrazim zadovoljstvo što smo današnji dan započeli, a mislim da ćemo tako i završiti, u mnogo tolerantnijoj atmosferi u odnosu na prethodne dane.
Mislim da je to dobar pravac, u kojem treba ova skupština da nastavi da radi, jer nas, zaista, čeka puno posla, puno zakona koje treba usvojiti. Mislim da moramo u neke normalne i racionalne okvire, jer narod Srbije od nas to traži, da vratimo način ponašanja poslanika u ovom parlamentu.
Danas je pred nama najvažniji dokument koji Skupština Srbije usvaja svake godine i koji definiše kako će se ubrani i izvorni prihodi budžeta Republike Srbije trošiti u jednoj fiskalnoj godini.
Ono što mogu, na početku, da izrazim jeste zadovoljstvo Poslaničke grupe Demokratske stranke i moje lično zbog toga što je ovaj budžet zaista realan. Da je budžet realan i izbalansiran, pokazuju primedbe opozicionih poslanika, koje se, u principu, ni na koji način nisu odnosile na ove izvore prihoda koje su Ministarstvo finansija i Vlada Republike predložili.
Mnogo je osnovnih stvari koje se mogu istaći u ovom predlogu zakona o budžetu. Ja ne bih govorio o tim stvarima.
Mislim da je gospođica Marković jako argumentovano odgovorila na neke demagoške tvrdnje sa ove govornice povodom pitanja obrazovanja i socijalnog dela ovog budžeta.
Mislim da je jako važno, i to treba istaći, kako će se razvojni deo budžeta trošiti do kraja godine. Mislim da je to najveći izazov koji stoji pred Vladom Republike Srbije i pred Ministarstvom finansija, kao i Predlog budžeta za 2008. godinu. Šta to znači?
Od toga kako budemo trošili ova sredstva iz budžeta, od načina i kriterijuma po kojima će određena ministarstva, u svojim razdelima, trošiti novac, zavisiće koliko će građani u svim delovima Srbije osetiti boljitak nakon ove fiskalne godine.
Moram da kažem da poslanici Demokratske stranke iz Srbije, dakle, iz dela Srbije južno od Beograda, smatraju da je prvenstveni i vrhovni nacionalni interes da se smanje regionalne razlike koje postoje u Srbiji.
(Aplauz)
Ukazaću vam samo na neke podatke, da je odnos najrazvijenijeg okruga, odnosno grada Beograda, i najnerazvijenijeg okruga, koji je, ujedno, po indeksu razvojne moći na poslednjem mestu - 1 prema 7, a taj okrug je Jablanički okrug. Odnos najrazvijenije opštine u Srbiji i najnerazvijenije opštine u Srbiji je 1 prema 15.
Mislim da je osnovni nacionalni interes ove vlade, ne samo u ovoj godini, već i u celom mandatu, da smanji te regionalne razlike. Nije to zadatak samo Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, nego cele ove vlade. Jer, od toga kako će određena ministarstva trošiti novac, zavisi i kakav će biti standard života u pojedinim regionima.
Reći ću vam da su jug i istok Srbije, u pogledu pitanja infrastrukture, najnerazvijenija područja u Srbiji. Istočna Srbija je po pitanju telekomunikacija i broja telefonskih priključaka na poslednjem mestu u Srbiji; samo njih 19 na sto stanovnika ima telefon u istočnoj Srbiji.
Da biste razvijali određene delove Srbije, da biste privlačili strane investicije, vi morate da obezbedite infrastrukuru. To je osnovni zadatak svih, i ove vlade i svih ministarstava, da u narednom periodu obezbede jednake mogućnosti svim građanima Srbije da žive u ovoj zemlji.
Druga stvar koju, takođe, treba istaći jeste da je Vlada Republike Srbije vrlo brzo, za nepunih mesec dana, obnovila pregovore sa Evropskom unijom. To je jako važna i pozitivna stvar za građane Srbije.
Međutim, zadatak ove vlade je da kroz određeni broj godina svi građani Srbije i svi regioni Srbije uđu u Evropsku Uniju.
Da bi se to dogodilo, moramo da smanjimo ove regionalne razlike koje postoje, moramo da omogućimo da u ovoj državi Srbiji svi imaju jednake mogućnosti, da imaju mogućnost da dođu do određenih institucija. Pristup institucijama treba da bude podjednak, bez obzira na to da li neko živi u Rumi, ili živi u Zaječaru, ili živi u Lebanu, ili u nekoj drugoj maloj opštini na jugu ili na istoku Srbije, naravno, i u autonomiji.
Šta još donose pregovori sa Evropskom unijom i skorašnje potpisivanje sporazuma o asocijaciji i približavanju Evropskoj uniji? To je mogućnost da država Srbija, opštine u Srbiji, gradovi, pokrajine, imaju mogućnost pristupa fondovima Evropske unije.
Da bi se, ravnopravno, sve opštine i gradovi u Srbiji uključili u fondove i mogli da konkurišu za određena sredstva od Evropske unije, potrebno je da se vrlo brzo donese zakon o ravnomernom regionalnom razvoju, da se donesu zakoni o lokalnoj samoupravi i da se donesu ona akta koja će omogućiti određene ekonomske autonomije i van Vojvodine i Beograda.
To jeste nacionalni interes. Jer, bez ekonomske jednakosti, dame i gospodo poslanici, nema nacionalne ravnopravnosti. To je činjenica oko koje moramo svi da se složimo, bez obzira na to iz koje stranke dolazimo i da li smo danas glasali u opoziciji.
Zbog toga danas pozivam sve poslanike da u narednom periodu aktivno radimo na tome, da omogućimo svim građanima Srbije jednak pristup institucijama, bez obzira na to da li dolaze iz Niša, odakle ja dolazim, ili iz neke druge sredine, iz Vojvodine, koja se bori za svoju autonomiju i za svoja prava. Ja vas molim da uradimo sve da i ostali građani Srbije imaju jednaka prava i jednake mogućnosti.