BILJANA HASANOVIĆ-KORAĆ

Socijaldemokratska stranka

Biljana Hasanović - Korać rođena je 7. marta 1955. godine u Vršcu.

Diplomirala je na Pravnom fakultetu i položila pravosudni ispit. Po zanimanju je advokatica.

Od 1979. do 1997. radila je u lokalnoj samoupravi opštine Vršac, na različitim funkcijama: stručna saradnica u Odeljenju za privredu, šefica imovinsko-pravne službe, načelnica Odeljenja za urbanizam, članica Izvršnog odbora SO Vršac). U advokaturu ulazi 1997. godine.

Na mestu potpredsednice Upravnog odbora Fonda solidarne stambene izgradnje opštine Vršac bila je od 2001. do 2004., od 2002. predsednica Upravnog odbora Zdravstvenog centra Vršac, od 2004. odbornica u SO Vršac.

Biljana Hasanović - Korać bila je članica Demokratske stranke od 2001. do 2014. godine. Bila je predsednica mesnog odbora (u dva mandata), predsednica Foruma žena Opštinskog odbora DS Vršac (dva mandata), od 2005. potpredsednica OO DS Vršac, koordinatorka resornih odbora u OO DS Vršac i od januara 2007. godine članica je Glavnog odbora DS.

Poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srbije bila je i u sazivu od 14. februara 2007. godine. Narodna poslanica u sazivu 2012-2014.godine, kao i u X. sazivu od 2014-2016. godine.

Članica je NVO "Centar za prava žena", "Centar za civilnu edukaciju" i "Centar za mala i srednja preduzeća i preduzetnike".

2014. godine prelazi u Novu demokratsku stranku (kasnije SDS).

Udata, majka dve ćerke. Živi u Vršcu.

Govori ruski jezik.
Poslednji put ažurirano: 01.12.2016, 09:03

Osnovne informacije

  • Demokratska stranka
  • Vršac
  • Vršac
  • 07.03.1955.

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Prva sednica Prvog redovnog zasedanja, 02.03.2016.

Zahvaljujem gospodine predsedavajući.

Uvažena ministarsko sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, naša poslanička grupa je između ostalog amandmanom podnela i ovaj amandman kojim predlaže da se posle člana 17. doda član 17a i naslov iznad člana. Naslov bi glasio – Zabrana povlašćivanja i uskraćivanja; a član 17a bi glasio – Zabranjeno je povlašćivanje ili uskraćivanje službenika u njegovim pravima i dužnostima, posebno zbog rasne, verske, polne, nacionalne ili političke pripadnosti, odnosno seksualne orijentacije, roda ili rodnog identiteta ili zbog nekog drugog ličnog svojstva.

Ovim amandmanom smo predložili dodavanje novog člana, kojim se zabranjuje diskriminacija službenika. Ovaj član se nadovezuje na član 7. Zakona o državnim službenicima, uz dopunu u pogledu seksualne orijentacije, roda i rodnog identiteta.

Amandman je odbijen sa obrazloženjem da Predlog zakona na jasan i nedvosmislen način propisuje zabranu diskriminacije po svim navedenim osnovama, te nije potrebno to posebno isticati.

Takođe, Zakonom o zabrani diskriminacije su na celovit način uređena pitanja diskriminacije po svim osnovama i poziva se na član 19. kojim je takođe utvrđena zabrana diskriminacije.

Kao prvo, član 19. zabranjuje diskriminacije, odnosno obezbeđuje jednake uslove ali pri zapošljavanju, a ovaj član 17a govori o statusu u toku radnog odnosa.

Drugo, poznato nam je da je to predviđeno zakonom o zabrani diskriminacije, ali znamo koliko problema ima u primeni i taj zakon i mnogi drugi zakoni koji su doneti, koliko postoji diskriminacije, koliko postoji tužbi za mobing sada kada se tek progovorilo i počelo o tome da javno priča i da reaguju zaposleni.

Smatramo da bi bilo vrlo celishodno da to stoji i u ovom zakonu.

Prva sednica Prvog redovnog zasedanja, 02.03.2016.

Samo sam htela da pojasnim da ovde nema nimalo drugačijeg načina rešavanja, samo pojačavanja onih odredbi Zakona o zabrani diskriminacije, jer je on, nažalost, još uvek slabo zaživeo u našem društvu.

Prva sednica Prvog redovnog zasedanja, 02.03.2016.

Zahvaljujem, gospodine predsedavajući.
Član 36. reguliše poštovanje radnog vremena i stav 1. je u redu i kaže – službenik je dužan da poštuje radno vreme kod poslodavca.
Stav 2. glasi – ako je sprečen da radi, službenik je dužan da o razlozima obavesti neposrednog rukovodioca najkasnije u roku od 24 sata od nastanka razloga. Naša poslanička grupa je smatrala da je ovaj stav nepotpun, jer ne definiše precizno način obaveštavanja neposrednog rukovodioca o sprečenosti za rad, a rok od 24 sata je prekratak u slučaju da je službenik sprečen da radi, jer je bolestan, možda se npr. nalazi u bolnici i lično je objektivno sprečen da se javi, pa se predlaže dopuna ovog člana na način kako je to predviđeno amandmanom, tj. predviđa se da potvrdu o sprečenosti za rad ili obaveštenje mogu dostaviti članovi domaćinstva, a i da će se regulisati i slučaj kada službenik živi sam, a objektivno je sprečen da se javi u tako kratkom roku. Osim toga, teško se dokazuje da li je obaveštenje izvršeno ili ne, te je bolje rešenje dostavljanje potvrde, jer obaveštenje može da bude i telefonom i mejlom i pitanje je kako posle dokazati da je zaposleni ispunio tu obavezu i dostavio rešenje u roku od 24 sata.
Amandman nije prihvaćen sa obrazloženjem da rešenje predviđeno u članu 36. stav 2. kojim se predviđa da je u slučaju sprečenosti za rad službenik dužan da o razlozima obavesti neposrednog rukovodioca najkasnije u roku od 24 sata od nastanka razloga utvrđuje samo obavezu ovog obaveštavanja, o tome smo i pričali, a ne i dostavljanja potvrde. Da bi imali sigurnost u pogledu toga da li je obaveštavanje izvršeno ili ne, mi smo predvideli potvrdu. Za ostala pitanja se kaže da su regulisana Zakonom o radu i da nema potrebe da se ovim amandmanima regulišu.
Ja samo hoću još jednom da naglasim, to sam više puta kada sam govorila o amandmanima rekla, da je normalno da pozicija i opozicija imaju različita gledanja na neke stvari i da zato imamo amandmane na predloge zakona. Da nemamo, verovatno bi svi bili u jednoj stranci, ili bi imali svi isti stav, što nije slučaj i nije dobro da je tako. Mi zato podnosimo amandmane, jer želimo da u skladu sa našim stavovima popravimo tekstove zakona, zbog dobrobiti građana. Zato molim pojedine kolege da naša objašnjenja amandmana ne interpretiraju ovde kao da smo protiv amandmana i ne objavljuju na konferencijama za medije kako smo mi protiv zakona, jer iz glasanja se vidi kako na kraju glasamo. Zahvaljujem.