IVAN JOVANOVIĆ

Nestranačka licnost

Rođen je 11. aprila 1977. godine u Kraljevu.

Inženjer informatike. Radio u Fabrici vagona Kraljevo, kompaniji HBC, imao preduzetničku radnju, a zatim radio u preduzeću Best tradeKraljevo, delu CT Computers.

Najznačajnije funkcije u DS: predsednik Kluba Demokratske omladine Kraljevo (2001-2003), potpredsednik Demokratske omladine (2003-2005), predsednik Izvršnog odbora DS Kraljevo (2004-2008), poverenik DS u Kraljevu 2005, predsednik Raškog okružnog odbora DS (2009-2011).

Predsedavajući Parlamentarne skupštine Centralno-evropske inicijative 2011. godine. Šef delegacije Republike Srbije u Parlamentarnoj dimenziji Centralno-evropske inicijative od 2007. do 2012.

Biran za odbornika Skupštine grada Kraljeva 2008. i 2012 godine. Predsednik UO Dečijeg odmarališta Goč iz Kraljeva 2009-2010. Jedan od osnivača veća Evropskog pokreta u Kraljevu.

Bio je narodni poslanik u sazivu 2012-2014. godine potvrđen mu je novi poslanički mandat, a mandat mu je potvrđen ponovo 27.10.2014. godine. Na mestu narodnog poslanika ostaje sve do juna 2016. godine.

Decembra 2015. godine napušta Demokratsku stranku.

Govori engleski jezik.

Oženjen, Kostin tata.
Poslednji put ažurirano: 30.11.2016, 11:59

Osnovne informacije

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Drugo vanredno zasedanje, 02.02.2016.

Hvala poštovani predsedavajući, poštovani ministre, kolege poslanici i poslanice, za početak da kažem da nisam od onih koji će sada govoriti hvalospeve o sportistima. Oni jesu zaslužni i o njima sve najbolje i zaista mislim da ne treba to da se ponavlja ovde u parlamentu Republike Srbije, jer oni dovoljno govore na terenu o tome i ne želim da to upotrebljavam u neke druge svrhe.
Želim, gospodine ministre, da kažem da imam utisak da ništa bolje i ništa novo značajno niste ponudili u novom Predlogu zakona, barem kada je reč o sportu i o onim aspektima sporta koji najviše interesuju građane, koji najviše interesuju roditelje koji imaju decu u raznim sportskim klubovima i udruženjima.
Vi kažete u samom obrazloženju da je u Predlogu zakona zadržan znatan broj odredbi važećeg Zakona o sportu, odnosno sve one odredbe koje su se potvrdile u prethodne četiri godine primene tog zakona. Sada se navode se razlozi zašto se zakon menja.
Čini mi se da građani ne vide te pozitivne aspekte o kojima ste vi govorili ili ih ne vide na dovoljno jasan način, jer svedoci smo da stanje u sportu nije dobro, da stanje u sportu značajno nije dobro, da roditelji, koji danas teško izdržavaju teret ekonomskih poteškoća u našoj zemlji, ne mogu da finansiraju sve aktivnosti koje su potrebne za njihovu decu.
U tom smislu očekivao sam da zakonom definišete jasna pravila, barem kada je reč o finansiranju, jer nije dobro, ministre, kada postoje delovi zakona i članovi koji govore o tome da ćete vi rešavati, odnosno arbitrirati o tome koji programi mogu da budu prihvaćeni od strane ministarstva ili komisija koju ćete vi formirati u saradnji sa savezima i da onda ostavimo na slobodnom uverenju komisije ili vas koji to klubovi zaslužuju a koji ne, odnosno grane finansiranja od strane države.
Kada je reč o Pokrajini, isto tako. Ostavićete pokrajinskoj vlasti da odlučuje o tome kako će se sredstva trošiti, što je najvažnije nikakav nadzor i nikakvo izveštavanje se precizno ne definiše ovim zakonom. Očekivali smo to, gospodine ministre, a ne da se frazeološki govori o tome kako smo uskladili sve sa evropskim zakonodavstvom i kako će sada biti sjajno i bajno.
Mi donosimo zakone koji treba da se primenjuju, koji treba da budu od koristi građanima Srbije, a kada je reč o sportu da budu od koristi, pre svega, deci koja se bave sportom, školski sport je prioritet, prioritet je amaterski sport. To su prioriteti. Kada kažete da je prioritet na lokalnom nivou, da se ulaže u sportsku infrastrukturu, to postoji samo u jednom članu i to postoji u opštini.
Niste obavezali lokalne samouprave kako će da se ponašaju kada je u pitanju finansiranje sporta. Imate u obrazloženju onaj deo gde vi kažete, u odnosu na ostale evropske zemlje, da je to nizak procenat kada su u pitanju lokalne samouprave, ali je činjenica da se u Srbiji u lokalnim samoupravama finansiraju klubovi po partijskoj liniji, ili po kumovskoj liniji, ili po prijateljskoj. To je činjenica o kojoj moramo govoriti zato što ne postoje jasni kriterijumi, ne postoje pravila, ne postoji nadzor koji morate uspostaviti.
To se ponavlja u ovom predlogu. Zato kažem, nema prostora konstataciji da smo zadržali ono dobro, 80% stvari u ovom zakonu su ugovori, profesionalni sportisti sve ono što se tiče provizija, menadžera. Gde je čovek, gde je život, gde su deca koja će se baviti sportom? To je trebalo da bude prioritet, gospodine ministre. Mislim da je moglo više da se postigne ovim predlogom zakona. Mislim da je trebalo uzeti u obzir probleme koji se javljaju u oblasti sporta u svakodnevnom životu ljudi i da to bude neka vodilja za vas u Ministarstvu za sport. Hvala.

Deseta sednica Drugog redovnog zasedanja, 24.12.2015.

Poštovani ministre, poštovana predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, pa podneo sam amandman na član 32. kojim se predviđa dobrovoljno članstvo u privrednoj komori.
Ovo što danas, o čemu mi danas raspravljamo je upravo ova obavezna članarina gospodina ministra, ako možete, je novi parafiskalni namet. Oko toga su privrednici saglasni i juče je upravo gospodin Vučić, premijer Vlade Republike Srbije govorio o tome da Vlada će gledati u narednom periodu da ukine većinu parafiskalnih nameta, a mi danas imamo raspravu i imamo predlog zakona koji predviđa uvođenje novog prafiskalnog nameta. To je slično onome, kao što se govori o ukidanju agencija, a imamo uvođenje nove kancelarije u ovom setu u kome mi raspravljamo.
Ono što je sigurno je da će se poslovanje privrednika u Srbiji obaveznim nametom i članarinom za Privrednu komoru pogoršati, a pogoršaće se i pozicija Srbije kada se radi o listama Svetske banke o uslovima poslovanja i to će se pogoršati uporedno ako se pogleda primer hrvatski za četiri mesta, dakle, pašćemo za četiri mesta, pašćemo za 15 mesta na listi koja govori o naplativosti poreza u našoj zemlji.
Ono što naročito zabrinjava privrednike gospodine Sertiću je to da nije definisano zakonskim predlogom kolika će članarina biti nego će to Skupština naknadno utvrditi. Na osnovu čega? Na osnovu kojih kriterijuma? Zašto nešto nije uneto u zakonski predlog da bude barem malo predvidivosti za privrednike. Ovako oni su izloženi novim nametima bez ikakve potrebe. Znate, kažete reformisaće se, jeste ali danas privrednici te usluge o kojima privredna komora tek planira da govori, te usluge dobijaju od agencija profesionalnih i za to plaćaju ozbiljne sume novca. Mislim da bi privredna komora puno više dobila ako bi se sama modernizovala, sa dobrovoljnom članarinom. Mislim da bi te usluge i više plaćali privrednici ako bi bile kvalitetne. Hvala.

Deseta sednica Drugog redovnog zasedanja, 24.12.2015.

Kratko samo da razjasnim, gospodine ministre, predlog je da privredna komora postane funkcionalnija, da daje dobre usluge. Možete uslugu da naplatite privredniku i oni bi sami plaćali usluge, ako bi ona bila dovoljno kvalitetna. Oni sada plaćaju agencijama enormne sume zato što od njih dobijaju bonitete i zakone i dobijaju sve uredbe koje su im potrebne. Plaćaju agencijama to, zato što privredna komora ne daje tu usluga i tu podršku.
Hajde da prvo promenu tu državnu stranu, državnu strukturu pa da onda vidimo šta može da se naplati. To je moj predlog. Hvala.