Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Veroljub Arsić

Veroljub Arsić

Srpska napredna stranka

Govori

Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, otvaram sednicu Dvadeset trećeg vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u Jedanaestom sazivu.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da sednici prisustvuje 105 narodnih poslanika.
Podsećam vas da je članom 49. Zakona o Narodnoj skupštini predviđeno da kvorum za rad Narodne skupštine prilikom svakog odlučivanja postoji ako je na sednici prisutna većina od ukupnog broja narodnih poslanika.
Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.
Konstatujem da je, primenom elektronskog sistema za glasanje, utvrđeno da je u sali prisutno 130 narodnih poslanika, odnosno da je prisutna većina od ukupnog broja svih narodnih poslanika i da postoje uslovi za rad Narodne skupštine.
Obaveštavam vas da su sprečeni da sednici prisustvuju sledeći narodni poslanici: Đorđe Milićević i Žarko Obradović.
Saglasno članu 86. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da je ova sednica sazvana u roku kraćem od roka utvrđenog u članu 86. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine zbog potrebe da Narodna skupština što pre razmotri predloge odluka iz dnevnog reda određenog u zahtevu 154 narodna poslanika.
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici uz saziv sednice Dvadeset trećeg vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u Jedanaestom sazivu, koja je sazvana na zahtev 154 narodna poslanika, saglasno članu 106. stav 3. Ustava Republike Srbije, članom 48. stav 3. Zakona o Narodnoj skupštini i članom 249. Poslovnika Narodne skupštine, dostavljen vam je zahtev za održavanje vanredne sednice Narodne skupštine sa određenim dnevnim redom sadržanim u tom zahtevu.
Za sednicu Dvadeset trećeg vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u Jedanaestom sazivu, određen je sledeći
D n e v n i r e d:
1. Predlog odluke o prestanku funkcije predsednika suda u sudovima opšte i posebne nadležnosti u Republici Srbiji;
2. Predlog odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju;
3. Predlog odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju, koji je podnet 18. decembra 2019. godine;
4. Predlog odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju, koji je podnet 9. januara 2020. godine;
5. Predlog odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju, koji je podnet 14. januara 2020. godine;
6. Predlog odluke o izboru zamenika javnog tužioca, koji je podnelo Državno veće tužilaca, od 25. novembra 2019. godine;
7. Predlog odluke o izboru zamenika javnog tužioca, koji je podnelo Državno veće tužilaca, od 26. novembra 2019. godine;
8. Predlog odluke o davanju saglasnosti na Finansijski plan Komisije za hartije od vrednosti za 2020. godinu;
9. Predlog odluke o davanju saglasnosti na Finansijski plan Regulatornog tela za elektronske medije za 2020. godinu;
10. Predlog odluke o davanju saglasnosti na Rebalans Finansijskog plana Agencije za energetiku Republike Srbije za 2019. godinu i
11. Predlog odluke o davanju saglasnosti na Finansijski plan Agencije za energetiku Republike Srbije za 2020. godinu.
Narodni poslanik Aleksandar Martinović, na osnovu člana 92. stav 2. i člana 192. stav 3, a shodno članu 157. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, predložio je da se obavi zajednički jedinstveni pretres o: Predlogu odluke o prestanku funkcije predsednika suda u sudovima opšte i posebne nadležnosti; Predlogu odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju koji je podnet 28. oktobra 2019. godine; Predlogu odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju koji je podnet 18. decembra 2019. godine; Predlogu odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju koji je podnet 9. januara 2020. godine; Predlogu odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju koji je podnet 14. januara 2020. godine; Predlogu odluke o izboru zamenika javnog tužioca koji je podnelo Državno veće tužilaca, od 25. novembra 2019. godine; Predlogu odluke o izboru zamenika javnog tužioca, koji je podnet 26. novembra 2019. godine.
Drugi zajednički jedinstveni pretres o: Predlogu odluke o davanju saglasnosti na Finansijski plan Komisije za hartije od vrednosti za 2020. godinu; Predlogu odluke o davanju saglasnosti na Finansijski plan Regulatornog tela za elektronske medije za 2020. godinu; Predlogu odluke o davanju saglasnosti na Rebalans Finansijskog plana Agencije za energetiku Republike Srbije za 2019. godinu i Predlogu odluke o davanju saglasnosti na Finansijski plan Agencije za energetiku Republike Srbije za 2020. godinu.
Da li narodni poslanik Aleksandar Martinović želi reč? (Ne)
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje: za – 130, protiv – niko, uzdržanih – nema, od ukupno 139 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova prihvatila ovaj predlog.
Prelazimo na rad po utvrđenom dnevnom redu.
Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da su pozvani da sednici prisustvuju: Dragomir Milojević, predsednik VSS, Ivan Jovičić, izborni član VSS iz reda sudija i zamenik predsednika VSS, Tatjana Lagumdžija i Sandra Kulezić, izborni članovi Državnog veća tužilaca, Mirjana Pavlović, sekretar VSS, i Nataša Đelić, šef Odseka za statusna pitanja sudija VSS.
Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika.
Saglasno članu 192. stav 3, a shodno članu 157. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram zajednički jedinstveni pretres o: Predlogu odluke o prestanku funkcije predsednika suda u sudovima opšte i posebne nadležnosti u Republici Srbiji; Predlogu odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju od 28. oktobra 2019. godine; Predlogu odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju od 18. decembra 2019. godine; Predlogu odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju od 9. januara 2020. godine; Predlogu odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju od 14. januara 2020. godine; Predlogu odluke o izboru zamenika javnog tužioca od 25. novembra 2019. godine; Predlogu odluke o izboru zamenika javnog tužioca od 26. novembra 2019. godine.
Da li predstavnici predlagača žele reč? (Da)
Reč ima gospodin Ivan Jovičić. Izvolite.
Reč ima gospođa Sandra Kulezić, izborni član Državnog veća tužilaca.
Izvolite.
Da li izvestilac nadležnog odbora želi reč? (Ne.)
Da li predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa žele reč?
Reč ima narodni poslanik Petar Jojić.
Izvolite.
Zahvaljujem, gospodine Jojiću.
(Petar Jojić: Na kraju, ako mi dozvolite…)
Kolega Jojiću, prekoračili ste vreme, ne mogu, verujte.
Zatražite reč, kolega Jojiću.
Zahvaljujem.
Da li još neko od predsednika, odnosno predstavnika poslaničkih grupa želi reč?
Reč ima narodni poslanik Neđo Jovanović.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Muamer Bačevac.
Izvolite.
Na osnovu čega kolega Jojiću?
(Petar Jojić: Pa čuli ste šta je rekao.)
Nije vas spomenuo ni jedan jedini put.
Kolega Bačevac, izvolite.
Nastavite kolega Bačevac.
Reč ima narodni poslanik Marijan Rističević.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Jelena Žarić Kovačević. Izvolite.
Zahvaljujem.
Da li još neko od predsednika, odnosno predstavnika poslaničkih grupa želi reč? Ne.
Onda prelazimo na raspravu po redosledu narodnih poslanika prijavljenih za reč.
Reč ima narodni poslanik Jahja Fehratović.
Izvolite.
Dame i gospodo narodni poslanici, ovo je jedna od rasprava gde mnogi državni organi dokazuju svoj kapacitet, a mi kao društvo pokazujemo i dokazujemo na kom razvoju demokratije se nalazimo.

Od kada je počela reforma pravosuđa u Republici Srbiji, uvek se postavlja jedno pitanje, odnosno neko želi da postavi jedno pitanje, a to je da li je starije kokoška ili jaje. Mislim da je to pogrešna pretpostavka uopšte. Zašto? Valjda su u tim organima koji predlažu kandidate za sudije i zamenike tužilaca i tužioce pravnici, pa su nešto i o demokratiji učili bar na fakultetu. Ne mogu da budu dobri ni sudije, ni tužioci ako bar neka osnovna prava demokratije ne znaju. Znači, ovde sede predstavnici građana i nose suverenitet građana koji su glasali na nekim izborima. Nema veze koja je to politička stranka.

Sada, odluke koje donosi i Državno veće tužilaca i Vrhovni savet sudstva, ko je njima dao to ovlašćenje? Ko je vama dao ovlašćenje da predlažete Narodnoj skupštini kandidate za sudijske ili javnotužilačke funkcije? Ova Narodna skupština. Deo suvereniteta smo preneli na vas, s tim da ako narodni poslanik koji glasa za loš zakon odgovara za to pred građanima na narednim izborima, ja postavljam pitanje, ako dobijemo loše kandidate, kome vi odgovarate? Pa, nama. Da rešimo dilemu ko je stariji, kokoška ili jaje.

Kada bilo koji narodni poslanik se izjašnjava o sudiji ili kandidatu za nosioce javnotužilačke funkcije, glasa za njegov izbor i on bude izabran, šta se dešava sa suverenitetom građana? Narodni poslanik je to preneo na tužioca i sudiju. Tako je valjda od Francuske buržoaske revolucije. A to da neki tužioci pokušavaju Srbiju da vrate u vreme Al Kakponea i Lakija Lućijana, o tome ćemo malo kasnije.

Postavljam pitanje ne samo izbora, nego zašto se ovde i ne nalaze predlozi za razrešenje, jer sam sit raznih organizacija čiji je legitimitet jedino da konkurišu kod stranih ambasada za dobijanje novca za projekte koje niko ne čita i koji, da izvinite, govore tako loše o svojoj zemlji, da postavljam pitanje da li su došli sa neke druge planete? Kakvo vaspitanje imaju iz kuće, iz porodice odakle su potekli i u kakvom društvu žele da žive i da to društvo povere kasnije svojoj deci, o tome ćemo malo kasnije.

Znači, neke stvari smo raščistili.

E sada, jako je ružno ovo što sam čuo i od kolege Martinovića, ja se ne slažem da je data fer ponuda. Jeste fer, ali ne prema narodnim poslanicima i Narodnoj skupštini. Trebalo je da bude debata o svim kandidatima koje ste predložili za predsednike sudova, pa da vidim, ucenite, stavite ponovo to na listu ovde, pa ponovo ćemo isto da pričamo o njima i pričaćemo stalno onu istinu kakve ste nam kandidate predložili. Tražićemo odgovore zašto ste takve predložili, pa će to naravno u nekom periodu da bude i preispitivanje šta vi kao funkcioneri, kojima smo mi poverili jedan deo našeg suvereniteta, radite kad nam predlažete takve kandidate.

Isto tako, pa nije sudija „sveta krava“. Stalno se kroz društvo provlači nešto da kada god komentarišete neku sudsku presudu koja je pravosnažna, konačna, obavezujuća, ne smete da je komentarišete. Ne sme dok se vodi postupak, to je pritisak na sud, ali imam pravo da komentarišem kada je konačna, da tražim pitanja, odgovore, da vas pitam šta radite sa sudijom koji ne radi svoj posao kako treba. Pa, neka me neko ubedi da ne mogu da komentarišem presudu sudije Majića, onu sramnu presudu. Ima ih nekoliko.

Sada postavljam pitanje, šta je to diskreciono opravo i nezavisnost i samostalnost sudije? Sudija sudi u okvirima koje je poverio Ustav i koje smo mi postavili kao narodni poslanici kroz zakon. Sudija može samo u tim okvirima da sudi. Šta je diskreciono pravo? Kome će dokazu više da poveruje, kome će svedoku više da poveruje? Ako se krivica utvrdi, da uzme olakšavajuće, otežavajuće okolnosti da izrekne presudu, ali ne može kada se utvrdi krivica da bude oslobođen. Ne može. Mora da se odgovara.

Sada ja pitam, šta je sa tim sudijama? Evo, pričamo, usta su puna celom društvu, celom tom nevladinom sektoru, svim tim građanskim, predstavnicima civilnog društva, nezavisnosti sudije i tužilaca, pa postavljam pitanje, da li smo mi nekog sudiju i tužioca smenili? U poslednjih deset godina da li je neko smenjen? Zaista bih voleo. To jedino ako je počinio neko krivično delo koje nije vezano za tužilačku funkciju.

Postavljam pitanje, kako vi cenite rad tih sudija koji su izabrani? Znate šta, građani, svako od nas očekuje da živi u društvu u kome je bezbedan i ravnopravan. Pravo kao nauka je valjda stvoreno da se ljudi ne svađaju, ne tuku i ne ubijaju, nego da budu ravnopravni. Ko garantuje za tu ravnopravnost? S jedne strane država, s druge strane sudovi, država kroz organe javnog reda i mira i tužioci, pa ćemo stalno pod nekim izgovorom da je potrebna samostalnost i nezavisnost, a jeste potrebna, da urušavamo čitav sistem. Pod izgovorima, ne opravdanim razlozima.

I ovo što je bilo sada sa izborom kandidata za predsednike sudova, šta potvrđuje? Zakoni su dobri, ali kao društvo, kao sistem nismo tome dorasli. To nije sramota. Jeste sramota i Narodne skupštine, ali i svakoga ko je u tome učestvovao i dao glas da to bude predloženo u Narodnoj skupštini, da kandidat za predsednika suda bude na posebnim merama. Znate i sami, pravnik ste, koje su to procedure potrebne da budete na tim merama i da se neko pravi da o tome niko ništa ne zna. Ma, nije moguće. To jednostavno nije moguće.

Znači, od vas očekujemo, kao što mi odgovaramo pred našim građanima, tako i očekujemo da i vi za ono što radite odgovarate građanima kroz rad u Narodnoj skupštini i ne možete drugačije.

Možemo da pričamo o nezavisnosti i samostalnosti. Hajde sada da pričamo o Filipu Koraću. Evo, tamo neki zamenik ili tužilac odustao je od krivičnog gonjenja osvedočenog ubice, kriminalca, švercera droge.

Da li se desilo nešto tom zameniku? Ugrožena pretpostavka nevinosti. Ma nemoj. Koliko godina je raspisana poternica za njim? Ako je nevin, što onda nije dostupan našim organima? Što se krije? Znači, to je logika čoveka sa osnovnom školom – ako si nevin, što bežiš? Ne treba da ima fakultet, ne treba da ima pravni fakultet.

Drugo pitanje, ako si pošten, odakle ti pare da se toliko kriješ? Onda dolazi do normalnog, logičnog zakona poljoprivrednog proizvođača sa osnovnom školom, da je platio tužioca koji je vodio postupak protiv njega. Onda pokazujemo jednu ružnu sliku o radu naše države i naših državnih organa, bez obzira da li su oni u izvršnoj vlasti, da li su nezavisni, da li su samostalni, da li su sve to. Ispada da policija hapsi samo one koji ukradu kokošku, koji ukradu jaje. Nije tako. Nije tako, ali ko odlučuje ko će da bude uhapšen? Pa tužilac, ne policija. Policija može da privede na informativni razgovor, da odredi zadržavanje u trajanju od 48 sati, tužilac je taj koji određuje mere pritvora, odnosno hapšenje. On sprovodi istragu, traži od policije da mu pribavlja i dostavlja dokaze.

Ako nije sposoban za tako nešto, nemoj da se bavi tim poslom. Ako nisi hrabar da uhapsiš Filipa Koraća, nemoj da se baviš tim poslom. Nisi za to. Budi advokat pa ga brani, poštenije je, a ne ovako.

Znači, sva sreća što su te reforme koje su trebale da budu ustavne, odložene za neko vreme. Iskoristićemo to vreme da osnažimo kapacitete i Državnog veća tužilaca i VSS, da zaista ovde dolaze kandidati kome ne može niko da da jedan jedini ozbiljan prigovor.

Još nešto, kada su u pitanju te sudije koje krše zakon, kao što je ovaj Majić koji je puštao i teroriste, koji je oslobodio pedofila, pa zamislite vi to da on kaže: „To je opšte prihvatljivo i u skladu sa običajnim pravom populacije iz koje on dolazi, znači kod Roma“. Prvo je uvredio te Rome, to je prva stvar. Druga stvar, čekajte, jeste pravo naše građansko nastalo iz običajnog prava, ali valjda smo prevazišli prvobitnu ljudsku zajednicu. Valjda sada imamo zakone.

Šta je sa sudijom koji krši zakon? To ne može da se podvede pod diskreciono pravo. Utvrđena krivica, oslobodi okrivljenog i to je materijalna povreda zakona. Razlog za razrešenje. Ništa.

Evo, ovde imam, sedi sad ovde u poslaničkoj klupi SNS, kolega Marijan Rističević, imamo sudiju koji ne priznaje ustavnu odredbu zaštite pod imunitetom narodnog poslanika.

Što narodni poslanik kaže u ovoj sali je apsolutna nepovredivost, apsolutni imunitet, apsolutni.

Zamislite sad, kad se to prekrši, čitav jedan sistem je urušen. Znači da i narodni poslanik za davanje glasa može sutra da odgovara krivično, ne samo za izraženo mišljenje. To je isto odredba u Ustavu. Pa, kad prekršite jednu, onda šta, hapsiće nas zato što glasamo? Ne može tako.

Dosta više te priče oko nezavisnosti i samostalnosti. Ma, mi je vama ovde čuvamo. Ali, isto tako, očekujemo da radite kako treba. Očekujemo da ocenjujete te sudije i te tužioce kako treba, da kažete Narodnoj skupštini - ovaj ne radi svoj posao, stekli su se uslovi da ga pošaljemo u advokaturu ili u zatvor. Pa da vidimo.

Ja bih najviše voleo kad bih raspravljao o dva kandidata ovde u Narodnoj skupštini - o Majiću, kao sudiji i onom tužiocu koji je odustao od krivičnog gonjenja Filipa Koraća, da znamo, da saznamo konačno zašto su to radili. Jel im dao neko novac? Jel su Majiću kad je puštao šiptarske teroriste narko karteli albanski, šiptarski, davali novac da budu pušteni? Pustio je braću Mazreku. Jel dobijao donacije sa Kosova? Ubili su devojčicu od 13 godina, samo zato što je Srpkinja. Pre toga je silovana. Jel on normalan? Znači, ako je Vrhovni kasacioni sud utvrdio da je prekršen zakon, zašto nije više ovde kod nas, da ga uhvatimo lepo, pa da on vidi, pa posle neka ide po N1, gde god hoće, baš me briga.

Ali, dok ne bude jedan jedini sudiji, jedan jedini tužilac, ne budu odgovarali zato što ne rade svoj posao kako treba, verujte mi, nećete imati ni nezavisnost, ni samostalnost, zato što će takvi stalno da je urušavaju. Stalno. Neprestano. Oni će da je urušavaju i oni će da prave klimu u društvu da bi mogli da nastave to što rade, za novac, nažalost, ne kroz platu nego kroz neke druge donacije, od nekih drugih ljudi, da rade to što rade i da napadaju vaš rad ovde, i naš rad, takođe.

Ja se nadam da više nikada nećemo biti u situaciji da glasamo, odnosno da dođemo do toga da neki vaš predlog bude vraćen, niti da i jedan kandidat za sudiju ili nosioca pravosudne funkcije bude osporen, a da su razlozi za osporavanje ozbiljni. Ali se nadam da ćemo jednom i raspravljati o radu korumpiranih tužilaca i sudija.
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici nastavljamo sa daljim radom.

Reč ima narodni poslanik Nataša Jovanović.

Izvolite.

Zahvaljujem.

(Petar Jojić: Replika.)

Po kom osnovu kolega Jojiću?

(Petar Jojić: Bio sam prozvan od strane kolege Aleksandra Markovića.)

(Nataša Sp. Jovanović: Ja po Poslovniku.)

Po Poslovniku, Nataša Sp. Jovanović.

Koleginice Jovanović, to možda možete kod nekog mlađeg kolege, kod mene ne.
Odmah i da raščistimo, tri minuta i nešto vam je bilo pre pauze.
(Nataša Sp. Jovanović: Da, dobro.)
Vi ste izjavili na to da je došlo do greške u sistemu i dobili ste sedam minuta i 11 sekundi koliko je i pripadalo. Na tih sedam minuta i 11 sekundi, ja sam vas pustio da uđete u deveti minut i vi ste tražili još da vodite diskusiju. Ja sam i to tolerisao.
(Nataša Sp. Jovanović: Da završim rečenicu.)
Pa nije bila jedna rečenica, svi koji su pratili zasedanje Skupštine vide da je to bilo malo više od jedne rečenice i da je to bio još jedan minut prekoračenja.
Ja zaista tu ne mogu da vam pomognem.
(Nataša Sp. Jovanović: Ne, pomažete izvršiteljskoj mafiji.)
Ne pomažem. Pa, možda pomažem i njima, ali pomažem i građanima koji imaju svoja potraživanja i koja do sad nisu mogli da naplate.
(Nataša Sp. Jovanović: U redu je, ne želim.)
Ne želite da se Skupština izjasni.
Pravo na repliku, narodni poslanik Petar Jojić, na izlaganje kolege Aleksandra Markovića.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Studenka Stojanović.
Izvolite.