BORKO STEFANOVIĆ

Stranka slobode i pravde

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Borko Stefanović je funkciju narodnog poslanika obavljao 2 puta. Prvi put je izabran za narodnog poslanika u devetom sazivu, od 2012. do 2014, a drugi put u narednom desetom sazivu, od 2014. do 2016. godine.

U desetom sazivu bio je šef poslaničke grupe Demokratske stranke i član Odbora za spoljne poslove.

U 13. sazivu izabran je za poslanika kao četvrti na listi Marinika Tepić – Ujedinjeni za pobedu Srbije (Stranka slobode i pravde, Narodna stranka, Demokratska stranka, DZVM – VMDK, Stranka Makedonaca Srbije, Pokret slobodnih građana, Udruženi sindikati Srbije „Sloga“, Pokret za preokret, Pokret Slobodna Srbija, Vlaška stranka), mandat mu je potvrđen 01.08.2022.

U 13. sazivu potpredsednik je Narodne skupštine. Deo je poslaničke grupe UJEDINjENI - SSP, PSG, PREOKRET, SLOGA. Predsednik je Odbora za spoljne poslove, član Odbora za prava deteta, i zamenik člana Odbora za Kosovo i Metohiju.

BIOGRAFIJA

Rođen 1974. godine u Novom Sadu. Gimnaziju je završio u Sremskim Karlovcima. Diplomirao je na novosadskom Pravnom fakultetu 1999. godine. Master rad odbranio 2020. godine na Fakultetu političkih nauka. Trenutno je na doktorskim studijama.

Od 2000. do 2002. bio je pripravnik u advokatskoj kancelariji Fedora Kolesara u Novom Sadu.

U Ministarstvu spoljnih poslova počeo je da radi 2002. godine. Od 2003. do 2007. radio je u Ambasadi Srbije i Crne Gore u Vašingtonu, najpre u zvanju Prvog sekretara za rad sa američkim Kongresom. 2006. godine vanredno je unapređen u zvanje ministar-savetnik u Ambasadi SCG u Vašingtonu, zamenik ambasadora i šef političkog sektora Ambasade.

Od 2007. godine bio je na poziciji šefa kabineta ministra spoljnih poslova i političkog direktora Ministarstva. Krajem 2010. godine imenovan je za šefa državnog tima Srbije za dijalog sa Prištinom.

Bio je portparol Pokrajinskog odbora Građanskog saveza Srbije za Vojvodinu. U Demokratskoj stranci bio je od 2003. godine, bio je sekretar Predsedništva Demokratske stranke i član Glavnog odbora. Demokratsku stranku napustio je 2015. godine.

Na samom kraju 2015. osnovao je Levicu Srbije, a 2018. bio jedan od osnivača Saveza za Srbiju.

Po osnivanju Stranke slobode i pravde postao je njen potpredsednik i zamenik predsednika.
Poslednji put ažurirano: 08.01.2023, 09:09

Osnovne informacije

  • Demokratska stranka
  • Beograd
  • Novi Sad
  • 05.02.1974.
  • diplomirani pravnik

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Prvo vanredno zasedanje , 08.02.2023.

Hvala, gospodine predsedniče Skupštine.

Neće Srbija ni u kom smislu napredovati i izvući se iz dubukog blata dok tužilaštvo zaista ne bude u poziciji da mu se odvežu ruke. Niko od građana Srbije ne može biti siguran za koga kod da glasa, kako god da je opredeljen, koje nacionalnosti, socijalnog statusa, dok tužilaštvo ne bude u punom smislu nezavisno.

Duboko smo uvereni da predloženi zakoni ne daju dovoljnu nezavisnost tužilaštvu i plašimo se i ukazali smo više puta, poštovana ministarka, da ono što piše i što je predloženo po nama ne odvezuje ruke tužilaštvu da uđe u bespoštednu borbu sa korupcijom i kriminalom u ovoj zemlji. Nema slobode za naš narod dokle god su niži tužioci u punoj subordinaciji u odnosu na vrhovnu tužiteljku. To je prava stvar.

Druga stvar, nema slobode za naš narod i pravde dok ti tužioci slobodno u domenu svog delovanja ne gone kriminal na svom području, bez diskriminacije i bez pritiska i kontrole od gore.

Treća stvar, nema slobode i pravde za naš narod dok tužilac nema obavezu jednom nedeljno da se obraća javnosti, obavezu, naročito za najteža krivična dela i ona koja izazivaju pažnju javnosti.

Četvrta stvar, nema pravde za narod dok tužilaštvo, barem ono specijalno koje odbijate da uvedete za kriminal visokih državnih funkcionera, nema svoju policiju. Dokle god tužilac mora da moli partijskog kolegu za policijsku asistenciju neće ljudi dočekati rat protiv korupcije i kriminala.

I, šesta stvar, nema slobode i pravde za narod dokle god tužilac nije u obavezi da reaguje i na osnovu saznanja i na osnovu prijave za najteža krivična dela, naročito korupciju.

Prvo vanredno zasedanje , 08.02.2023.

Mislim da je jako važno da još jednom podvučemo ono što smatramo da je od važnosti za budućnost i pravne stabilnosti i sigurnosti naših građana što se tiče uticaja na izbor sudija i tužilaca.

Dakle, ja mislim da nije dobro predviđeno u predloženim zakonima i pored postojanja disciplinske komisije i pored postojanja sudskog postupka, po krivičnim delima da ne postoji neka vrsta donošenja odluka koje je izmešteno iz tih tela.

Dakle, u ovom trenutku, a vi me ispravite ministarka, da li ja dobro čitam, mi u ovom trenutku imamo i dalje problem da će disciplinska komisija i dalje odlučivati u okviru Saveta, o tome da li je neko dostojan, tj. na neki način dostojan ili bude smenjen sa funkcije sudije ili sa funkcije tužioca, bez obzira na krivični postupak koji se vodi i koji dokazuje neophodnost vođenja disciplinskog postupka.

Ja to razumem, kao neka vrsta prethodnog pitanja. I da je šest meseci minimalna zaprećena kazna. Smatramo da bi mnogo bolje bilo da se ta žalba ne izriče Ustavnom sudu, jer ne vidimo konekciju i nadamo se da ćete mi odgovoriti.

Da se žalba dotičnog sudije ili tužioca, da on izriče žalbu, Ustavnom sudu. Mislim da bi bilo svrsishodnije da na neki način parlament vratimo kao krajnju instancu onih koji odlučuju o toj žalbi, jer bi na taj način dvostepenost bila obezbeđena i izvan, ne samo saveta, nego izvan sudstva kao takvog, tj. pravosuđa.

Dakle, mislim da nije loš parlament na neki način vratiti kao poslednju instancu koja može odlučivati o tome da li završavamo postupak dokazivanja, da je neko prosto nedostojan i da je počinio krivično delo. I taj po meni ne može da ostane ni tih devedeset dana na tom mestu, koji je neki krajnji rok odlučivanja. Hvala.

Prvo vanredno zasedanje , 08.02.2023.

Hvala, gospodine predsedniče.

Dakle, uvažena ministarko, vi ste u pravu u tome da ne treba prozivati ni sudije, ni tužioce po imenu, pa ni u Skupštini, ali ja bih dodao amandman, ako se slažete, ali ni u medijima. Možda naročito ne u medijima, u javnosti.

Naročito bih dodao još jedan amandman ne od strane izvršne vlasti, jer izvršna vlast je ta koja može izazvati strah kod sudija i tužioca, a kritička javnost da, ali mnogo nižeg nivoa. Siguran sam da svako zdravorazumski će reći da je to tačno.

Ono u čemu se apsolutno ne mogu složiti sa onim što ste rekli jeste da personifikacija ispoljavanja izvršenja pravde u Srbiji je vrhovni tužilac Srbije. To je mač ove zemlje i taj mač pravde ima ime i prezime. Ne možemo anonimnost sudije i tužioca u nekom gradu u Srbiji stavljati na isti nivo sa gospođom Dolovac zato što je njeno ime i prezime, njena biografija i ono što žena radi ceo život, profesionalno, lično. Ono što je za narod bitno je da se goni kriminal, a nažalost uz njeno ime ide sve, samo ne gonjenje kriminala, nego ide ćutanje, ide sklanjanje od javnosti.

Zato i tražimo, ministarka, pustite tužioca. Obavežite ga da priča sa javnošću, da daje izveštaj javnosti. Naravno, ne u punom smislu, da otkriva sve delove onoga što radi u gonjenju kriminala, ali mora da ima interakciju sa javnošću. Ako nema interakciju sa imenom i prezimenom, ako to nije simbol pravde, pa ko je onda? Onda će svako da tumači šta je to pravedno, a šta nije, a onda ćemo mi da branimo sudije i njihovu nezavisnost, a oni će da napadaju ako se usude da kritikuju sadašnje nepodnošljivo stanje u Srbiji.

Hvala.

Imovinska karta

(Beograd, 08.08.2022.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 150000.00 RSD 01.08.2022 -