DEJAN RADENKOVIĆ

Socijalistička partija Srbije

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Dejan Radenković je funkciju narodnog poslanika obavljao pet puta do sada. Prvi put je izabran za narodnog poslanika u osmom sazivu, 2008. godine, a zatim i u naredna četiri skupštinska saziva, tako da je na funkciji narodnog poslanika od 2008. godine do danas.

U osmom sazivu bio je zamenik predsednika Odbora za Kosovo i Metohiju, i član Odbora za urbanizam i građevinarstvo.

U devetom sazivu bio je član Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava.

U desetom sazivu Narodne skupštine bio je predsednik Odbora za prostorno planiranje, saobraćaj, infrastrukturu i telekomunikacije.

U 11. sazivu bio je član Odbora za evropske integracije.

U 12. sazivu bio je član Odbora za zaštitu životne sredine.

Tokom 12. saziva na redovnim skupštinskim zasedanjima je proveo 170 sati, dva puta se obraćao u plenumu, u postavljanju poslaničkih pitanja nije učestvovao, kao ni u traženju obaveštenja i objašnjenja. Što se tiče prisustva glasanjima za akte, prisustvovao je 161 put, od čega je kod 152 akta glasao “za”.

U 13. sazivu izabran je za poslanika kao 31. na listi IVICA DAČIĆ – PREMIJER SRBIJE, mandat mu je potvrđen 01.08.2022. godine.

U 13. sazivu deo je poslaničke grupe IVICA DAČIĆ - Socijalistička partija Srbije (SPS). Predsednik je Odbora za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku. Takođe, član je Delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO.

BIOGRAFIJA

Rodjen je 09.09.1971. godine u Prištini, gde je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Prištini, a zvanje magistra ekonomskih nauka stekao na Univerzitetu EDUCONS.

Svoje radno iskustvo počeo je kao komercijalno-finansijski direktor u Preduzeću za trgovinu i usluge „Balkan auto“ u Prištini, a nakon toga prešao je u JP PTT saobraćaja „Srbija“.

Bio je zaposlen u brokerskoj kući „First Global Brokers“ a.d, kao asistent generalnog menadžera.

U više preduzeća bio je angažovan kao savetnik direktora na polju kontrole i upravljanjafinansijskog poslovanja preduzeća i marketing aktivnostima.

Bio je direktor firme „Orbita komunikacije“ doo Beograd.

Od 2010.godine je radio u Kompaniji „Ratko Mitrović“ a.d u kojoj je obavljao funkciju generalnog direktora, a zatim izvršnog direktora i člana Upravnog odbora.

Bio je predsednik Odbora za praćenje poslovanja i član Upravnog odbora „Dunav banke“ ad Zvečan a jedno vreme vršio funkciju predsedavajućeg Upravnog odbora. Bio je i član Odbora za praćenje poslovanja „MTS banke“ ad Beograd i NO SP „Lasta“.

U Socijalističkoj partiji Srbije obavljao je funkcije predsednika Mladih socijalista Kosova i Metohije, potpredsednika Mladih socijalista Srbije, potpredsednika Pokrajinskog odbora Socijalističke partije Srbije Kosova i Metohije, koordinatora Glavnog odbora Socijalističke partije Srbije za Kosovo i Metohiju i člana Glavnog odbora Socijalističke partije Srbije u više mandata.

Trenutno član Predsedništva Socijalističke partije Srbije.
Poslednji put ažurirano: 07.09.2022, 14:01

Osnovne informacije

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Članstvo u radnim telima

Poslanik nije ni u jednom radnom telu.

Treća sednica Drugog redovnog zasedanja , 08.12.2022.

Poštovani predsedniče Skupštine, uvažene dame i gospodo narodni poslanici, ministre sa saradnicima, ostali prisutni ministri, mi smo podneli jedan amandman na član 8. predloga zakona, razdeo 24. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Republička direkcija za vode, Glava 24.3, da se posle programske aktivnosti dodaje nova programska aktivnost 5004 – Brana sa akumulacijom „Selova“ Kuršumlija, ukupna sredstva od 50 miliona, ekonomska klasifikacija 511 – zgrade i građevinski objekti, iznos 40 miliona i ekonomska klasifikacija 541 – zemljište u iznosu od 10 miliona.

Ovaj amandman je podnet sa obrazloženjem da akumulacija „Selova“ predstavlja značajan vodoprivredni sistem sa višestrukom namenom, pre svega za potrebe snabdevanja vodom stanovništva grada Niša i grada Prokuplja, kao i opština Blace, Žitorađa, Kuršumlija i Merošina, zatim, kao odbrana od poplava naseljenih područja u priobalju nizvodno od pregradnog mosta i zaustavljanje poplavnih nanosa i erozije zemljišta sa proizvodnjom električne energije, razvoj poljoprivrede i ribarstva, oplemenjivanje malih vodotokova, kao i za razvoj turizma u ovom kraju.

Učesnici u izgradnji ovog vodoprivrednog sistema, podsetiću, koji će se snabdevati vodom za akumulaciju „Selova“ su međusobnim sporazumom utvrdili i raspodelili procenat korišćenja vode, pri čemu 62,58% dobija grad Niš, grad Prokuplje 15,35%, Kuršumlija 10,46%, Blace 5,10%, Merošina 3,63% i Žitorađa 2,68%.

Prema zaključenom sporazumu u gradnji vodoprivrednog sistema „Selova“, koji je još odavno bio, da ne podsećam sada građane, to najbolje znaju građani Kuršumlije, osim gradova i opština koji će se snabdevati vodom, treba da učestvuje i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, koje je nasledilo obaveze tadašnje republičke samoupravne i interesne zajednice vodoprivrede.

Zbog značaja ovog vodoprivrednog sistema neophodna su dalja kontinuirana ulaganja i države i lokalnih samouprava koje će se snabdevati vodom, te u tom smislu, amandmanom predlažemo da se otvori ova budžetska pozicija i da se tražena sredstva obezbede preraspodelom sredstava u okviru istog razdela kod pozicije Republičke direkcije za vode, koja pored ostalog ima i nadležnosti i pitanja vodoprivredne infrastrukture od interesa za Republiku i njen ravnomerni razvoj u ovoj oblasti.

Ja ću morati u par rečenica i reći šta je cilj ovog amandmana. Ja znam da ovo možda i nije moguće u ovom trenutku prihvatiti. Ja sam još pre par godina podneo isti ovakav amandman u cilju podsećanja da ta akumulacija stoji nezavršena, da je interes da se pokrene i da se ta akumulacija završi. I cilj našeg amandmana je da se skrene pažnja, da se ovaj deo zemlje ekonomski i politički razvije i osnaži.

Za ovaj okrug karakteristična su privredna, socijalna, demografska i politička kretanja. Sve je manji broj stanovnika na godišnjem nivou. Konstantan pad stope nataliteta i rast stope mortaliteta je osnovni uzrok za ovako poraznu demografsku orijentaciju. Tri puta je manje rođenih nego umrlih i taj odnos se pogoršava iz godine u godinu. Drugi razlog su izražene migracije ka razvijenijim opštinama, a i pogoršava se iz godine u godinu jer se odlazi u inostranstvo, mahom u nordijske zemlje.

Toplički okrug, pre svega, ima strateški značaj, nudi brojne potencijale koji se uz pametan rad mogu iskoristiti. Razvoj Toplice u dobroj meri prepušten je entuzijazmu pojedinaca u ovom trenutku, a radi se o okrugu čiji se dobar deo naslanja na Kosovo i Metohiju. Kao što je već navedeno, ima izuzetan strateški značaj za Republiku Srbiju.

Reč je o okrugu veoma pogodnom za razvoj poljoprivrede, naročito stočarstva, voćarstva, vinogradarstva. Tri banje su u tom okrugu poznate - Prolom, Lukovska i Kuršumlija, nekada su bile elitne banje. Danas u Kuršumlijskoj Banji, nažalost, skoro da nema stanovnika. Bogate su termomineralnim vodama koje se ne koriste, a hotelski kapaciteti propadaju. Ne traže se investitori ni partneri, ali država je učinila napore za taj kraj i u poslednje vreme i preduzela određene korake i ka aktiviranju Kuršumlijske Banje i ka otvaranju fabrika u tom kraju, jer je to od izuzetne važnosti, kao što sam već naveo, za taj kraj.

Ono što ovde nisam mogao da verujem šta slušam i šta pojedincima i pojedinim kolegama smeta, a to dovodi u zabludu ljude koji tamo žive. Prosto ne mogu da verujem, bar za nas je od izuzetne važnosti, i za taj kraj, autoput Niš-Merdare koji bi uticao na brži razvoj ovog kraja. Osim toga, neophodno je da se stimuliše razvoj poljoprivrede i banjskog turizma, a u Predlogu budžeta za 2023. godinu predviđena su sredstva za izgradnju autoputa Niš-Merdare, deonica Niš-Pločnik u iznosu od tri 3,5 milijardi skoro.

Radovi na autoputu Niš-Merdare su u toku i ove godine očekuje se da će za dve godine biti završen prvi deo puta kada će se spojiti Prokuplje i Niš najkvalitetnijom saobraćajnicom, a potom nastaviti dalje do Kuršumlije. Mnogo je suštinski bitna izgradnja petlje kod Merošine. Na tom budućem autoputu od Niša do Merdara… Ima primarni cilj da se poveže Prokuplje, Kuršumlija, Niš i centralna Srbija.

Izgradnja navedenog autoputa uticaće na bolju povezanost industrijskih zona Niš, Prokuplje i Kuršumliju. Veliki je značaj i za turizam, naravno, jer ćemo povezivanjem Nišavskog i Topličkog okruga dobiti osnovu za buduću turističku regiju. Znači, tri banje, Đavolja varoš, to ne smemo da prepustimo da ostane u takvoj fazi i zato je ovo jedan apel, jedna poruka, da se akumulacija Selova završi. Naravno, da u perspektivi to sagledamo, vidimo, da to bude u nekom daljem planu razvoja tog kraja. Ono što je važno, mislim, treba da damo svoj puni doprinos da pomognemo ovom kraju, kao i svim nerazvijenim opštinama u Srbiji, da ekonomski ojačaju, da zaustavimo dalje negativne demografske i migratorne trendove.

Nadam se, mada možda ministar, ako on ima diskreciono pravo, možda može da prihvati ovaj amandman, ako to nešto ne remeti, mada sumnjam u tako nešto, da je to sada u ovom trenutku moguće. Bilo bi dobro da se na neki način pokrenu radovi na akumulaciji Selova, iz ovih razloga koje sam naveo. To je obaveza moja prema tom kraju. Mislim da je svima nama obaveza da povedemo računa o svim krajevima koji su nerazvijeni.

Ne bih više da dužim, možda sam i malo previše pričao o amandmanu. Zahvaljujem vam se na pažnji. Ako bude bilo potrebe, javiću se i po drugim amandmanima ispred SPS. Hvala.

Treća sednica Drugog redovnog zasedanja , 05.12.2022.

Hvala, predsedniče.

Uvažena predsednice Vlade, uvažene koleginice i kolege narodni poslanici, narodne poslanice, ministre finansija, guvernerko Narodne banke Srbije, pozdravio bih i sve ministre koji su sada prisutni u sali, naravno i građane koji nas prate, u ime poslaničke grupe Socijalističke partije Srbije ja ću se u ovom zajedničkom jedinstvenom pretresu fokusirati na Predlog zakona o budžetu. Mogu da kažem da, eto, nakon samo skoro mesec dana, imamo još jednu raspravu o budžetu, a ovaj put onu koja se odnosi na budžet za narednu godinu.

Prošli smo godinu koja umesto da bude godina potpunog oporavka, nakon dve u svetu krizne godine, koje smo mi mnogo bolje prebrodili od većeg dela Evrope, postala je godina do sada neviđenih izazova, teških politika, teških ucena i može se reći uspešne borbe Srbije da ostane suverena država, koliko to relativno mala zemlja može sebi da priušti.

Godinu 2022. završavamo u izvesnoj meri ranjeni najrazličitijim faktorima koji nisu naša zasluga, a pomenuo bih samo nekoliko. Pod jedan, kolaps lanaca snabdevanja u svetu kao rezultat kineske politike borbe protiv Kovida, koja nažalost i dalje nije promenjena. Pod dva, kolaps lanaca snabdevanja sa Ruskom Federacijom, osim onih lanaca gde su evropske zemlje zavisne u većoj ili manjoj meri od Rusije. Pod tri, rastuće cene energenata i većine strateških sirovina koje su tokom leta beležile nivoe koji su bili nezamislivi. Danas su ove cene više ili slične onima pre rata Rusije i Ukrajine i smatram da su postale podnošljivije.

Pod četiri, galopirajuća inflacija u svetu kao rezultat masovnog štampanja novca u SAD i u EU i naše užasavajuće dileme da li da povećamo i mi našu novčanu masu i pokrenemo inflaciju, ili da rizikujemo jačanje dinara u vreme krize i finansiranja kovid mera u potpunosti kroz državno zaduženje, a ne delimično kroz primarnu misiju. Pod pet, rastuće kamatne stope na svetskom tržištu koje čine refinansiranje duga znatno skupljim. Pod šest, napadi na našu spoljno političku poziciju, koja nam je do sada omogućavala da držimo Kosovo barem na jednoj niti u Srbiji i koja je sa izopštenjem Rusije iz Evrope postala izuzetno teška za objašnjenje, a kamo li za doslednu primenu.

Toliko o ovim faktorima, a u daljem toku ću navesti da mogu da kažem da smo imali i krize i ranije, možda neke veće ili manje, ali način na koji se mi nosimo sa ove dve vezane krize koje imamo u proteklom periodu teško da može biti napadnut kao neadekvatan, uz naravno uvek izraženu spremnost sadašnje većine da sasluša i uvaži svaku ideju koja nam može olakšati ove izazove.

Naravno, predaja za Srbiju nikada nije bila i neće biti opcija. Mi smo postavili temelje zemlje pobednika i nastavićemo da pobeđujemo, bez obzira koliko bilo teško spolja, odnosno koliko budemo trpeli neosnovane kritike i napade iznutra u momentima kada je elementarna sloga potrebnija nego ikada. Za promenu, sloga u razumu, racionalnom delovanju, državotvornosti i solidarnosti.

Da se vratimo ipak na Predlog budžeta za 2023. godinu. Juče je ministar finansija na Odboru za budžet i finansije i danas predsednica Vlade je više nego iscrpno iznela osnovne podatke vezane za državu u celosti i njene osnovne ekonomske pokazatelje i ciljeve koji tek treba da se ostvare.

Ostajemo zemlja sa razvojnim nivoom deficita u trenutnoj situaciji, koja ne podiže ukupnu zaduženost u odnosu na BDP. Ako bi posmatrali deficit u ukupnom dugu Srbije kao kriterijume konvergencije za uvođenje evra, Srbija bi danas više bila zemlja evro zone nego većina zemalja koje koriste evro. Ima i onih sa manjim dugom, ima i onih koji imaju sličan deficit, ali ono što je i moje i opšte zapažanje Poslaničke grupe SPS, dopalo se to nekome ili ne, da u evro ligi javnih finansija mi ne stojimo loše, nego naprotiv. Da su javne finansije košarka, bili bismo siguran kandidat za plej-of najboljih javnih finansija.

Ako znamo odakle smo krenuli, kakve smo izazove imali, kakvo je nasleđe koje nosimo, jako je teško ne biti ponosan, posebno ako ste kao Socijalistička partija Srbije dali doprinos u procesu koji je Srbiju vratio na put uračunljivih evropskih zemalja.

Da se vratim na već pomenutu spoljnu politiku. Mala zemlja u kojoj je privreda u lošem stanju, koja ne privlači strani kapital, koja ima loše vođene javne finansije i valutu koja je za klasu gora od većine valuta u Evropi, ne može da vodi nezavisnu politiku i da bude suverena. Dobra ekonomija, kvalitetne javne finansije i kredibilitet države i javne snage koja nam omogućava da ostvarujemo sve ciljeve spoljne politike. Niko ne ceni zemlje koje puze i koje tuđe interese stavljaju ispred vlastitih, ma koliko to bilo privlačno za onoga ko bi želeo da mi izgubimo što je više moguće, a da za uzvrat dobijemo mnogo lepih tapšanja po ramenu. Takav pristup se zove, iskoristiću jedan termin - pristup korisnih idiota, a korisni idioti nisu poželjni partneri u ekonomiji i bilo čemu, nego neko koga žednog prevodite preko vode.

Brojka koja je stvarno magična za raspravu o ovom budžetu je projektovana stopa rasta BDP-a od 2,5%. Danas možete da kritikujete performanse privrede Srbije, izvlačite podatke da postoje ne tako malobrojne zemlje koje imaju više projektovane stope rasta 2023/24. godine. Međutim, jedino što ima smisla za poređenje je kumulativni rast u periodu od 2020. do 2022. godina, na koji se dodaju projekcije za 2023/24. godinu.

Ako tako posmatramo pomenute performanse Srbije u ogledalu evropskih privreda, primetićemo da smo mi među njima najuspešniji. To ne treba da bude razlog da budemo samozadovoljni i da se sa radošću prihvati ovo što napominjem oko ovih 2,5%, već da nastavimo sa daljim reformama i traganjem kako da svakog dana budemo sve bolja država, da ostanemo servis privredi i građanima, koji na kraju stvaraju vrednosti u okviru pravila igre koja se ovde donesu, naravno uz široke konsultacije pre donošenja zakona.

Nama u Socijalističkoj partiji Srbiji više je nego jasno da je samo jedan procentni poen razlike u stopama rasta na godišnjem nivou ogromna razlika kada se posmatra period od 20 godina. Da su, recimo, SAD od osnivanja rasle samo jedan procentni poen sporije svake godine, danas bi bile na nivou Meksika i ne bi bile nikakva sila u svetu. Zato je borba za svaki procenat rasta privrede Srbije suštinski bitna, jer nemamo vremena za gubljenje. Mnogo vremena je izgubljeno. Mi želimo da ostanemo na istom nivou razlike standarda u odnosu na zemlje koje su razvijenije od nas, nego da težimo da tu razliku smanjujemo i apsolutno i relativno.

Nekada se maštalo o hiljadu evra prosečne plate. Danas je to realnost koja nam je na dohvat ruke. To je samo početak, jer mi kao zemlja imamo još mnogo aduta koje možemo da ponudimo.

Napomenuo bih da se u ovom budžetu jasno vidi da se nastavlja sa rasterećenjem privrede. Povećana je neoporeziva osnovica i smanjeni su doprinosi za penziono osiguranje. Blizu smo gvozdenog pravila, da svaki rast koji ostvarimo pravično delimo između rasterećenja privrede, investicija i bolje socijalne politike. Sve ovo je moguće zato što imamo sistem, ponoviću - sistem koji zahvata poreske prihode tamo gde je nekada curilo na sve strane, koji efikasno upravlja rashodima države i koji je doveo do toga da nekada nerešive stvari danas deluju da su na pragu da postanu dugoročno održive. Mi danas možemo smanjiti zahvatanja za PIO iz plata, budući da imamo nova radna mesta, mnogo manje rada na crno, efikasniju naplatu poreske uprave koja je partner privredi.

Na primer, uspeli smo da povraćaj PDV od nekad relativne kategorije svedemo na tehničku i brzu operaciju. Kada godinama vredno radite, tada dođete do nečega što je bilo nezamislivo, u zemlji čije stanovništvo stari i gde su emitovana brojna prava bez vođenja računa o budućnosti smanjili smo doprinose za PIO. Penzije rastu po švajcarskoj formuli, redovne su i predstavljaju sigurnost u starosti.

Socijalistička partija Srbije je svesna da bi bilo lepo kada bi minimalna penzija bila barem dve trećine minimalne plate, kada bi minimalac bio 500 evra, a prosečna plata već 1000 evra. Međutim, mi znamo da za sve treba vreme, da je osnovna stvar stvaranje kredibilnog, efikasnog i pravilnog sistema koji stvara sve više nove vrednosti. Ono što su danas želje za nekoliko godina će biti realnost, kao što su današnje plate i penzije bile maštanje pre desetak godina, na primer.

Da ne bi bilo da širimo optimizam bez navedemo opasnosti koje nas vrebaju moram istaći da nas očekuju izazovi u narednom periodu. Neki su ekonomski, neki politički, a svi oni zahtevaju pametne i odmerene reakcije.

Inflacije će se smirivati sporije nego što smo mislili, većina centralnih banaka u svetu će umesto sekire i visokih kamatnih stopa i prodaje hartije od vrednosti odabrati donekle umereniji pristup želeći da sačuva svoju privredu od ulaska u recesiju po cenu pridruženog i produženog perioda, smirivanja inflacija. Dakle, inflacija će padati sporije, ali će većina naših ključnih partnera ostati u zoni minimalnog rasta. Za sada nema naznaka da će se rat u Ukrajini nažalost brzo završiti, on svima ispostavlja cenu kako političku tako i ekonomsku, a mi ćemo imati poseban izazov zbog naše spoljne politike. Moguće je da ćemo živeti u svetu u kome su energenti trajno skuplji nego što su bili pre rata, naravno ne toliko kao tokom leta ove godine.

Naš model rasta baziran je na subvencijama za strane investicije i nemamo razloga da se toga stidimo. Investicijama u infrastrukturu i aktiviranju neuspelih resursa će nam donositi rezultate narednih najmanje pet do deset godina. Međutim, uticaj na rast će slabiti što je i neminovno. Mi pokrećemo veliku bitku da nam rast bude zasnovan na ekonomiji, znanja, inovacijama, visokim tehnologijama i drugim izvorima rasta budućnosti. To je proces koji je počeo, ali koji će zahtevati mnogo investicija, ali i mudrosti. Ako ne budemo u stanju da postanemo Srbija znanja i inovacija preti nam opasnost da ostanemo zarobljeni u Srbiji gde su plate 1000/1500 evra i gde nije se ništa menja na bolje.

Iako to nije izuzetno značajno kao oni koji smo prethodno pobrojali, sadašnja većina definitivno ima problem da ne dobija kritiku i predloge koji bi nas terali da budemo bolji. Ponekad mi se čini da SPS zajedno sa svojim koalicionim partnerima se nadmeće sama sa sobom u tome kako biti bolji. Evo, i današnja rasprava pokazuje koliko smo mi i kao većina, ali građani Srbije uskraćeni što ne dobijamo argumentovanu kritiku i predloge koji nas teraju na razmišljanje i stalno podizanje lestvice.

Socijalistička partija Srbije naravno podržava dokument koji je usvojila Vlada Republike Srbije, koji je upućen Narodnoj skupštini na raspravu i usvajanje i ovaj budžet u sebi sadrži sve principe koji su učinili SPS nezaobilaznim delom jedne ozbiljne i državotvorne politike.

Ako bih u najkraćim rezimirao šta nam je ovaj budžet za 2023. godinu, šta nam ovaj budžet za 2023. godinu donosi, to bi bilo kontinuitet u reformi i unapređenje funkcionisanja države na svim nivoima. Racionalna štedljivost u potrošnji i jasna prioritizacija investicija. Solidarnost kao osnova društvene kohezije, odgovoran državni pristup, adekvatnost budžeta trenutnoj situaciji koja je bila i ostaće izazovna.

Moram da kažem, naš brod je izabrao dobar pravac i dolazak do cilja nije nešto što ćemo dovesti u pitanje. Manja prilagođavanja će se uvek dešavati, ali ono što je sigurno je da taj brod nećemo usmeriti u nepoznate i opasne avanture.

Mi smo ispred poslaničke grupe predložili neke amandmane, naravno ukoliko je moguće razgovaraćemo na tu temu da se oni i prihvate. Imamo još nekih stvari koje bi pokušali da nađemo neko zajedničko rešenje koje su možda propušteni, da se isplaniraju u budžetu, a to je da kada su u pitanju, evo mi konkretno iz poslaničke grupe SPS smatramo da država treba da pronađe načine, da pomogne održavanje muzičkih festivala, svih muzičkih festivala u Srbiji jer su oni dobri za međunarodnu promociju zemlje i za turizam. Korist od ovih manifestacija za Srbiju je od izuzetne važnosti. Većina tih manifestacija u međunarodnim kalendarima, što govori o informacionoj vrednosti. Pored nekih festivala koji su predviđeni u budžetu postoji i "Bir fest" i Guča, Arsenal, "Mjuzik vik", "Lav fest" i "Nišvil". Mislim da bi o tome predsednica Vlade i ministar finansija mogli da sagledamo mogućnosti da se na neki način izađe u susret i ostalim organizatorima festivala.

Na samom kraju, mogao bih da zaključim kada je u pitanju poslanička grupa SPS, moram još jednom da kažem da će SPS glasati za ovaj predloženi zakon o budžetu za 2023. godinu. Srbija mora imati odgovor za probleme koji dolaze zbog tektonskih poremećaja na svetskom tržištu i zbog najvećeg, do sada, zbog energetske krize. Smatramo da će ovakav budžet i gazdovanje državom i finansijama na ovaj način ublažiti efekte krize koja je zahvatila čitav svet i preti da se pogorša.

U centru ovakvog projektovanog državnog budžeta, je pomoć građanima, jer predviđa rast plata i penzija, ublažavanje efekata eventualnog rasta inflacije. Socijalistička partija Srbije u svom programu je jedan od programskih temelja socijalni status građana, zbog toga ćemo glasati za predloženi zakon o budžetu Republike Srbije za 2023. godinu. Svima vam se zahvaljujem na pažnji.

Druga sednica Drugog redovnog zasedanja , 07.11.2022.

Hvala predsedniče.

Poštovane koleginice i kolege, uvaženi ministre finansija sa saradnicima, uvaženi ministri i ministarke prisutni, dobio sam zaduženje u ime poslaničke grupe SPS da iznesem mišljenje i stavove o ovoj tački dnevnog reda, tj. fokusiraću se, kada je ovaj prvi objedinjeni pretres, na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetu.

Da krenem odmah od suštine, zašto se donosi rebalans? Rebalans budžeta je neophodan, jer je naša stvarnost drugačija od projekcije od početka godine. Rebalans koji predlaže Vlada ima jednu dozu gorčine, ali mnogo manju nego onu kada smo donosili rebalans pre nekih osam godina, npr. Nismo pogrešili, jer smo jasno bili protiv rata koji nas je zadesio u okruženju, ni jednim svojim činjenjem nismo taj rat podstakli, ali eto osećamo posledice. Na sreću, a ja bih rekao na znanje i posvećenost ove vladajuće većine, nas ovaj rat nije poremetio koliko neke druge zemlje, a za koje su mnogi mislili da su nam nedostižan uzor uređenosti. Problemi se rešavaju, tako je bilo i tako će i biti.

Međutim, vratimo se za početak na rebalans, kao preduslov da se projekcije upodobe sa stvarnosti. Kada smo pravili ovaj budžet niko nije projektovao da će izbiti, mogu reći, svetski proksi rat. Nismo samo mi, dok smo projektovali budžet, zaboravili da uključimo rat koji nije počeo, a nije bio ni izvestan sa razumnom sigurnošću.

Voleo bih videti tog genija koji je znao da će naša privreda usporiti, ali biti još jako daleko od ulaska u recesiju, jer su pokidani lanci snabdevanja, a cene energenata i svega otišle na više, a neke čak u nebesa. Nismo mi podbacili jer smo loše planirali. Jednostavno naše projekcije je pokvarila sila koja zaista nije pod kontrolom sadašnje većine, ma koliko nam nekada stavljali u zasluge i ono što nismo pomislili da radimo, a kamoli uradili.

Rekao bih svima koji su danas pokazali elementarno neznanje iz javnih finansija da bi ih trebalo nominovati za Nobelovu nagradu iz ekonomije, jer se stiče utisak da bi uradili mnogo bolje. U budžet biste uneli nešto za šta nije bilo nikakvih nagoveštaja i što nije postojalo kao faktor u izradi projekcija. Zapravo, vi biste sigurno bili dobitnici nagrade, ali samo kada biste mogli da objasnite kako biste drugačije izbegli poremećaj projekcije prihoda i rashoda u vanrednoj situaciji kakva je danas u Evropi, a da ne nabrajam ponude koje biste kao takvi eksperti dobili, po isteku poslaničkog mandata, u najprestižnijim finansijskim institucijama sveta, a možda i pre toga.

Ipak bih se osvrnuo na konkretne podatke, načelno, što i jeste priroda ove rasprave. Kao posledica rata, naši budžetski rashodi su porasli za malo manje od 16%. Evidentno je da je došlo do velikih poremećaja na globalnom tržištu, skočile su kamatne stope na svetskom tržištu, skočila je cena energenata, skočile su cene mnogih berzanskih roba, pa kao posledica svega toga jasno je i ne čudi da su porasli naši rashodi budžeta.

Srbija nije ostrvo. Mi smo otvorena zemlja, otvorenost je uzrok naše privreda, ali otvorenost znači da sve što se desi u svetu utiče i na nas. Nažalost, ne postoji mehanizam koji bi onemogućio porast budžetskih rashoda u uslovima ovakvih kretanja u svetu, a posebno u Evropi kakvi su danas.

Prihodi budžeta su porasli za 11,4%. Mogli smo, uz sve mere koje smo preduzeli, da verovatno dodatno povećamo budžetske prihode, ali pitanje je – čemu država služi? Naša država nije svrha samoj sebi. Ona je servis privredi i građanima. Ne možemo uzimati više u vreme krize i gurati privredu u recesiju, seći na kraju i granu na kojoj budžet stoji. Manja je cena to što nam deficit neće biti 3% BDP, nego će biti nešto veći od stope rasta BDP u ovoj godini. Mala je cena što se ove godine nećemo razdužiti kao zemlja, nego ćemo to odložiti za buduće vreme kada se za to steknu bolji uslovi.

Ozbiljne zemlje povećavaju svoj dug u godinama krize, a smanjuju ga u godinama rasta. Naš dug je u poređenju sa dugovima mnogih zemalja više nego pristojan i uopšte, kada je već pominjan dug ovde i ovih dana, imam utisak da postoji nerazumevanje ili neznanje. To ništa nije novo. Što je manje znanje ili, bolje rečeno, što je veća priučenost, to je veće samopouzdanje da se govore neuobičajene stvari, neutemeljene na zakonitostima i čvrstoj argumentaciji, da ne kažem nešto grublje i nepristojnije.

Jedina normalna praksa je da država stari dug otplati novim zaduživanjem. Države ne vraćaju dugove nego plaćaju kamate na dug i to je jedini trošak. Država se zadužila dodatno kada raste udeo duga u BDP, odnosno razdužila kada taj udeo pada.

Tako funkcionišu sve zemlje sveta, nadam se da to svi ovde znamo. Dug je u najvećoj meri posledica investicija u infrastrukturu, jer vam omogućava da danas imate nešto što biste inače imali kasnije.

Naš izazov danas je što su porasle kamatne stope i što moramo da se borimo da stare dugove po relativno niskim kamatnim stopama ne zamanimo za nove dugove po višim kamatnim stopama, jer bismo onda morali da se odreknemo nečega, na primer rasta plata, penzija, investicija i ostalog.

To što je dug apsolutno bio značajno manji nekada ne znači ništa, verujte. Narodnim jezikom rečeno – siromahu je veliki dug od 100 evra, a imućnoj osobi dug od 1.000 evra je beznačajan. Slično je i sa Srbijom. Naš današnji dug je apsolutno veći, a u poređenju sa BDP-om on je manji nego nekada.

Još jednu stvar treba reći – bitno je i koliki je teret kamata koje se plate. Otuda imam potrebu da još nešto prokomentarišem u vezi ovoga.

Iskreno, pitam sve koji kritikuju nove aranžmane Srbije – šta je trebalo da radimo? Da se zadužimo po 4% ili više, jer je to danas realnost za sve zemlje slične Srbiji koje izađu na tržište obveznica ili da nađemo alternativu i koliko možemo da umanjimo rast deficita? Finansiranje od strane Emirata u vreme kada je dolar verovatno na vrhuncu vrednosti u odnosu na dinar i evro po nižoj kamatnoj stopi od one na tržištu obveznica nam je spasilo prilično budžet.

Znate, 1% na brojke koje su u milijardama dolara je veliki novac na godišnjem nivou i dobro je što znamo da nađemo alternativu, što je za svaku pohvalu, morate priznati.

Isto je i sa MMF-om. Mi smo kod te institucije položili i stavili na raspolaganje neki naš novac. Član smo iste i njen smisao je da bude pomoć u teškim vremenima. Mi ne tražimo mogućnost da povučemo novac kao neuračunljiva zemlja koja je sama sebe dovela na rub finansijske propasti. Mi podršku tražimo jer je situacija u svetu postala izazovna, kao zemlja koja je od strane tog Međunarodnog monetarnog fonda ocenjena kao zemlja koja je značajno unapredila svoje javne finansije.

Voleo bih da nas vide kao neke zemlje koje decenijama vode odgovornu politiku, kao što Srbija radi u poslednjoj deceniji, ali da biste stekli renome treba mnogo vremena. Steći ćemo ga, uveren sam, i sledeću krizu, jer krize su, moramo se složiti, izvesnost, dočekaćemo još snažniji i još manje ranjiviji.

Od svih izazova budžetu koji je donela energetika, nećete verovati, predmet rasprave je, zanimljivo je moramo priznati, ključni problem to što se ne greje kada je napolju 25 stepeni.

Situacija sa energentima je nepredvidiva. Cene visoke. Najbolje je, valjda, da se razbacujemo ili da uđemo u cipele onih koji nemaju centralno grejanje. Šta mislite, da li bi se oni razbacivali na 25 stepeni? Da, plaćaju ljudi centralno grejanje, ali sam siguran da bi sve pogodila tržišna cena ove zime, kao i tržišne cena uvezene struje.

Valjda treba imati mere u svemu. To je pretpostavka od koje mi polazimo kao društvene odgovorna parlamentarna većina, čak i da nije pitanje racionalnosti. Ugovor sa „Toplanama“ reguliše režim grejanja u zavisnosti od spoljne temperature.

Da ne bude da sam veći deo ovog izlaganja o rebalansu budžeta, koji je ujedno po prirodi stvari i izlaganje o ekonomskoj ali i politici uopšte, posvetio objašnjavajući o osnovama ekonomije, neke bih stvari ponovo istakao, a koje su već bile delovi izlaganja o ovom istom budžetu pre nego što je počeo rat i sve posledice koje su nam stigle.

Jednostavno, ne postoji ništa što daje veću snagu od toga kada se jasno vidi da ne lažete građane Srbije i kada im ne obećavate kule i gradove, nego izvesno, realno bolju budućnost u razumnom roku.

Podsetiću vas da sam novembra 2021. godine istakao da je infrastruktura bitna i da istovremeno moramo izgraditi privredu koja će koristiti tu infrastrukturu. Zaista, čak i nakon kidanja novih ekonomskih odnosa i svih posledica mi danas gradimo ono što su prethodne generacije propustile.

Koliko je to bilo shvatamo kada vidimo koliko nam danas nedostaju nove gasne konekcije, novi izvori energije i zato je jako bitno što rebalans nije sekao ni investicije. Ulažemo iz budžeta skoro 6% BDP-a, a nivou konsolidovane države 7,2%. Zato imamo izazove, a ne probleme. Zato imamo rast BDP-a u 2022. godini i projekcije da nećemo ići na nižu u 2023. godini sa stopom rasta.

Takođe, tada sam istakao da će izazovi spolja ostati naša realnost. Zemlje koje su se razvile emisijama ugljen-dioksida u atmosferu danas bi da nama dele lekcije, nama koji nismo ni blizu doprineli tom globalnom problemu. Lekcije nisu samo moralne, nego su praćene pozivima da zamenimo tehnologije koje nam omogućavaju jeftinije finalne proizvode i nezavisnost u dosta oblasti energetike skupim i suštinski nepouzdanim tehnologijama koje bi nas izložile energetskim šokovima kakve danas vidimo širom Evrope.

Ovakvih izazova će biti mnogo, cinizma gde treba da položimo naš nedavni izlazak iz siromaštva da bi spašavali tuđu udobnost i drugima pravili profit, ali i autentičnog domaćeg ludizma gde se iskreno mrzi sa jednom tužnom ksenofobičnošću šta donosi napredak. Napredak očigledno ne sme da donosi samo proglašena manjinska elita.

Zamislite Srbiju samo godinu dana kasnije koja bi bilo ne ova današnja, nego ona koja bi rešila da postane na prečac zelena, pa makar uništila standard građanima. Tada sam rekao da sve u svemu lepa vremena su pred nama, puna izazova, a izvesnosti da će se strateškim promišljanjem, vrednim radom, jednim suštinski poštenim odnosom prema politici cela zemlja kretati napred.

SPS će uvek biti deo takve priče, jer ima šta da ponudi. SPS će podržati rebalans. To što je situacija složena ili drugim rečima izazovna, ne znači da ćemo prestati da budemo pobednici, znači da ćemo rešavati složenije probleme kao državotvorna stranka koja od istih ne beži, nego im ide u susret.

Na samom kraju bih sumirao ovo što sam izložio u par nekih rečenica. Moram da još jednom ponovim da će SPS i poslanička grupa SPS glasati za predložene zakone i pratiće zakone koji prate rebalans budžeta za 2022. godinu. Smatramo da se radi o planu najboljeg odgovora države na ekonomske izazove. Očekujem da će ovakva raspodela budžeta smanjiti uticaj potresa koji se događaju pre svega na tržištima energenata.

Realnija raspodela novca iz državne kase, kako je predviđeno ovim rebalansom, pomoći će prvenstveno građanima da prevaziđu krizu, jer je predviđen rast plata, penzija i socijalnih davanja. Važno je da neće biti zaustavljene kapitalne investicije i da su osigurane strateške rezerve. Glas SPS za rebalans budžeta je glas za stabilnost i razvoj. Zahvaljujem se.

Imovinska karta

(Beograd, 30.12.2019.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 27320.00 RSD 20.07.2017 -
mts banka a.d. Beograd (Član odbora za praćenje poslova) Javni Mesečno 65000.00 - 16.01.2015.
Predsednik nadzornog odbora SP Lasta ad Javni Mesečno 47136.00 RSD 15.10.2013 - 16.10.2017.