BALINT PASTOR

Savez vojvođanskih Mađara

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Balint Pastor je do sada bio narodni poslanik u sedam saziva. Prvi put je izabran za narodnog poslanika u sedmom sazivu, 2007. godine, a zatim i u narednih šest skupštinskih saziva, tako da je na funkciji narodnog poslanika od 2007. godine do danas.

U sedmom sazivu bio je predsednik Poslaničke grupe manjina, i član Odbora za inostrane poslove i Zakonodavnog odbora.

U osmom sazivu bio je predsednik Poslaničke grupe manjina, i član Odbora za inostrane poslove i Odbora za finansije.

U devetom sazivu bio je predsednik samostalne Poslaničke grupe Savez vojvođanskih Mađara, koja je ponovo obrazovana nakon više od deset godina, i član Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo Narodne skupštine.

U desetom sazivu bio je predsednik Poslaničke grupe Savez vojvođanskih Mađara, i član Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo i Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu.

U 11. sazivu bio je predsednik Poslaničke grupe Savez vojvođanskih Mađara - Partija za demokratsko delovanje, pa Savez vojvođanskih Mađara, i član Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo i Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu.

U 12. sazivu bio je predsednik poslaničke grupe Savez vojvođanskih Mađara i član Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo.

Tokom 12. saziva na redovnim skupštinskim zasedanjima je proveo 66 sati, 13 puta se obraćao u plenumu, u postavljanju poslaničkih pitanja učestvovao je 2 puta, a u traženju obaveštenja i objašnjenja nije učestvovao. Što se tiče prisustva glasanjima za akte, prisustvovao je 84 puta, i svaki put glasao “za”.

U 13. sazivu izabran je za poslanika kao prvi na listi Vajdasági Magyar Szövetség – Pásztor István – Savez vojvođanskih Mađara – Ištvan Pastor, mandat mu je potvrđen 01.08.2022. godine. U 13 sazivu bio je predsednik poslaničke grupe Savez vojvođanskih Mađara i član Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu.

U 14. sazivu izabran je za narodnog poslanika kao prvi na listi Vajdasági Magyar Szövetség – Elnökünkért, közösségünkért, a jövőért! –Savez vojvođanskih Mađara – Za našeg Predsednika, za našu zajednicu, za budućnost!, mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

BIOGRAFIJA

Rođen je 3. januara 1979. godine u Subotici. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom gradu, a diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 2002. godine. Na istom fakultetu je 2011. stekao akademski naziv master. Doktorsku disertaciju odbranio je na Pravnom fakultetu u Beogradu 2018. godine.

Od aprila 2002. bio je pravni savetnik subotičkog D.o.o. za konsalting Pannon Invest Consortium, a od januara 2004. do februara 2007. g. bio je direktor ovog privrednog društva.

Od 2014. do 2018. godine bio je asistent na Pravnom fakultetu za privredu i pravosuđe Univerziteta Privredna akademija u Novom Sadu, gde je od 2018 docent. Od aprila 2021. je član Saveta Univerziteta u Novom Sadu.

Nakon lokalnih izbora 2020. izabran je za predsednika Skupštine Grada Subotice.

Bio je član i predsednik Izvršnog odbora Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine.

Član je Saveza vojvođanskih Mađara od 2000. godine. Tokom izbora 2000. bio je član Centralnog izbornog štaba Demokratske opozicije Srbije (DOS).

Od maja 2007. član je Predsedništva Saveza vojvođanskih Mađara, a od maja 2019. godine je potpredsednik stranke.
Poslednji put ažurirano: 17.02.2024, 14:25

Osnovne informacije

  • Savez vojvođanskih Mađara
  • Subotica
  • Subotica
  • 03.01.1979.
  • vanredni profesor univerziteta

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Treće vanredno zasedanje , 10.07.2023.

Gospođo predsedavajuća, gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa SVM će podržati predlog za razrešenje dosadašnjeg ministra privreda gospodina Radeta Baste i dozvolite mi da u samo nekoliko rečenica obrazložim zbog čega će tako poslanička grupa SVM postupiti.

Po našem Ustavu u Republici Srbiji važi čist parlamentarni sistem državne vlasti. U čistom parlamentarnom sistemu državne vlasti ministre, članove Vlade predlaže mandatar. Član Vlade odgovara za svoj rad predsedniku Vlade, Vladi i Narodnoj skupštini. U ovom slučaju je predsednica Vlade predložila razrešenje dosadašnjeg ministra privrede sa funkcije i u ovakvim situacijama je to jedno tehničko pitanje. Da je ministar privrede podneo ostavku, Skupština o ovom pitanju i ne bi trebala da raspravlja, ali pošto on nije podneo ostavku, a predsednica Vlade je podnela predlog za razrešenje dosadašnjeg ministra privrede, Narodna skupština treba da se izjasni o tome pitanju. Jedino je Narodna skupština organ koji ima nadležnost da razreši ministra privrede u ovom slučaju ili bilo kog člana Vlade.

Da je po našem Ustavu u Srbiji kancelarski sistem, kao što je npr. u Nemačkoj ili u Mađarskoj ili u nekim drugim državama, Skupština i ne bi trebala da raspravlja o razrešenju ministra, već bi predsednik Vlade mogao, u ovom slučaju predsednica Vlade bi mogla da razreši ministra i bez odobrenja Narodne skupštine. Pošto je Srbija zemlja sa čistim parlamentarnim sistemom državne vlasti, Narodna skupština je jedini organ koji ima nadležnost da izabere i da razreši bilo kog člana Vlade.

Zašto sam rekao da je ovo tehničko pitanje? Ovo je tehničko pitanje zbog toga što je predsednica Vlade predložila razrešenje ministra na predlog JS iz koje stranke je i izabran za ministra dosadašnji ministar privrede. U saglasnosti sa predsednikom SPS, pošto su te dve stranke zajednički nastupile na izborima, to je bio jedan politički predlog, kao što i treba da bude, u skladu sa koalicionim sporazumom, a predsednica Vlade je to formulisala na način kako je to predviđeno Ustavom. Zbog poštovanja koalicionih odnosa, zbog poštovanja nadležnosti Narodne skupštine Republike Srbije, poslanička grupa SVM će glasati za taj predlog.

Interesantno je što su se već određene opozicione poslaničke grupe izjasnile da neće podržati predlog za razrešenje ministra. Ne znam da li postoji jedna država u svetu u kojoj opozicija ne glasa za razrešenje člana Vlade, ali u Srbiji je to tako.

Mi ćemo glasati za razrešenje dosadašnjeg ministra zbog tih tehničkih razloga o kojima sam govorio i iz još jednog razloga, a to je da po našem Ustavu Vlada organ koji vodi politiku. Uvođenje ili ne uvođenje sankcija Ruskoj Federaciji je svakako jedno vrlo bitno političko pitanje i po tom pitanju treba da postoji jedinstvo unutar Vlade Republike Srbije. Naravno, svako ima pravo na svoje mišljenje, ali o krucijalnim, strateškim pitanjima ne može da bude soliranja u Vladi. Zbog toga ćemo isto da podržimo Predlog predsednice Vlade.

Na kraju da kažem, mi se u potpunosti slažemo, trenutno, kao što smo se slagali u ovih prethodnih godinu i po dana sa stavom Vlade da se ne uvode sankcije Ruskoj Federaciji zbog toga što smatramo da bezbednost građana treba da bude na prvom mestu i ta bezbednost bi svakako bila ugrožena u energetskom i još nekim pitanjima ukoliko bi Srbija uvela sankcije Ruskoj Federaciji. Iako se mi naravno zalažemo od osnivanja SVM za naše punopravno članstvo u EU, trenutno ova dva pitanja nisu i ne mogu da budu povezana.

Rekao sam, bezbednost treba da bude na prvom mestu, bezbednost u energetskom smislu, ali i bezbednost u svakom drugom pogledu. Još jednom bih želeo da apelujem na Vladu Republike Srbije, pošto je tu ministar Milićević, da Vlada vodi računa i o bezbednosti građana u vezi migrantske krize. Puno puta smo o tome razgovarali, rekao sam to prethodnih dana i ministru unutrašnjih poslova i predsednici Vlade, nije normalno da se građani Subotice i još nekih gradova i naselja u Srbiji bude na rafalnu paljbu migranata.

Puno toga je učinjeno, mnogo je u većoj meri policija i Žandarmerija prisutna na terenu, zahvaljujemo što je to tako, ali apelujemo još jednom da se obezbedi bezbednost građana u svakom pogledu, pa i u tom pogledu.

Još jednom da ponovim, poslanička grupa SVM će glasati za predlog predsednice Vlade za razrešenje dosadašnjeg ministra privrede. Zahvaljujem.

Treće vanredno zasedanje , 15.06.2023.

Gospodine predsedniče Narodne Skupštine, gospođo predsednice Vlade, gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, ja želim da govorim ispred Poslaničke grupe Savez vojvođanskih Mađara povodom ove tačke dnevnog reda i da kažem unapred da je svih ovih dana od kada traje ova sednica i prethodna sednica Savez vojvođanskih Mađara, poslanička grupa, bila prisutna, aktivno učestvovala u raspravi kao što to činimo i sada, iako su pojedini poslanici opozicionih stranaka pokušali da pokažu i da obmane javnost da postoji neki problem unutar vladajuće većine i da Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara nije učestvovala u raspravama.

Mi smo učestvovali u raspravama kao što to činimo i sada i to ne govorim zbog toga da bi se pravdao, jer nema potrebe za tim, nego govorim zbog toga da bi se videlo koliko ima politikanstva i ovih nedelja kada je Srbiju zadesila najveća tragedija u svojoj istoriji u mirnodopskim uslovima. Mislim na tragediju u školi „Ribnikar“. I želim još jednom da izrazim najdublje saučešće roditeljima i srodnicima stradale dece, kao i srodnicima svih stradalih u ubistvima poslednjih nedelja, jer je svako ubistvo tragedija, a ubistvo dece je svakako najveća tragedija i zbog toga kažem da je to sigurno, ta tragedija u Osnovnoj školi „Ribnikar“, svakako najveća tragedija u istoriji Srbije u mirnodopskim uslovima, jer ne možete to upoređivati sa tragedijama u ratnim okolnostima. Ali, u mirnodopskim uslovima je svakako bila najveća tragedija.

Mi ne želimo da učestvujemo u politikanskom nadmudrivanju i ne želimo da igramo „igre“ koje igraju pojedini poslanici opozicije koji ne razumeju trenutak i svu onu tragediju koja se desila i tragedije koje su se desile i predlog za glasanje o nepoverenju Vladi ili članu Vlade je najjači instrument kojim narodni poslanici raspolažu u parlamentarnim demokratijama. To je jedno sredstvo koje se ne upotrebljava svakodnevno i kada se podnese predlog za glasanje o nepoverenju Vladi ili članu Vlade onda to treba da bude osnovano.

Opozicija je prikupila onoliko potpisa sa koliko potpisa raspolaže. To je u ovom trenutku 84. Svi su potpisali zbog toga što ne zna se kako su potpisivali taj zahtev, jer se ispostavilo da kada se treba pojaviti, kada treba sesti u klupe, kada treba obezbediti kvorum za sopstvenu tačku dnevnog reda, onda to nisu sposobni, ali su sposobni da prozivaju članove, poslanike, vladajuće većine, što nisu prisutni.

To čine na društvenim mrežama i ono što je najveća ironija i najveća tragedija to čine poslanici opozicije koji nisu bili u stanju da dođu u zgradu, u dom Narodne skupštine juče da daju kvorum za sopstvenu tačku dnevnog reda i da stanu iza onoga šta su potpisali.

Potpisali su predlog za glasanje o nepoverenju ministru unutrašnjih poslova.

Znate, zadatak narodnih poslanika nije samo da sede u sali. Evo ja sam juče na primer otvorio jedan Međunarodni naučni skup na Paliću i ponosan sam na to da se održava Međunarodni naučni skup sa učesnicima iz pet zemalja na Paliću. Nakon toga sam krenuo na sednicu Narodne skupštine, došao otprilike do Novog Sada kada se ispostavilo da opozicija nije u stanju da stane iza svog predloga i da juče sednice neće biti pa sam se vratio, pa sam danas došao ponovo.

(Narodni poslanik: Tek sad.)

Ne tek sad.

(Radomir Lazović: Nego kad?)

Treće vanredno zasedanje , 15.06.2023.

Ja se slažem sa ovim načinom rada. Možete slobodno da me prekidate i ukoliko će predsedavajući na isti način reagovati, onda vas sledeći put neće biti 84, to je sigurno, neće vas biti ni 20. Ja se slažem. Možemo i na ovaj način. Meni ne smeta.
Znači, mi danas raspravljamo o predlogu za glasanje o nepoverenju ministru unutrašnjih poslova. Samo nisam shvatio iz svih tih politikantskih izlaganja iz redova opozicije šta je to ministar unutrašnjih poslova skrivio, šta je ono što je u negativnom smislu uradio od kada je ministar unutrašnjih poslova.
Očekivao sam da ćemo čuti neko obrazloženje konkretno, jer kao što rekoh to je jedan instrument koji se ne upotrebljava svakodnevno i ja se iz ugla taktike i strategije slažem što ste vi podneli taj predlog za glasanje o nepoverenju Vladi, zbog toga što Ustav, odnosno ministru unutrašnjih poslova, je u Ustavu piše da ukoliko predlog za glasanje o nepoverenju Vladi ili članu Vlade ne dobije većinu u Narodnoj skupštini isti potpisnici ne mogu da podnesu predlog za glasanje o nepoverenju Vladi ili članu Vlade u sledećih 180 dana.
Znači, dragi narodni poslanici iz opozicije, ono što ste vi ovim predlogom učinili, koji će se naći zahvaljujući nama poslanicima iz vladajuće većine na dnevnom redu ovog zasedanja Narodne skupštine, to je da ste vi zacementirali Vladu Republike Srbije i sve članove Vlade Republike Srbije za narednih najmanje 180 dana. Zbog toga sam rekao, zahvaljujem, da ovo što ste učinili to apsolutno ide u korist vladajućoj većini, Vladi, svim članovima Vlade.
Čekamo one predloge zakona koji su najavljeni od strane Vlade Republike Srbije, ja se nadam da o njima nećemo raspravljati po hitnom postupku, nego lepo u redovnoj proceduri kako treba o takvim veoma, veoma krucijalnim stvarima raspravljati i temama u Narodnoj skupštini, ali vrlo brzo ćemo doći i do te tačke, a do tada će najverovatnije i sledećeg dana biti ove rasprave, opozicija će reći sve ono što misli da treba da kaže. Meni je jako drago što ovu sednicu ne završavamo za dva, tri dana kao što je to ranije bilo, ne samo u ovom sazivu, već i u prethodnom i onom sazivu pre onog prethodnog saziva i onom sazivu pre prethodnog saziva, nego da opozicija dobija mogućnost od predsednika Narodne skupštine da svih ovih nedelja kaže u direktnom prenosu sve ono što misli da treba da kaže o Vladi i o svim ovim političkim temama zloupotrebljavajući ove tragedije koje su nas nažalost zadesile prethodnih nedelja.
Što se tiče ministra unutrašnjih poslova, ja ne želim da koristim svih 20 minuta, jer ovo sada nije situacija kada po nama treba se baviti političkim temama. Mi učestvujemo u raspravi, ali kažem ono što treba da se kaže o temi ono što je naš način razmišljanja i ne želimo da zloupotrebljavamo ovu mogućnost. Znači, ono što mi želimo da kažemo, ono što ja želim ispred poslaničke grupe SVM da kažem, povodom ovog predloga za glasanje o nepoverenju ministru unutrašnjih poslova, mi apsolutno podržavamo rad gospodina Gašića na čelu MUP-a, kao što to činimo i sa radom celokupne Vlade na čelu sa gospođom Anom Brnabić zbog toga ćemo glasati protiv ovog predloga za glasanje o poverenju ministru unutrašnjih poslova i mi sve ono što mislimo da treba na drugačiji način tretirati, rešavati u direktnim razgovorima kažemo i ministru unutrašnjih poslova i njegovim saradnicima i želim i ovom prilikom sve ovo da ponovim ukratko da ne bude da nemamo svoj način razmišljanja i da ne bude da ne očekujemo od Vlade i od ministra unutrašnjih poslova rešavanje onih problema koji postoje za građane koje mi zastupamo tu u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Znači, ono na čemu trebamo zajednički da radimo i što i činimo, ali treba da budemo mnogo, mnogo efikasniji to je povećanje pripadnika nacionalnih manjina u redovima policije, MUP-a. Mi koristimo svaku mogućnost da pozivamo pripadnike mađarske nacionalne zajednice da se prijavljuju na konkursima MUP-a, jer mi želimo da ih bude što više među pripadnicima unutrašnjih poslova i to svakako jeste jedan cilj na čijem ispunjenju mi zajednički radimo.
Druga stvar koju želim da kažem, a radi se o konkretnoj stvari, mi smo pre desetak godina izmenili Zakon o unutrašnjim poslovima i molim ministra unutrašnjih poslova da obrati pažnju na ovo šta ću da kažem, verujem da ovo nije stav Vlade, nego stav načelnika pojedinih policijskih uprava.
Mi smo pre 10 godina izmenili Zakon o policiji i nije više uslov da pripadnik policije MUP-a nema državljanstvo još neke države osim Republike Srbije. Znači, dvojnim državljanima je desetak godina omogućeno da budu zaposleni u MUP-u zahvaljujući toj odredbi smo u nekoj meri uspeli da podignemo, da povećamo broj pripadnika nacionalnih manjina u policiji, ali se javljaju sa terena pojedine informacije da se u poslednje vreme traži od pripadnika policije da pod materijalnom i krivičnom odgovornošću potpišu da nemaju državljanstvo druge države osim Republike Srbije. Takve podatke imamo, da ne govorimo u vazduh, da kažem konkretno, takvi podaci se pojavljuju na primer u vezi rada PO u Zrenjaninu. Znači, u Zrenjaninu.
Mi smatramo da u 21. veku činjenica što neko ima državljanstvo još neke države osim Republike Srbije ne sme da diskriminiše pripadnike MUP-a. Ova država je imala i guvernera Narodne banke koji ima dvojno državljanstvo. Mislim da nije veća pretnja po nacionalnu bezbednost ukoliko pripadnik policije pod znacima navoda, ali zaista pod znacima navoda, običan policajac ima dvojno državljanstvo kad može i član Vlade, može i guverner Narodne banke, itd.
Treća stvar koju želim da kažem, konkretno da se zahvalim ministru što na drugačiji način tretira od prvog dana svog mandata na čelu MUP ogroman problem ilegalnih migracija i iliegalnih migranata. Zaista ogromni problemi postoje i dan danas na terenu i u Potisju, i u opštini Kanjiža, i u opštini Novi Kneževac, i u Subotici i u opštinama i naseljenim mestima zapadne Bačke, ali su akcije policije kontinuirane i želim da apelujem i na ministra i na pripadnike MUP koji rade u veoma teškim uslovima i svih ovih godina rade u veoma teškim uslovima da energično reaguju na ove stvari. Republika Srbija ne sme da ima nijedan jedini kvadratni metar na svojoj teritoriji gde policija ne sme da interveniše, a vi znate da je bilo ranije takvih situacija u određenim šumama npr. u Subotici itd. koje su migranti za sebe da tako kažem preuzeli, da ne upotrebim drugu reč. To se dešavalo ranije i morao protiv toga energično da se borimo, jer je zadatak svih nas, i narodnih poslanika, i Vlade, i svih ministara i bezbednosnih struktura da na prvom mestu garantuju sigurnost građana Republike Srbije. Naravno, treba da budemo humani i naravno treba da razumemo sve ljudi, ali građani naše zemlje treba da budu na prvom mestu.
Ovo su neke teme na kojima zajedničkim snagama treba da radimo, kao i do sada, ali vam želim uspeha u daljem radu, jer sam siguran da ćete ostati ministar unutrašnjih poslova. Poslanička grupa SVM će glasati protiv predloga opozicije za glasanje o nepoverenju ministru unutrašnjih poslova. Hvala

Trinaesta sednica Prvog redovnog zasedanja , 27.05.2021.

Zahvaljujem.

Gospodine predsedniče Narodne skupštine, gospođo predsednice Vlade, dame i gospodo ministri, dame i gospodo narodni poslanici, ja bi imao nekoliko pitanja, životna pitanja, ne radi se o visokoj politici ovog puta, nego o životnim problemima građan.

Prvo pitanje bi bilo za predsednicu Vlade - kada će se ponovo otvoriti taj tzv. malogranični prelazi? Zaista nema razloga da oni i dalje ne rade, da budu zatvoreni. Pre svega, govorim u relaciji Srbija - Mađarska, ali naravno, to se odnosi i na sve druge susedne zemlje, odnosno na naše granične prelaze sa njima.

Što se tiče granične linije između Republike Srbije i Mađarske, trenutno radi granični prelaz Horgoš 1 i granični prelaz Kelebija, dvokratno od 07.00 do 10.00 časova, i od 17.00 do 19.00 časova radi granični prelaz Bački Breg i granični prelaz Bački Vinogradi, a uopšte nisu u funkciji granični prelazi Rastina, Bajmok, Horgoš 2, Đala i Rabe.

Iz ovoga proizilazi da na području Banata nema nijednog graničnog prelaza koji bi bio u funkciji i naši građani moraju jako puno da putuju da bi prešli granicu.

Vi znate, ali zbog javnosti bih rekao da tu se ne radi, u našem slučaju, o turističkim putovanjima, već su ljudi tamo zaposleni, putuju svakog dana. I rodbinske veze su u pitanju. Ljudi su željni i inače, da govorim i o ostalim građanima, putovanja. Imunizacija je na takvom nivou da je to sada već posle više meseci i više od godinu dana moguća.

Ja znam da odgovor na ovo pitanje ne zavisi samo od Republike Srbije, već i od Mađarske, ali bih vas zamolio da zaista učinimo sve u interesu toga da ovi granični prelazi bukvalno odmah budu otvoreni, jer nema razloga da to bude drugačije.

Drugo pitanje je srodno. Nakon otvaranja ovih graničnih prelaza, kada se može očekivati da neke od njih rade od 00.00 do 24.00 časova? O ovome već godinama govorimo, pre svega za granični prelaz Horgoš 2 ili za granični prelaz Đala ili za granični prelaz Bajmok.

Za nekoliko dana će se održati 11. zasedanje Zajedničke komisije za ekonomsku saradnju Srbija i Mađarska. Da li će ovo biti tema tog sastanka, odnosno te sednice?

Treće pitanje u vezi graničnih prelaza za vas, gospođo predsednice, a možda i za ministra Momirovića - kada će započeti aktivnosti na rekonstrukciji i dogradnji graničnog prelaza Horgoš?

U našem budžetu su obezbeđena sredstva u visini od 520 miliona dinara. Građani očekuju da ti radovi započnu, jer, kao što znamo, u letnjim mesecima i preko 200 hiljada putnika pređe granični prelaz Horgoš 1 za jedan vikend, a kamioni čekaju i duže od 20 sati, tako da bih očekivao odgovor na ovo pitanja.

Hvala vam najlepše.

Trinaesta sednica Prvog redovnog zasedanja , 27.05.2021.

Hvala, gospođo predsednice.

Ja ću u svom trećem obraćanju malo da govorim o podacima u vezi ekonomske saradnje Republike Srbije i Mađarske, jer to građani treba da čuju. Mislim da su ti podaci za svaku pohvalu.

Sada bih postavio dva pitanja. Ohrabruje nas ovo što ste rekli u vezi graničnih prelaza. Zaista bi bilo bitno da se oni u prvom koraku otvore, a u drugom koraku da produžimo radno vreme onih graničnih prelaza koji u „mironodopskim“ uslovima rade od 7 do 19 sati, kako što je bitno i to da radimo i na poboljšanju putne infrastrukture onih puteva koji vode do tih graničnih prelaza. Mi smo već i o tome razgovarali. Ja bih spomenuo samo put između Bačke Topole i Bajmoka. Tako bi taj granični prelaz bio povezan kvalitetnim putem sa auto-putem Horgoš - Beograd i to je isto jako bitno za građane.

Dva pitanja koja bih postavio su sledeća. Prvo pitanje, i vi ste malopre spomenuli, odnosilo bi se na rekonstrukciju pruge Subotica – Segedin, a u drugom koraku Subotica – Baja. Pitanje je – dokle se stiglo u realizaciji tog projekta, jer kada je saradnja tako intenzivna između Srbije i Mađarske i naših građana i građana Republike Mađarske, onda treba da investiramo i u železničku infrastrukturu, a ne samo u putnu?

Kada se završi ovaj projekat rekonstrukcije pruge Segedin – Subotica, onda ćemo moći da kažemo da Segedin u poslednjih sto godina nikada nije bio bliži Subotici nego što će biti nakon završetka toga projekta.

Drugo pitanje se odnosi na to da li Vlada Republike Srbije razmišlja da intenzivira saradnju i to ne samo ekonomsku saradnju, već i političku, sa tzv. Višegradskom grupom, sa Mađarskom, Češkom i Slovačkom?

Ja bih vas samo podsetio i vas i javnost na izjave od pre nekoliko dana predsednika Češke Republike gospodina Zemana. Znamo da su odlični odnosi i sa Slovačkom, i ekonomski odnosi i politički. O odnosima sa Mađarskom smo već govorili i sa Poljskom.

Mene i kao člana Grupe prijateljstva sa Republikom Poljskom raduje onaj potez koji je Vlada povukla, odnosno ministar Selaković u vezi opoziva našeg ambasadora iz Varšave i to pokazuje kako su odlični odnosi između naše Vlade i Vlade Republike Poljske.

Ja mislim i mi smatramo da bi Republika Srbija trebala da intenzivira saradnju sa višegradskom grupom. Bilo je takvih inicijativa i od gospodina Zemana i od gospodina Orbana i to, naravno, nije protiv bilo koga. Treba da sarađujemo sa svima, ali mislim da bi najtešnje mogli i trebali da sarađujemo da sarađujemo sa te četiri zemlje, osim ovih drugih zemalja koje su nam susedi.

Hvala vam.

Prvo vanredno zasedanje , 28.01.2021.

Gospodine predsedniče Narodne skupštine, gospođo predsednice Vlade, dame i gospodo, članovi Vlade, dame i gospodo narodni poslanici, imao bi dve grupacije pitanja za predsednicu Vlade i pokrenuću obe dve grupacije odmah u prvom obraćanju da bismo imali vremena i mogućnosti da raspravimo obe teme. Te dve teme nisu u korelaciji, ali se u ovom trenutku najbitnije za građane koje mi iz Saveza za vojvođanskih Mađara zastupamo ovde u Narodnoj skupštini.

Prva grupacija pitanje se odnosi na postupanju u vezi ilegalnih migranata. Šta država čini da bi garantovala bezbednost stanovnika Republike Srbije, malo kasnije ću izneti konkretne podatke i slučajeve, a druga grupacija pitanja se odnosi na ulaz u Republiku Srbiju sa teritorije Mađarske?

Što se tiče prve grupacije pitanja i u vezi konkretnog pitanja, šta Republika Srbija čini da bi garantovala bezbednost građana Republike Srbije, želim da kažem da je situacija alarmantna na određenim područjima Republike Srbije. Želim da spomenem dva naseljena mesta Majdan, Irabe na području opštine Novi Kneževac u severno-banatskom okrugu. To su sela od 200 ljudi. Radi se o staračkim domaćinstvima, a u tim selima se pojavljuje i konstantno boravi više od 500 migranata.

Ti ilegalni migranti ulaze ne samo u prazne kuće, nego i u kuće gde građani žive, spaljuju iz nehata te kuće, naši građani su preplašeni. Te ljude dovode tamo taksisti i mislim da država treba da postupi po tom pitanju, jer bezbednost naših građana treba da bude na prvom mestu.

Slična je situacija i na području opštine Kanjiža, na području grada Subotice i u naseljenim mestima u Zapadnobačkom okrugu.

Drugo pitanje u vezi ulaska sa teritorije Mađarske - zašto je i dalje potreban PCR test za ulazak iz Mađarske, ako to nije potrebno za ljude koji ulaze sa teritorije Severne Makedonije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Bugarske, koja je isto tako članica EU, kao što je i Mađarska?

Zahvaljujem.

Imovinska karta

(Subotica, 07.09.2020.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije (predsednik poslaničke grupe) Republika Mesečno 85110.00 RSD 03.08.2020 -
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije (paušal) Republika Mesečno 33148.00 RSD 03.08.2020 -
Predsednik Skupštine Grada Grad Subotica (odbornička naknada) Grad Mesečno 16570.00 RSD 21.08.2020 -
Predsednik Skupštine Grada Grad Subotica (naknada za vršenje funkcije predsednika Skupštine grada) Grad Mesečno 29802.00 RSD 21.08.2020 -
Predsednik upravnog odbora Grad Subotica (Fondacija "Subotička sinagoga") Grad Mesečno 0.00 RSD 21.08.2020 -