MIRKO MUNJIĆ

Nestranačka licnost

Rođen je 3. juna 1957. godine. Diplomirani je pravnik.

Izabran za narodnog poslanika 2008. godine.

Predsednik je Okružnog odbora SRS.
Poslednji put ažurirano: 20.02.2022, 09:36

Osnovne informacije

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Članstvo u radnim telima

Poslanik nije ni u jednom radnom telu.

ŠESTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA, 29.12.2011.

Gospođo Malović, jedan od konkretnih epiloga ovakve reforme pravosuđa koju vi sprovodite poslednjih godina jeste i ova grupa pravosudnih zakona o kojima danas raspravljamo u pojedinostima.

Za ove dopune i izmene i dopune pravosudnih zakona, jednostavno htelo se prikazati da su oni tehničke prirode i maltene samo kozmetičke prirode. Upravo i ovim članom na koji sam podneo svoj amandman imam utisak da ste upravo to želelo prikazati. Da je to samo jedna dopuna maltene tehničke prirode. Jedna dopuna koja će promeniti način raspodele budžetskih sredstava, koja će odrediti u kom će odnosu i na koje korisnike budžetskih sredstava se ta sredstva raspoređivati. Međutim, kada se ovo sagleda na jedan drugi način iz jedne druge perspektive, imam utisak da se mogu stvoriti neki drugi zaključci.

Vi ste u predlogu zakona o dopuni Zakona o javnom tužilaštvu izuzeli jedino rashode za osoblje u javnim tužilaštvima. Podsetiću vas da osoblje u javnim tužilaštvima čine tužilački pomoćnici, pored njih to su tužilački pripravnici, državni službenici koji rade na administrativnim, tehničkim, računovodstvenim, informativnim i drugim pratećim poslovima. To je ona grupa ljudi koji rade kao osoblje u javnom tužilaštvu, koje ste vi izuzeli iz ovih rashoda u dopunama Zakona o javnom tužilaštvu. Vi čitavu ovu kategoriju, dakle, izuzimate iz Zakona o javnom tužilaštvu. Vi se pozivate na uredbu o razvrstavanju radnih mesta i merilima za opis javnih mesta državnih službenika i nameštenika, i u ovu uredbu upodobljavate radna mesta tužilačkih pomoćnika. Dalje, kažete da je primereno da Ministarstvo pravde predlaže deo budžeta za rashode, za osoblje u javnim tužilaštvima.

Gospođo Malović, naš je stav da ovu grupu osoblja u javnom tužilaštvu, dakle, tužilačke pomoćnike, tužilačke pripravnike, kao i državne službenike koji rade na administrativnim, tehničkim, računovodstvenim i informativnim poslovima, kao i drugim pomoćnim poslovima nije trebalo izuzimati od Zakona o javnom tužilaštvu kako ste vi to učinili. Zašto? Ovde nije jasno ko će konkretno predložiti obim i strukturu budžetskih sredstava za ovu namenu. Koji je to tačan obim i struktura ovih budžetskih sredstava? Za ovu grupu ljudi koju vi u članu 1. izuzimate. Ko određuje način raspodele ovih sredstava?

Da li će ovakvim načinom raspodele ovih sredstava ova grupa ljudi biti možda oštećena, ili da li može gospođo Malović, neko konkretno da nam kaže – kakva će biti njihova primanja u odnosu na rešenja koja su postojala pre ovoga?

Nama je u potpunosti jasno da je punjenje budžeta ozbiljno uzdrmano i u situaciji kada je domaća proizvodnja svedena na minimum i kada postoji uticaj tog uvozničkog hobija, sve se više uvozi, dakle, sve se manje puni budžet. To je jasno i normalno je da u takvoj situaciji ni ovaj deo, dakle deo javnog tužilaštva, odnosno osoblja u javnom tužilaštvu je morao biti po vama obuhvaćen ovim predlogom za dopunu ovog zakona.

Međutim, postavlja se pitanje koje su to grupe ljudi koje su u stvari konkretno obuhvaćene ovom vašom dopunom. To je upravo ona rupa državnih službenika koji rade, rekao sam na administrativnim, tehničkim, računovodstvenim i informativnim i drugim pratećim poslovima i postavlja se jedno pitanje – da li vi ovim izmenama Zakona o javnom tužilaštvu u stvari garantujete jednu pravnu sigurnost ovoj grupi zaposlenih ljudi? To su i do sada, podsetiću vas bili državni službenici zajedno sa onima u sudovima i drugim državnim službenicima na ovakvim poslovima i radnim zadacima koji su imali i do sada najniža primanja. Vi ih dovodite u situaciju da ih na neki način u potpunosti kontrolišete. To je ta druga konotacija ovog problema, kontrolišete njihove plate, kontrolišete način raspodele njihovih plata, kontrolišete visinu i obim plata, kontrolišete egzistenciju tih ljudi, jednostavno kontrolišete život tih ljudi. Smatramo da ovakvo rešenje nije dobro i smatramo da je trebalo ostaviti onako kako je bilo u ranijem zakonu. hvala.

ŠESTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA, 29.12.2011.

Gospođo Malović, koleginica Vjerica Radeta je podnela amandmana na član 1.

Podsetiću da ste vi u vašem predlogu napisali sledeće – od naplaćenih taksi 40% raspodeljuje se za tekuće rashode sudova, osim za rashode za sudsko osoblje i osoblje u javnom tužilaštvu a 20% za poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih u sudovima i javnim tužilaštvima koji su sudsko osoblje i osoblje u javnom tužilaštvu druge rashode kao i investicije u skladu sa zakonom.

Postavlja se jedno praktično pitanje, a to je – ko će više moći da plati sudsku taksu? Svojevremeno, gospođo Malović, vama je to sigurno poznato sudska taksa je koncipirana kao nešto što bi trebalo da bude jedan formalni elemenat započinjanja sudskog postupka. Započinjanja i završetka sudskog postupka. I postavlja se još jedno pitanje – u šta se sada pretvorila ta sudska taksa? To je zaista pravi namet na vilajet. Od nečega što je svojevremeno predstavljalo samo formu za početak sudskog postupka vi ste sada suočeni da sudska taksa faktički treba da postane osnovni izvor prihoda i to za tekuće rashode sudova, kao što ovde predviđate, osim za rashode za sudsko osoblje i osoblje u javnim tužilaštvima, zatim izvor prihoda za poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih u sudovima i javnim tužilaštvima, pa i za investicije. To je sve predviđeno u ovom predlogu zakona.

Sa druge strane svi smo mi svedoci jednog totalnog i potpunog osiromašenja stanovništva Srbije. U situaciji kada preko jedan milion građana je ispod granice siromaštva, kada je sudski postupak jedini način, jedini postupak da u pojedinim situacijama građani Srbije dođu npr. do svog nasledstva preko parničnog postupka, kao prethodnog postupka ili do neke svoje nepokretnosti, onda se postavlja pitanje – ko će jednostavno moći da plati ovako visoke takse? Mislim da su ove takse previsoke za građane, sa druge strane, vidimo u šta su planirane ove takse.

Da li vi, gospođo Malović, imate uporedne podatke, obzirom kako ste predvideli način raspodele ovih sudskih taksi. U kolikom obimu su u proteklom periodu sudske takse uticale na tekuće rashode sudova, na poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih u sudovima, osim ovog osoblja, i na investicije u sudovima? Da li takvi podaci se nalaze u vašem ministarstvu? Koliko su do sada ove obaveze pokrivane iz sudskih taksi a koliko će biti pokrivane sada kada predviđate ovakav način raspodele? Suština je jednostavno da nema proizvodnje, da se budžet slabo puni i normalno je što ste vi predvideli ovakav način raspodele za koji mi smatramo da nije u redu.

ŠESTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA, 28.12.2011.

Gospodine Cvetkoviću, po ovoj ekonomskoj klasifikaciji se zaista vidi koliko se Mlađan Dinkić dobro kotira u MMF koji je učestvovao u pisanju ovog budžeta. Znate li na šta se odnosi ova ekonomska klasifikacija? Za putovanja, za seminare, za viski, za gondole, za špartanje Srbijom i davanja lažnih obećanja od 1000 evra, a sve ovo u cilju promocije jedne političke stranke. Sto miliona dinara ili milion evra je predviđeno, gospodine Cvetkoviću za ove namene.
Predlažem da umesto potoka viskića, što reko onaj - sa hledom ili bez hleda, umesto lažnih seminara, umesto besomučnog špartanja Srbijom itd, usmerite ova sredstva onima kome su zaista neophodna, a ima ih u Srbiji danas zaista mnogo.
Tražio sam da se sa ove klasifikacije skine 90 miliona dinara i usmeri se na nefinansijska javna preduzeća i organizacije.
Prihvatite ovaj amandman, gospodine Cvetkoviću, a gospodin Mlađan Dinkić, zajedno sa svojom družinom, neka iz svog džepa plaća svoj viski, svoja putovanja, svoja lažna obećanja i svoju kampanju. Hvala.