MILINKO ŽIVKOVIĆ

Srpska napredna stranka

Rođen je 1960. godine.

Po zanimanju je diplomirani ekonomista.

Direktor marketinga Rudarsko - topioničarskog basena Bor (RTB). Predsednik okružnog odbora Srpske napredne stranke u Boru. Odbornik Srpske napredne stranke u SO Bor.

Nakon izbora 2012. godine, izabran je za narodnog poslanika, a na tom mestu ostao je sve do 03. juna 2016. godine.
Poslednji put ažurirano: 09.02.2017, 10:50

Osnovne informacije

  • Srpska napredna stranka
  • Bor
  • 02.09.1960.
  • ekonomista

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Sedma sednica Drugog redovnog zasedanja, 04.12.2015.

Poštovana predsednice Narodne skupštine, uvaženi ministre Antiću sa saradnicima, poštovane kolege, poštovani građani Srbije, na član 4. podneo sam amandmane gde se u tački 3. člana 4. kaže – ruda bakra i zlata, a ja sam podneo amandman da bi trebalo da stoji – ruda bakra i ostalih plemenitih metala (zlato, srebro, paladijum, platina), pod tačkom 4. – rude olova i cinka, i mislim da smo zaboravili i rudu nikla.

Dalje, u tom članu podneo sam i amandman da se izvoz strateških sirovina iz stava 2. ovog člana u obliku robne rude van granica Republike Srbije nije dozvoljena. Izvoz koncentrata strateških sirovina je dozvoljen uz saglasnost Vlade Republike Srbije, osim koncentrata bakra koji će se prerađivati u Srbiji. Moguće je izvoziti koncentrate radi uslužne prerade, kao i koncentrate sa povećanim stepenom štetnih primesa radi uslužne prerade, uz prethodnu saglasnost prerađivača u Srbiji i Vlade Republike Srbije.

Naime, hteo sam da kažem da naši potencijali, naši prerađivački kapaciteti ne budu zaštićeni apriori, nego jednostavno da imamo mehanizme sa kojima možemo da delujemo, da i mi možemo da se ponašamo tržišno, ali i da u određenim trenucima i to tržišno ponašanje može da bude narušeno.

O čemu pričam? Pričam o tome da je normalno da koncentrati koje proizvedemo u Srbiji, za koje imamo prerađivačke kapacitete, treba metale da dobijemo u našim prerađivačkim kapacitetima, i zlato, kao što je bilo do sada, damo u NBS.

Predvideo sam i izvoz koncentrata u dva slučaja – kada naši prerađivački kapaciteti nisu u mogućnosti da apsorbuju taj koncentrat i da treba da sirovina ne stoji zarobljena, da može da se preradi, ali da ide samo na preradu u inostranstvo, odakle bi se ponovo vratili metali u Srbiju, a iz te prerade dobijenih metala zlato opet dalo NBS.

Treća mogućnost, kada postoji mogućnost da u sadržajima koncentrata postoji više štetnih materija, kao što su arsen, kao što je olovo, višak cinka, kao što je s druge strane kadmijum, kao što je živa, da i u tim slučajevima naša tehnologija nije kadra, a na uštrb zaštite životne sredine, da i takve koncentrate damo onim tehnologijama u svetu koje mogu to da prerade, a koncentrate, odnosno prerađene metale ponovo vratimo u Republiku Srbiju.

Objašnjenje za to je da jednostavno, gledajući ceo zakon, ne možemo da kontrolišemo preradu u inostranstvu koje je predviđeno ovim zakonom. Član 159. tačka 2. stav 4. kaže da se naplaćuju sirovine od 5% neto prihoda topioničkog iskorišćenja. Ko će topioničko iskorišćenje da kontroliše u inostranstvu? Topioničko iskorišćenje je razlika između prodajne cene, koju nam niko neće reći, i cene troškova topljenja, rafinacije, pretovara itd. Znači, tih naših 5% su imaginarni, što se inostranstva tiče.

Predlažem da se koncentrati u količini koji mogu da budu prerađeni kod nas prerade, a da ostali koncentrati idu na preradu u inostranstvo. Ako nemamo prerađivačke kapacitete za neke koncentrate, moguće je da neke koncentrate i izvezemo, ali ne sa naplatom neto prihoda iz topioničke prerade. Naime, to treba da se naplaćuje pre izlaska iz zemlje i da se utvrdi sadržaj bakra, sadržaj zlata, sadržaj platine, sadržaj srebra i na to da se naplati pre izlaska, tamo gde nemamo prerađivačke kapacitete.

Mi smo spremni za tržišnu utakmicu, ali se samo bojimo da nam to tržište ne ugroze na način, ako ovo ne formulišemo dovoljno dobro, i jednostavno posluže se slobodom koju su dobili ovde da mogu da izvezu i koncentrate i rudu i skuplje, nego što to mi možemo da radimo da bi naše prerađivačke kapacitete doveli u problem.

Nadam se da, pošto vidim da ovaj amandman nije prihvaćen u celosti, osim ovog dela gore gde je bakar i zlato, odnosno olovo i cink, da bi ako već ovde nije moglo, zakasnilo se, nije se reagovalo, na neki način da se ta oblast mora regulisati nekim podzakonskim aktima, jer jednostavno dovešćemo u problem funkcionisanje, odnosno dovešćemo u problem stratešku sirovinu i ona koja je kod nas strateška sirovina neće tog trenutka, jednog trenutka biti, jer će jednostavno tom strateškom sirovinom rukovoditi neko drugi. Hvala vam.

Sedma sednica Drugog redovnog zasedanja, 04.12.2015.

Poštovana predsednice, na član 5. posle stava 1. dodajem nove stavove 2. i 3. koji glase - pokazatelji o ležištu mineralnih sirovina biće uneti u sve prostore i urbanističke planove postojeće i buduće za područja obuhvaćena ležištem mineralnih sirovina. Zemljište u toj oblasti biće označeno kao potencijalno, građevinsko, rudarsko zemljište, a adekvatna planska rešenja biće usvojena u skladu sa ovim zakonom, zakonom koji uređuje prostorno planiranje, Prostornim planom RS, Strategijom održivog razvoja i Strategijom upravljanja mineralnim sirovinama RS.
Stav 2. – kako su mineralne sirovine od strateškog značaja za privredu i nalaze se u zemljinoj kori, dok se nepokretnosti mogu i drugde graditi, državni organi nadležni za prostorno i urbanističko planiranje prilagodiće planska i urbanistička dokumenta radi ostvarivanja ciljeva Strategija upravljanja mineralnim resursima RS u skladu sa zakonom kojim se uređuje prostorno planiranje i urbanističko planiranje i ovaj zakon.
Suština je da ovaj amandman povezuje Zakon o rudarstvu i geološkim istraživanjima sa zakonima koji uređuju prostorno planiranje na adekvatan način da se dugoročno obezbedi planiranje razvoja rudarstva koji neće imati prepreke za realizaciju.
Insistira se na blagovremenom obezbeđivanju prostora za otvaranje novih rudnika i izgradnju neophodnih rudničkih objekata ukazivanjem na postojeću mineralizaciju i rezervaciju budućeg prostora. Hvala.

Sedma sednica Drugog redovnog zasedanja, 04.12.2015.

Hvala gospodine predsedavajući.
Podneo sam amandman i u članu 13. posle stava 2. dodaje se nov stav 3. koji glasi: „Radi unapređenja odgovornosti i transparentnosti u korišćenju javnih sredstava i racionalnijeg sprovođenja strategije upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima od strateškog značaja za državu, Vlada može kao vlasnik ili imalac kontrolnog udela, na predlog ministra, da donese odluku kojom nameće posebna pravila za obezbeđivanje uslova za eksploataciju, o planiranju i kontroli preduzećima koja su u javnoj svojini, kao i pod kontrolom države i bave se istraživanjem i eksploatacijom mineralnih resursa, kao i preduzećima koja su u funkciji eksploatacije mineralnih resursa.
Ovde se detaljnije određuje način sprovođenja strategije upravljanja mineralnim resursima od strateškog značaja. Da bi se obezbedili uslovi za kontinuitet otkopavanja, Vlada može da za definisanu dinamiku razvoja kopova odredi prioritete izgradnje novih rudničkih kapaciteta ili utvrdi prioritete izmeštanja postojećih objekata unutar eksploatacionog polja, ili opredeli kao hitnu obavezu do istraživanja određenog prostora za dobijanje strateške sirovine.
Za izvršenje, posebne naloge dobijaju kompanije koje izvode radove istraživanja i eksploatacije, kao javna preduzeća koja će biti u funkciji sprovođenja strategije upravljanja mineralnim sirovinama, kao što su vodoprivreda, šumarstvo, građevinarstvo. Hvala vam.