DUŠAN MARIĆ

Srpska napredna stranka

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Dušan Marić je do sada bio poslanik tri puta. Prvi put je izabran za poslanika u osmom sazivu, od 2008. do 2012, drugi put u 12.sazivu, od 2020. 2022. godine, i treći put u 13. sazivu, od 2022. do 2023. godine.

U 12. sazivu bio je zamenik člana Odbora za zaštitu životne sredine. Tokom 12. saziva na redovnim skupštinskim zasedanjima je proveo 125 sati, 16 puta se obraćao u plenumu, nije učestvovao u postavljanju poslaničkih pitanja, kao ni u traženju obaveštenja i objašnjenja. Što se tiče prisustva glasanjima za akte, prisustvovao je 202 puta, od čega je za 201 akt glasao “za”.

U 13. sazivu izabran je za poslanika kao 82. na listi ALEKSANDAR VUČIĆ – Zajedno možemo sve, mandat mu je potvrđen 01.08.2022. godine. U 13. sazivu bio je deo poslaničke grupe ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE, član Odbora za dijasporu i Srbe u regionu i Odbora za zaštitu životne sredine, i zamenik člana Odbora za kulturu i informisanje.

U 14. sazivu izabran je za narodnog poslanika kao 71. na listi Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane, mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu deo je poslaničke grupe ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane. Član je Odbora za dijasporu i Srbe u regionu i Odbora za zaštitu životne sredine, i zamenik člana Odbora za kulturu i informisanje. Takođe, predsednik je Parlamentarnog foruma Republika Srbija – Republika Srpska.


BIOGRAFIJA

Dušan Marić rođen je 10. januara 1963. godine u Šemenovcima kod Kupresa, po zanimanju je novinar, živi u Velikoj Plani.

Od 1983. godine radio je kao novinar. Bio je glavni i odgovorni urednik "Studenta" i "Velike Srbije".

Učesnik je ratova od 1991. do 1995. godine. Posle povratka sa ratišta, do 1998. godine, radio je u beogradskom dopisništvu "Javnosti" iz Pala, glasilu Republike Srpske, a od 1998. do 2005. godine bio je dopisnik iz Srbije srpskog "Oslobođenja" u Istočnom Sarajevu. Objavio je i osam knjiga.

Od 2008. do 2012. bio je predsednik Skupštine opštine Velika Plana. Od 2016. do 2020. godine bio je pomoćnik predsednika opštine Velika Plana, a od 2020. godine ponovo je predsednik Skupštine opštine Velika Plana.

Bio je član Srpske radikalne stranke, u kojoj je, sve do istupanja iz stranke 2014. godine, bio član Centralne otadžbinske uprave, član Izvršnog odbora i predsednik Podunavskog okružnog odbora.

U drugoj polovini 2015. godine učlanio se u Srpsku naprednu stranku.


Poslednji put ažurirano: 16.09.2024, 09:41

Osnovne informacije

  • Srpska radikalna stranka
  • Velika Plana
  • 10.01.1963.
  • novinar

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Članstvo u radnim telima

Poslanik nije ni u jednom radnom telu.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 14.10.2025.

Dame i gospodo, što se tiče nasilja, nezakonitog nasilja koje navodno ili stvarno čini policija, svakako da to nasilje treba osuditi, ali isto tako treba osuditi i nasilje nad policijom.

Mi znamo da su blokaderi u poslednjih 11 meseci teže i lakše povredili više od 200 policajaca.

Vi hoćete nas ovde i građane Srbije da ubedite, mislim na prethodne diskutante i na sve vas iz opozicije, da je potpuno normalno i dozvoljeno policajce gađati flašama, policajce gađati kamenicama, policajce gađati komadima betona, polivati ih kiselinom. Nije ni čudo što ste sa takvim razmišljanjem u ovom domu policajce gađali flašama sa vodom, gađali suzavcem i gađali nekakvim topovskim udarima.

Kažete ovde, blokaderi imaju svoje porodice, žrtve stvarnog ili izmišljenog nasilja policije. Pa, i policajci imaju svoje porodice. I oni su nečija deca i oni su nečiji roditelji. Kada povredite njih, pa povredili ste još neke njima bliske ljude.

Što se tiče ovog amandmana, ja ću se držati logike. Da je ovaj amandman dobar, da je u skladu sa propisima, da je pravno tehnički uređen, Vlada bi ga prihvatila. Ne vidim ni jedan razlog zašto to ne bi učinila. Vladi Srbije svakako je u interesu da ima što bolje predloge zakona. S obzirom da Vlada nije prihvatila ovaj amandman, naravno da ćemo u danu za glasanje glasati protiv njegovog prihvatanja.

Mi danas i ovih dana razgovaramo o nekoliko važnih zakona. Ja ću ovde pomenuti dva, Zakon o evidentiranju i upisu prava na objekte koji su nelegalno sagrađeni i Zakon o izvršenju.

Sigurno je da ovi zakoni imaju svojih nedostataka. Verovatno ćemo u nekom narednom periodu, kao i u slučaju većine zakona, razgovarati o njihovim dopunama i izmenama. Sigurno je da su neke primedbe opozicije na mestu i sama ministarka je rekla da ima dobrih amandmana, ali da ih nije bilo moguće prihvatiti zato što nisu pravno-tehnički ispravni, ali isto sigurno da će od ovih zakona korist imati milioni građana Srbije. Konkretno, od ovog zakona o, da tako kažem, delimičnoj legalizaciji korist će imati više od milion i po građana Srbije.

Uprkos tome, ja imam potpuno razumevanje što opozicija kritikuje sve ove zakone. Opozicija treba da kritikuje vlast. Svaka kritika je dobrodošla, uvek i na svakom mestu. Bez dobre opozicije vlast se lako kvari.

Prirodno je i to što opozicija želi da sruši vlast SNS i Aleksandra Vučića, jer je potpuno prirodno da svaka opozicija mašta da jednog dana postane vlast. Međutim, to ne treba činiti po svaku cenu. Kao i u svemu, i u rušenju vlasti treba imati neku meru. Mora da postoji neka granica, mora da postoji neka crvena linija koju ne treba preći, jer njen prelazak ugrožava stabilnost i mir u državi.

Tu liniju posebno ne treba prelaziti u situaciji kada je država ugrožena spolja, a mi smo svi svedoci da je Republika Srbija u poslednjih godinu dana izložena strahovitim pritiscima, od kojih se neki mogu okvalifikovati kao otvorena agresija.

Ja podsećam da je pre sedam, osam dana Aljbin Kurti obavestio javnost da je Turska Kosovu isporučila hiljadu dronova. Pre nekoliko meseci imali smo slučaj sklapanja nekakvog vojnog sporazuma između Hrvatske, Albanije i Kosova. Naravno, taj je sporazum uperen protiv Srbije i nesrećna Slovenija, čija državnost bi bila upitna da nije bilo Srbije i srpskog vojnika, jer pre mesec, mesec i po dana sklopila nekakav vojni sporazum sa Hrvatskom, uz obrazloženje da to čini zbog Kosova i Bosne i Hercegovine.

Vlast u Crnoj Gori nastoji da sačuva privid da poštuje činjenicu da u toj državi živi 30% ljudi koji se izjašnjavaju kao Srbi, da u toj državi živi 50% ljudi koji se izjašnjavaju da govore srpskim jezikom, a u stvari skoro svi stanovnici Crne Gore govore srpskim jezikom, ali ta ista vlast sve čini da minimizira uticaj, kako oni kažu, srpskog elementa.

Svi smo bili svedoci one sramne scene na utakmici u Zagrebu između Hrvatske i Crne Gore kada pola stadiona skandira „Ubi Srbina“, a predsednik Crne Gore sedi, ne reaguje. Nije reagovao ni nakon završetka te utakmice. Nije reagovao na činjenicu da je neko pozivao na ubistvo jedne trećine građana države čiji je on predsednik.

Na Kosovu i Metohiji svedoci smo svakodnevnog terora koji ima dva cilja. Prvi je cilj da natera srpsko stanovništvo da se brže iseljava sa Kosova i Metohije i drugi cilj je da spreči srpski narod na Kosovu i Metohiji da sam bira svoje predstavnike.

Kada sam već kod te teme, koristim priliku da srpskom narodu na Kosovu i Metohiji čestitam pokazano jedinstvo, a Srpskoj listi ubedljivu pobedu i svih deset opština gde Srbi čine većinu stanovništva.

U Hrvatskoj imamo maltene državnu kampanju revizije istorije, imamo kampanju negiranja zločina genocida, imamo kampanju negiranja etničkog čišćenja koje je počinjeno od 1991. do 1995. godine i imamo kampanju čiji je cilj da od ustaških koljača koji su lično klali srpsku nejač napravi nekakve nove idole hrvatskoj mladeži.

U Bosni i Hercegovini vidite šta se događa. Događa se strahovit pritisak koji sprovodi deo zapadnih vlada sa vlastima u Sarajevu, preko lažnog visokog predstavnika. Cilj tih pritisaka jeste da se Republici Srpskoj oduzmu još neke nadležnosti i da se srpskom narodu onemogući da sam bira svoje predstavnike kako u Banja Luci, tako i u Sarajevu.

Šta se za to vreme događa u Srbiji? Mi Srbiji već 11 meseci imamo blokade, mi u Srbiji već 11 meseci imamo nasilje, imamo blokadu institucija, mi već 11 meseci u Srbiji imamo okupaciju većine državnih fakulteta, imamo kopanje rovova mržnje u društvu između pripadnika istog naroda, između pripadnika različitih naroda, čak izazivanje mržnje unutar porodice.

Koji su rezultati tih blokada i takvog postupanja? Imamo ogromnu štetu koju trpi privreda Srbije, imamo ogromnu štetu koja je naneta ugledu Republike Srbije, imamo uništenu školsku godinu desetinama hiljada studenata, nekima od njih je uništena i budućnost i imamo činjenicu da je realna snaga Republike Srbije i njena sposobnost da zaštiti srpski narod na Kosovu i Metohiji i u regionu oslabljena. Praktično imamo na sceni razvaljivanje države. Ono što ja moram sa žalošću da konstatujem jeste da u tom razvaljivanju učestvuje i deo parlamentarne opozicije.

Ova rasprava ide i ova dva zakona koji su sada na dnevnom redu pokazuju da mi u Srbiji imamo dve vrste opozicije, opoziciju koja nastupa u dve kolone. Imamo opoziciju koja pokušava da sruši vlast. To je za mene potpuno legitimno. Ja se nadam da su takvi, u ovoj sali iskreno se nadam u većini. Ali, imamo isto tako opoziciju koja pokušava da sruši vlast i da sruši državu. To je prelaženje one crvene linije koja se ne sme preći u političkom delovanju ako se vodi računa o interesima naroda i države.

Dakle, legalno je i legitimno rušiti vlast, legalno i legitimno je rušiti vlast SNS i Aleksandra Vučića, ali je nedopustivo učestvovati u rušenju svoje države i u kopanju rovova podela i mržnje unutar srpskog naroda koje nećemo moći zatrpati ni u narednih možda 20 i 30 godina.

Za kraj, pošto vi iz opozicije ovde volite da mašete raznoraznim papirima, evo, imam i ja ovde tri papira koja hoću sada da pokažem. Na ovom ovde papiru kao što vidite, to su izjave predstavnika opozicije u Srbiji kojima se osuđuje pokušaj vlasti u Zagrebu da se negira ustaški zločin genocida u Drugom svetskom ratu, da se vrši revizija istorije. Kao što vidite, prazan papir.

Na ovom drugom papiru su sve izjave političara iz opozicije u Srbiji kojima vi osuđujete teror prištinskih vlasti na srpskom narodu na Kosovu i Metohiji. I na ovom papiru su skupljene, grupisane sve izjave i reakcije predstavnika parlamentarne opozicije u Srbiji na nezakonje koje tzv. visoki predstavnik i vlasti u Sarajevu sprovode nad srpskim narodom u Republici Srpskoj. Hvala vam.

Peta vanredna sednica , 12.06.2025.

Dame i gospodo, ja ću se prvo osvrnuti na diskusiju lidera jedne stranke iz opozicije koji je pre 10 minuta rekao da je Srbija u zadnjih 10 dana postala Kolumbija.

Srbija je postala Kolumbija 5. oktobra 2000. godine kada su stranke DOS-a i njihove pristalice zapalile zgradu parlamenta, zapalile zgradu televizije, sa automatskim puškama upadale u zgradu Narodne banke Jugoslavije i zgradu Carine i kada su koalicioni partneri DOS-ovskih stranaka i Surčinskog i Zemunskog klana upali u stanicu milicije Stari grad, razoružali policajce, ukrali 400 uglavnom dugih cevi i sa tim cevima narednih meseci sejali smrt po Srbiji, dok nisu na kraju ubili premijera Zorana Đinđića.

Kao što ste čuli, Vlada Srbije predlaže da ne prihvatimo amandman, Odbor za kulturu i informisanje, čiji sam član, takođe predlaže da ne prihvatimo amandman i ja kao član Odbora za kulturu i kao član vladajuće koalicije imam isti stav da ovaj amandman ne treba prihvatiti.

Koristim priliku da izrazim zadovoljstvo atmosferom koja u ovom domu vlada u zadnja četiri dana i mislim da je ovo primer kako treba raditi. Jednostavno mislim da su izbori u Kosjeriću i Zaječaru delovali lekovito kako na vlast, tako i na opoziciju i da niko u stvari nema suštinski primedbi na izborni rezultat. Kako i da ima kada su na svih 98 mesta biračkih stranke opozicije imale članove biračkih odbora, kada su članovi opozicije i predstavnici opozicije učestvovali u brojanju listića, kada su se saglasili sa utvrđenim rezultatima i potpisali zapisnike.

Mi čujemo od jednog poslanika iz opozicije, koji kaže – nije to tačno, ja sam uneo jednu primedbu u zapisnik. Ali primedba se nije odnosila na izborni rezultat. On ni na koji način nije svojom primedbom osporio utvrđeni rezultat, nego kaže – građani su na biračka mesta dovoženi u automobilima, crvena škoda, crna škoda, žuta škoda i ne znam koji već automobili. Meni je prvo palo na pamet da li su uopšte baš bile tolike škode ili čovek reklamira ovu automobilsku kuću. Druga stvar, nameće se pitanje čime ljudi dolaze na glasanje, pa dolaze automobilima i peške, neće dolaziti dronovima i padobranima.

Sledeća stvar, isti narodni poslanik je juče ovde izrekao jednu još veću glupost, on je šatore ispred Skupštine Srbije uporedio sa Majdanom u Ukrajini. Podsećam, u neredima na ukrajinskom Majdanu poginulo je više desetina ljudi, a više od 400 je ranjeno. Nakon toga izbio je građanski rat, koji traje duže od jedne decenije, koji je odneo više stotina hiljada života.

Šta je ovde u pitanju? U pitanju je vrhunski bezobrazluk i licemerje. Nama Majdan pokušava da pripisuje lider opozicione stranke, čiji su najbliži saradnici uhapšeni zbog toga što su planirali da 15. marta ovu Skupštinu napadnu kamenjem i nekakvim zapaljivim koktelima, da to isto urade sa zgradom televizije, da zauzmu zgradu televizije, zgradu Skupštine i da, po mogućnosti, izvrše nasilnu promenu vlasti u Srbiji.

Dakle, u Ukrajini na Majdanu imamo desetine mrtvih, stotine ranjenih, a u Srbiji za sedam meseci nereda koje izazivaju blokaderi, on i pojedine stranke iz opozicije, zahvaljujući tolerantnoj politici vladajuće koalicije, zahvaljujući jednom ljudskom odnosu vlasti, nemamo nijednu žrtvu, ja se Bogu hvala nadam da nećemo ni imati.

Mi na dnevnom redu imamo tri medijska zakona. Čini mi se da su oni osnovni zakoni koji su sada na snazi usvojeni pre tri godine. Odmah nakon njihovog usvajanja imali smo zahtev opozicije da se ti zakoni izmene, da se usklade sa nekakvim evropskim standardima. Evo, Vlada je prihvatila taj predlog. Imamo sada predlog izmena usklađen sa tim evropskim standardima. Na prvoj sednici Odbora za kulturu i informisanje predstavnik opozicije se javlja za reč i traži da mi ove zakone povučemo iz procedure.

Isto se događa sa izborom članova Saveta REM-a. Godinu dana slušamo kako opozicija kaže – treba nam novi Savet REM-a. Mi se složili da nam treba novi Savet REM-a, to nam je nalagao i zakon. Raspišemo konkurs, započnemo postupak, kada smo ga priveli kraju, opozicija i blokaderi kažu – hajde, stavite to van snage. Mi u duhu tolerancije, pružimo ruku, pristanemo da poništimo postupak, pokrenemo novi postupak, na prvoj sednici Odbora za kulturu i informisanje vaši predstavnici kažu – treba da obustavimo ovaj postupak.

O čemu se ovde radi? Radi se o tome što vas objektivno ne zanima ni Savet REM-a, niti vas zanimaju medijski zakoni, jednostavno, vi navijate da taj Savet REM-a nikada ne bude izabran, jer je to, pošteno rečeno, jedna za javnost atraktivna medijska tema, na kojoj vi možete da guslate koliko hoćete i da kritikujete vlast.

Smatram da je ponašanje opozicije legitimno, ali da nije logično. Legitimno je zato što je normalno da opozicija kritikuje vlast i da nastoji da uspori izborni proces, za čije je sprovođenje vlast odgovorna, ali nije logično zato što vi navrćete vodu na tuđu vodenicu, radite sami protiv sebe. Navrćete vodu na vodenicu blokadera, navrćete vodu na vodenicu rektora Đokića, Bakića, Dinka Gruhonjića i kako se već zove ta bolumenta, navrćete vodu na vodenicu onih koji već sedam meseci univerzitete u Srbiji drže pod blokadom, pod svojevrsnom okupacijom. Navrćete vodu na vodenicu onih koji sprečavaju hiljade profesora, asistenata, časnih ljudi koji hoće da rade. Navrćete vodu na vodenicu blokadera, koji sprečavaju desetine hiljada studenata da uče, da polažu ispite, da idu dalje kroz život. I navrćete vodu na vodenicu onih koji vas se odriču, koji se od vas ograđuju i koji vas ponižavaju. Znate li šta oni traže od vas, čitali ste to? Traže od vas ono što su tražili komunisti Josipa Broza od svojih političkih protivnika, a nešto ranije Hitler i nacisti i italijanski fašisti.

Oni traže od vas iz opozicije da se odreknete svojih političkih stranaka, da se odreknete svojih političkih programa, svoga imena i svojih ciljeva, a valjda vam je cilj, kao i svakoj opoziciji, da jednog dana dođete na vlast. Ne, oni kažu – ne treba vi da učestvujete na izborima, ne treba vi da dođete na vlast, nego treba da pomognete nama, da na ovoj bujici nasilja mi osvojimo vlast u Srbiji.

Izbori u Kosjeriću i Zaječaru pokazuju da ćemo mi iz SNS preživeti tu bujicu, mislim na političko preživljavanje, ali ako nastavite da se ponašate tako kako se ponašate, ja sam siguran da mnoge stranke iz opozicije neće uspeti da pređu ni onaj humanitarni cenzus od 3%. Hvala vam na pažnji.

Prvo vanredno zasedanje , 25.07.2024.

Za promenu, ja ću govoriti o dnevnom redu po prvoj tački dnevnog reda.

Gospođo Brnabić, gospodine Vučeviću, uvaženi ministri, narodni poslanici, ja sam 2. jula imao čast da u Banjaluci prisustvujem istorijskoj sednici Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj je usvojena Deklaracija o zaštiti srpskih nacionalnih interesa. Istorijskoj, zato što je ovo prvi put da parlamenti dve srpske republike zajednički usvajaju jedan zajednički dokument.

I u Banjaluci je rasprava bila povremeno žustra, ali je Deklaracija usvojena skoro jednoglasno. Od 65 prisutnih narodnih poslanika za deklaraciju je glasalo njih 62.

Znate, i u Banjaluci postoje prilično duboki politički rovovi između vlasti i opozicije, ali je tamo opozicija duboko svesna da je ova Deklaracija dobar, koristan dokument, koji će pomoći da sprski narod, bez obzira gde živi uspostavi čvršće jedinstvo, koje će nam pomoći da se odupremo. Ja vas molim da budete parlamentarni. Znači, da se uspostavi jedinstvo koje će nam pomoći da se lakše odupremo pritiscima kojima je srpski narod izložen.

Dugoročno gledano osnovna tri cilja ti pritisaka su da oslabe Republiku Srpsku, da oslabe Republiku Srbiju, da Republiku Srbiju prisvoje da prizna nezavisnost Kosova i da Republiku Srpsku učine ili svedu na nivo mrtvog slova na papiru.

Da bi se deklaracija o kojoj danas raspravljamo mogla razumeti dobro je da znamo šta joj je prethodilo, prethodila je jedna medijska i politička kampanja…

Imovinska karta

(Velika Plana, 04.08.2022.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Predsednik Skupština opštine Velika Plana Opština Mesečno 36000.00 RSD 21.08.2020 -
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 130000.00 RSD 01.08.2022 -