MILOVAN DRECUN

Srpska napredna stranka

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Milovan Drecun je bio narodni poslanik pet puta do sada. Prvi put je izabran za poslanika u devetom sazivu, 2012. godine, a zatim i u naredna četiri skupštinska saziva, tako da je na funkciji narodnog poslanika od 2012. godine do danas.

U desetom sazivu bio je predsednik Odbora za Kosovo i Metohiju, kao i šef Delegacije Organizacije dogovora o kolektivnoj bezbednosti.

U 11. sazivu bio je predsednik Odbora za Kosovo i Metohiju i član Odbora za odbranu i unutrašnje poslove.

U 12. sazivu bio je predsednik Odbora za Kosovo i Metohiju i član Odbora za odbranu i unutrašnje poslove. Tokom 12. saziva na redovnim skupštinskim zasedanjima je proveo 66 sati, šest puta se obraćao u plenumu, nije učestvovao u postavljanju poslaničkih pitanja, kao ni u traženju obaveštenja i objašnjenja. Što se tiče prisustva glasanjima za akte, prisustvovao je 245 puta, i svaki put glasao “za”.

U 13. sazivu izabran je za poslanika kao 28. na listi Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve, mandat mu je potvrđen 01.08.2022. godine. U 13. sazivu bio je deo poslaničke grupe Aleksandar Vučić - Zajedno možemo sve, predsednik Odbora za Kosovo i Metohiju, zamenik člana Odbora za odbranu i unutrašnje poslove i šef Delegacije u Parlamentarnoj skupštini Organizacije dogovora o kolektivnoj bezbednosti.

U 14. sazivu izabran je za narodnog poslanika kao 36. na listi Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane, mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine. U 14. sazivu deo je poslaničke grupe ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane.

BIOGRAFIJA

Rođen je 04. oktobra 1957. godine u Vranju.

Osnovnu školu je završio u Surdulici, a gimnaziju u Vladičinom Hanu. 1981. godine diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, na smeru međunarodni odnosi.

Počeo je da radi kao spoljno-politički urednik u listu Narodna armija, glasilu tadašnje JNA, koje je nakon raspada SFR Jugoslavije 1992. preimenovano u Vojska. U Radio-televiziju Srbije (RTS) prešao je 1993. i, kao vojno-politički komentator, uglavnom pratio zbivanja na Kosovu. U vreme bombardovanja NATO-a 1999. bio je izveštač RTS sa Kosova.

Odlikovan je Oredenom za hrabrost.

Napisao je nekoliko knjiga o sukobima na Kosovu i Metohiji i međunarodnim odnosima.

Bio je član Socijalističke partije Srbije, u koju se učlanio 1996. godine. Početkom 2000. osnovao je partiju Preporod Srbije čiji je bio predsednik i kandidat na predsedničkim izborima 2004. godine. U Srpsku naprednu stranku se učlanio 2011. godine.

Živi u Beogradu.
Poslednji put ažurirano: 18.03.2024, 09:47

Osnovne informacije

  • Srpska napredna stranka
  • Beograd
  • Vranje
  • 04.10.1957.
  • politikolog

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Treća sednica Prvog redovnog zasedanja , 25.05.2023.

Poštovani predsedniče Narodne skupštine, predsednice Vlade, ministri, uvažene koleginice i kolege narodni poslanici, teške tragedije obično ujedine porodice, zajednice, društvo. Verujem da smo se zaista iskreno ujedinili u bolu, u saosećanju, u podršci porodicama zbog ove neviđene tragedije kada su ugašeni mladi životi, životi dece i mladih ljudi.

Nažalost, u određivanju uzroka, traženja odgovornosti, predlaganju mera da se umanje posledice, da se preduzmu preventivne mere smo podeljeni, suočeni sa neprihvatljivim pokušajima politizacije tragedije koje su se desile od strane nekih političkih aktera, pojedinaca i medija, i to nije dobro, jer umanjuje kapacitet našeg društva da se suočimo sa ovim izazovima i da unapredimo Strategiju za prevenciju i sprečavanje najtežih krivičnih dela od strane maloletnika.

Postavlja se pitanje – da li je država zatajila u ove dve tragedije? Odgovor na to pitanje može se dobiti analizom koja se nalazi u Izveštaju koji razmatramo, a on se svodi na to da li je bilo preventivnih mera u minulom periodu i šta je preduzeto odmah tokom, odnosno nakon tragedije. Iz Izveštaja, koji neću detaljno citirati, vidi se da postoji strateška procena javne bezbednosti, da se preduzimaju proaktivne mere, da su bezbednost dece, učenika i škola jedan od prioriteta u radu policije, da su intenzivirane mere od novembra 2022. godine, uveden program školski policajac, da je MUP u saradnji sa drugim ministarstvima i organizacijama civilnog društva sprovodio preventivne projekte, programe, akcije, recimo, bezbednost dece, aktivnost i matura, zatim je uvedena Nacionalna platforma za prevenciju nasilja koja uključuje decu „Čuvam te“ i mnoge druge aktivnosti.

Iz toga možemo videti da je MUP preduzimao sve ono što je mogao da uradi da bi se sprečio da se desi nešto ovako i to je dalo određene rezultate. Iz podataka koje nam je MUP dostavio u ovom Izveštaju vidi se da je broj krivičnih dela maloletnika manji za 10,9% ili za 153 krivična dela. U oblasti maloletničkog kriminala evidentirano je 1.247 krivičnih dela izvršenih od strane 1.008 maloletnih učinilaca.

Dakle, što se tiče preventivnog delovanja, država nije zatajila, ali to ne znači da delovanje države da strategija koju se ne treba da bude dopunjavana. Ona mora stalo da se dograđuje. I to je valjda i naš posao ovde kao narodnih poslanika da predložimo neke aktivnosti.

Takođe, da sistem nije zatajio vidi se po merama koje su preduzete odmah nakon ovih tragičnih događaja u cilju očuvanja javne bezbednosti i da je posebna pažnja usmerena na rano prepoznavanje mogućih rizika i pretnji, da ne citiram mere, svi dobro znamo.

Dakle, kada se pogleda šta je država radila, da država nije odmah reagovala nakon ovih tragedija, da nije donela i počela realizaciju odgovarajućih mera, moglo bi da se kaže da je sistem zatajio.

Međutim, država je pokazala da u ovako u užasnim, drastičnim, kriznim situacijama ima potreban kapacitet da preduzme mere da se podigne nivo bezbednosti, radi maksimalnog smanjivanja rizika od akata teškog nasilja.

Sada bih hteo da dam nekoliko sugestija koje bi, gospođo Brnabić, možda mogle da budu korisne u daljem radu, da bi se sprečilo da nam se ovako ponovo nešto desi, jer ugašeni su mladi životi ljudi koji su tek zakoračili jednom nogom u život i tu neviđenu tugu stvara kod svih nas i mislim da tu apsolutno nismo podeljeni, da smo potpuno iskreni kada govorimo koliko nam svima teško pada kada se ugasi toliko veliki broj života te dečice i tih mladih ljudi.

Predaja ilegalnog oružja je odličan potez Vlade, urađena je dobra kampanja od strane Vlade, ali taj proces mora biti kontinuiran kao sastavni deo procesa razoružavanja.

Drugi deo ovog procesa je, gospodine ministre Gašiću, je razbijanje ilegalnog tržišta oružja. Verujem da MUP to kontinuirano radi, ali to mora da se pojača, jer je to sprečavanje mogućnosti da se nabavi ilegalno oružje. Znate, nije samo predaja postojećeg ilegalnog oružja nešto što je razoružavanje, nego i sprečavanje mogućnosti da se nabavi ponovo i da se zatvore kanali za šverc oružja.

Kriminalne grupe, dileri droge, sve češće koriste maloletna lica da za njih obavljaju kriminalne poslove, da diluju drogu, traže od njih da se nasiljem dokazuju, da maltretiraju vršnjake, uče ih da rukuju oružjem i da ga upotrebe. I to treba da se sprečava intenzivno.

Razoružavanje kriminalnih grupa i razbijanje ilegalnog tržišta oružja je dugoročna aktivnost države i mora da bude hitna aktivnost. Mislim da bi trebalo formirati jedan poseban, najširi mogući državni tim koji bi činili nadležni državni organi, institucije, stručnjaci različitih profila, domaći i strani civilni sektor i taj tim bi, gospođo Brnabić, mogao da preraste ili u vladinu kancelariju ili u ministarstvo da bi definisao sveobuhvatan model delovanja države i društva na prevenciji maloletničkog nasilja, sprečavanja nasilja i pronalaženja identifikacije i utvrđivanja odgovarajućih sankcija.

Ostavite ministre bez portfelja, dajete da formiramo jedno ovakvo ministarstvo koje će kontinuirano da se bavi ovim problemima, da pronalazi rešenja i da ih sprovodi u delo. Roditelji moraju da snose punu odgovornost i tu se slažem sa koleginicom koja je u okviru pitanja govorila o tome, za nasilno ponašanje svoje dece ili za izvršenje nezakonitih dela od strane njihove dece.

Odgovornost roditelja najveća za nasilno i nezakonito delovanje njihove dece. Kada primete destrukciju, agresiju, nasilje kod svoje dece, i da, primećeno je da to postoji kod dece čak u vrtićima, u predškolskim ustanovama, moraju da pokušaju da to isprave kod svoje dece. Ako ne mogu sami da traže stručnu pomoć, a ne da prikrivaju težinu nasilnog ponašanja svoje dece.

Neophodno je, sa druge strane, kadrovski značajno ojačati brojčano i stručno sve timove koji prate, identifikuju rizike maloletničkog nasilja, naročito u sajber prostoru, jer sajber prostor nije više virtuelna stvarnost za mlade generacije, to postaje neposredno svakodnevno okruženje u kome se oni kreću, u kome žive i koji ih vaspitava mnogo više nekada od porodice.

Treba da se preduzmu odgovarajuće mere da se roditelji nateraju da više obrate pažnju na destruktivno ponašanje svoje dece, ako ga uoče. Neophodna je snažna kampanja, medijska kampanja da se ove stvari prikažu na način koji može da bude preventivno odgovarajući, da niko ne čini takva dela.

Mislim da moraju da se uvedu obavezne, periodične, stručne edukacije roditelja dece u osnovnim i srednjim školama, bez izuzetka, kojim bi se roditelji naučili da prepoznaju promenu u ponašanju svoje dece, koje mogu da dovedu do nasilnih radnji i kriminalnih aktivnosti.

Ministarstvo obrazovanja i Ministarstvo zdravlja smatram da treba da stručno osmisle i podele svakom roditelju u elektronskoj i štampanoj formi uputstvo kako da prepoznaju nasilne elemente u ponašanju svoje dece na koje znakove da obrate pažnju, koji ukazuje na početak ili odmaklu fazu nasilnog ponašanja dece. Uputstvo treba da sadrži predlog mera koje roditelji treba da preduzmu u takvim slučajevima, kome da se obrate za stručnu pomoć. Periodično da psiholozi obavljaju razgovore sa svim roditeljima, da vide ima li problema u porodici, imali li asocijalnog ponašanja, agresije kod njihove dece, ima li ispoljavanja ili nagoveštavanja nasilnog ponašanja, da ti razgovori budu obavezni za sve roditelje i da bez mišljenja psihologa nakon tih razgovora dete ne može da pređe u viši razred.

Porodica je kamen temeljac za borbu protiv maloletničkog nasilja i delikvencije za sprečavanje novih užasa i tragedija. Svaka nesuglasica, svađa, nasilje u porodici izaziva reakciju dece na različite načine, od povlačenja u sebe, preko depresije, do nasilja prema drugima.

Porodica nema alternativu u vaspitanju dece. Država, obrazovni sistem, razne institucije i svi drugi mogu da budu samo pomoć porodici u vaspitanju dece.

Na kraju, želeo bih da kažem nešto što me je duboko pogodilo i iritiralo. Kakva je ideologija protesta protiv nasilja? Obrazac te ideologije protesta protiv nasilja videli smo u Dnevnom listu „Danas“, Petričić, karikaturista kaže sledeće – ulazak u Predsedništvo i Skupštinu i za uši izvlačenje trenutnih stanara. Ti stanari su izabrani.

Treća sednica Prvog redovnog zasedanja , 25.05.2023.

Završavam odmah.

Ovo je njihov obrazac borbe protiv nasilja. Nasilni upadi u institucije, nasilno preuzimanje vlasti. Zato će ona Srbija koja nije nasilna, koja ima viziju, koja hoće da radi i gradi, a ne da bije, veša i ruši pobediti 26. maja i pobediće za sve građane, pobediće za mir, stabilnost i bolji život. Hvala.

Imovinska karta

(Beograd, 14.12.2022.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije (predsednik odbora za Kosovo i Metohiju od 20.09.2012) Republika Mesečno 154000.00 RSD 01.08.2022 -
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (penzija) Republika Mesečno 55919.00 RSD 04.10.2022 -