Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Vladimir Petković

Vladimir Petković

Srpska napredna stranka

Govori

Zahvaljujem gospođo predsedavajuća.

Uvažena ministarko Kuburović, dame i gospodo narodni poslanici, građani Srbije, podneo sam amandman na član 3. da se doda stav 3. Predloga zakona o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama.

Pre svega, želeo bih da istaknem da je ovim članom 3. Predloga zakona definisan predmet zakona, odnosno pojam delovanja u uslovima koji se odnose na smanjenje rizika od katastrofa.

U poslednje vreme smo svi svedoci klimatskih promena koje na jedan neuobičajen način oblikuju vremenske uslove, ne samo na teritoriji Republike Srbije, već i na teritoriji celog sveta. Gotovo da nema mesta na zemaljskoj kugli gde se jedna od elementarnih nepogoda nije dogodila.

Ugroženost od elementarnih nepogoda pozicionira se na sam vrh prioriteta države u očuvanju života ljudi, pre svega. Oluje i poplave, zemljotresi, predstavljaju najekstremniji oblik izazova sa kojima se čovečanstvo danas susreće. Zato je odgovor na krizu u rukama bezbednosnih struktura i od ključne važnosti za dalji opstanak i rad i razvoj na određenoj teritoriji.

U borbi sa prirodom svesni smo da ne možemo izaći kao pobednici, već na neke načine možemo i moramo da damo sve od sebe i da posledice katastrofa budu što je moguće manje.

Zato je intenzivno investiranje u prevenciju o kojoj je ministar Stefanović govorio u načelnoj raspravi od ključne važnosti, jer je novac kojim se investira u preventivne aktivnosti jedank višestrukom ulaganju, u saniranju već nastalih posledica, katastrofa i negativnih pojava u vanrednim situacijama.

Posebna novina ili jedna od bitnih novina u predloženom zakonu je to što se odnosi na gradske opštine grada Beograda.

U prethodnim raspravama kolege poslanici su napomenuli, a ja ću se složiti sa njima da je to jako važno.
Zahvaljujem, gospodine predsedavajući.

Uvažena ministarko Kuburović, dame i gospodo narodni poslanici, građani Srbije, podneo sam amandman na član 1. Predloga zakona o smanjenju rizika od katastrofa, da se doda stav 3, a odnosi se na smanjenje rizika od oluja.

Ako uzmemo u obzir i samim tim znamo da je prethodni zakon donesen pre sedam godina i kao takav imao je veliki broj nedostataka, smatram da donošenjem novog zakona ćemo isključiti mogućnost da neke pravne praznine koje su do sada postojale jednostavno nestanu.

Ono što bih se složio sa kolegama narodnim poslanicima, sa teritorije grada Beograda, tj. lokalne samouprave koje pripadaju jedinici lokalne samouprave grada Beograda, jeste da će se novi zakon odnositi i na lokalne samouprave gradskih opština.

U velikoj meri će to na neki dobar način svakako unaprediti i obezbediti dodatna sredstva kao preventivu za naredni period borbe protiv katastrofa na koje, jednostavno, mi ne možemo da utičemo.

Ono što bih posebno istakao, jeste da vas podsetim da smo u prethodnim godinama imali jako velike elementarne nepogode, 2014. u gradskoj opštini Obrenovac, gde sam bio lično prisutan, i 29. juna 2018. godine, poplave koje su se desilo na mojoj teritoriji, tj. na opštini Barajevo, sa koje dolazim.

Želim da napomenem da se u godinama iza nas dosta malo ulagalo u povećanje svesti građana, u preventivu, a kamoli tek u otklanjanju mogućih posledica koje, na svu sreću, smatramo da mogu biti bez ljudskih žrtava.

Igrom slučaja, 29. juna 2018. godine došlo je do elementarnih nepogoda na teritoriji opštine Barajevo, gde je palo preko 100 litara kiše po kvadratnom metru. Da su građani i lokalna samouprava imali više mogućnosti i, naravno, svesti, ne bi došlo do poplava tih razmera, da su samo izumrla stabla koja su nanela štetu i pravljenje nekih trenutnih brana koje su pucanjem izazvale poplavu u centralnom delu opštine.

Ja se nadam da će predloženi zakon u velikoj meri smanjiti elementarne nepogode i da ćemo u narednom periodu svakako nastojati da budu bez ljudskih žrtava. Ja vam se zahvaljujem.
Zahvaljujem predsedavajući.

Uvaženi ministre, dame i gospodo narodni poslanici, podneo sam amandman na član 3. zakona o ljudskim ćelijama.

Cilj Predloga zakona o ćelijama i tkivima je da se ova oblast uredi u skladu sa najvišim medicinskim standardima, da se otklone nedostaci koje smo do sada imali u praksi i da jednostavno pojednostavimo sistem funkcionisanja.

Oblast ćelija i tkiva se intenzivno rapidno razvija i potrebno je doneti zakon koji će te promene ispratiti i poboljšati mogućnosti našim građanima da se najkvalitetnije leče.

Bitno je istaći da građani Republike Srbije da bi išli na presađivanje ćelija morali odlaziti u inostranstvo gde su ti zahvati koštali oko 60.000 evra, sa bolničkim troškovima to je iznosilo nekoliko stotina hiljada evra. Sada imamo situaciju da ćemo to moći da radimo i kod nas.

Pre svega, na jasan i precizan način uređeno je koje zdravstvene ustanove mogu da podnesu zahtev za obavljanje ovakvih poslova iz ove oblasti.

Lečenje matičnim ćelijama pokazalo se kao jedan od najuspešnijih oblika terapije za najteže bolesti čak u 90% malignih bolesti. Primer dobre prakse je VMA koja je uradila blizu stotinu transplantacija ove vrste i na ovaj način želimo da pokažemo da je ovaj zakon jako human i jako potreban.

Ono što želim je da pozovem sve narodne poslanike da u Danu za glasanje podrže amandman.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvažena ministarko, dame i gospodo narodni poslanici, na samom početku ću pozvati sve narodne poslanike da podrže predloženi zakon koji donosimo već nakon 40 godina možda po prvi put. Obrazložiću i zbog čega.

Ako uzmemo u obzir da je na teritoriji koja je sastavljala bivša SFRJ došlo do promene što u političkom, ekonomskom i društvenom smislu, smatramo da je ovaj zakon pod obavezno i neophodno. Obrazložiću i zbog čega.

Po prvi put se ovim zakonom definišu jedne od odredbi, a izdvojiću jednu. To jedna objedinjena baza stradalnika još iz vremena Balkanskih ratova. Navešćemo jedan primer kako bi to moglo da bude definisano, a primer je iz jedinice lokalne samouprave grada Beograda.

Zavod za spomenike i kulturu Grada Beograda izvršio je 3-D lasersko skeniranje svih spomenika kulture i na taj način može u svakom trenutku da predstavi što turistima, što građanima Srbije u elektronskoj formi. Na taj način smatram da bi i ratni memorijali mogli ući u način digitalizacije, da bi mogli kao država predstaviti svim kako građanima, tako i turistima, tako i celom svetu način na koji su se naši građani borili za slobodu Srbije.

Ono što želim još da napomenem i da pozovem da svi narodni poslanici u danu za glasanje podrže predloženi zakon. Hvala.
Zahvaljujem predsedavajući.

Uvaženi ministre, dame i gospodo narodni poslanici, oblast memorijala je do sada bila nedovoljno i neadekvatno zaštićena.

Kao što sam već napomenuo, prethodna zakonska rešenja su starija više i od 40 godina. Od tada su se desile mnoge kako političke, ekonomske i društvene promene, sve je to dovelo da u oblasti imamo necelovita zakonska rešenja koja nisu u skladu sa ostalim propisima, iz čega su proistekle mnogostruke poteškoće, problem nejasno definisanih nadležnosti, otežan rad institucija i neadekvatna zaštita i mogućnost kontrole na utrošenim sredstvima.

Međutim, bitno je istaći da Predlog zakona prati društvene tokove, uključujući i trend dela digitalizacije. O tome svedoči i značajna novina koja se uvodi, a to je jedinstvena evidencija. Predviđeno je da se jedinstvena evidencija vodi o srpskim ratnim memorijalima koji se nalaze na teritoriji Republike Srbije, ali i u inostranstvu, ali i o broju poginulih lica, počevši čak od Prvog balkanskog rata, što je jedna od najznačajnijih novina. Do sada nije bilo pravnog osnova za vođenje ovakvog tipa evidencije.

Prema Predlogu zakona evidenciju o poginulim licima vodi Ministarstvo, a cilj je da se koristi u statističke i naučno-istraživačke svrhe. Poseban cilj je da se objedine podaci iz prethodnih evidencija koje su vodile nadležni državni organi, kao i druga pravna lica u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnosti.

Predviđena je i mogućnost međunarodne saradnje sa nadležnim organima iz drugih zemalja u međunarodnim organizacijama. Saradnja se ostvaruje u skladu sa zakonom i međunarodnim sporazumima. Ovo je jedna od najznačajnijih novina koje su predviđene Predlogom zakona o ratnim memorijalima.

Vođenjem jedinstvene evidencije koja prati razvoj informaciono-tehnoloških sredstava, telekomunikaciju i digitalizaciju posvećujemo dužnu i neophodnu pažnju prema ratnim memorijalima i licima koja su položila život za slobodu naše zemlje i skrećemo pažnju budućim generacijama na stradanje naših predaka.

Ovom prilikom bih pozvao sve narodne poslanike da u danu za glasanje podrže ovaj predlog zakona i da izglasamo zakon. Zahvaljujem.
Zahvaljujem. Predsedavajući.

Uvaženi ministre, dame i gospodo narodni poslanici, propisi koji se tiču ratnih memorijala su doneti, složićemo se, još pre 40 godina, i od tada su nastale, složićemo se, mnogobrojne promene, što se tiče teritorije, ekonomije i društva. Tri zemlje su prestale da postoje, a sa njima i određene institucije koje su se time bavile. To je dovelo do sveopšte konfuzije naročito kada je reč o nadležnostima, s toga Predlog zakona o ratnim memorijalima je od izuzetnog značaja, zato što rešava sve zadatke sa kojima smo se suočavali kada je reč o zaštiti u ovoj oblasti.

S druge strane, do sada je postojao jedinstven propis, nego je njegova oblast bila regulisana sa tri različita zakona, kao i određeni broj bilateralnih sporazuma. Predlog zakona o ratnim memorijalima predstavlja kodifikaciju svih važećih propisa i time značajno doprinosi efikasnijem delovanju državne uprave u ovoj oblasti.

Ono što bih posebno istakao jeste zakonsko rešenje koje se tiče evidencija. Predviđeno je da se ratnim memorijalima u Republici Srbiji i srpskim memorijalima u inostranstvu, ali i stranim memorijalima koji se nalaze na teritoriji naše zemlje vodi jedinstvena evidencija. Evidenciju vodi ministarstvo, ali i jedinica lokalne samouprave kao ustanova za zaštitu spomenika kulture, a čuvaju se trajno. Jedan od primera naveo bih Zavod za zaštitu spomenika grada Beograda gde je sproveo 3D lasersko skeniranje spomenika iz razloga formiranja baze materijala za potrebe rekonstrukcije ili slučajeva mogućeg oštećenja.

Imajući u vidu značaj ratnih memorijala kao značajnog elementa nacionalnog identiteta, ali značaj kao Predloga zakona koji ostvaruju na sveukupni razvoj Republike Srbije i digitalizaciju smatram da to mora biti izričito naglašeno već u članu 1. Predloga zakona o ratnim memorijalima. To se postiže amandmanom koji je predložen. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvažena guvernerko Tabaković, dame i gospodo narodni poslanici, podneo sam amandman na član 2. da se doda stav 2.

Pre svega, želim da izrazim jedno veliko poštovanje za trud i rad Narodne banke Srbije na čelu sa gospođom Tabaković, za jednu situaciju koju u novijoj istoriji nismo imali prilike da vidimo, da ovako imamo stabilnu monetarnu politiku i stabilnu lokalnu valutu, tj. nacionalnu valutu, gde može da nam pozavide i mnogo bolje uređene zemlje Evrope.

Ono što sam želeo posebno da naglasim jeste da je jedan od prioriteta Vlade unapređenje informacionih tehnologija. Mi danas, u današnjem društvu, imamo situaciju da se takav način primenjuje već u privredi uveliko, a sada imamo situaciju da to primenjuje i u poljoprivredi, ali naročito ono što poboljšava situaciju jeste kod samih građana. Kad kažem građana, mislim na današnje mogućnosti ugovaranja na daljinu, prenos sredstava preko raznih aplikacija i informacionih tehnologija, mobilnih telefona, gde možemo bukvalno iz svojih domaćinstava da rešavamo najbitnije stvari vezano za novčane transakcije, za plaćanja, gde samim tim smanjujemo vreme i olakšavamo mogućnost građanima da izvrše svoje transakcije.

Iz tog razloga, smatram da bi svakako trebalo podržati ovaj zakon i da u danu za glasanje podržite i amandmane narodnih poslanika a zakon ponaosob. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvažena potpredsednice Vlade, dame i gospodo narodni poslanici, podneo sam amandman na član 4. da se doda stav 11, a odnosi se na realizaciju projekta stanogradnje. Ono što svi veoma dobro znamo je rizik posla i obaveze sa kojima se naš sektor bezbednosti suočava svakodnevno. Želim da istaknem da je jako dobar predlog Vlade da se na ovaj način izađe u susret zaposlenima u tim strukturama.

Ako uzmemo u obzir vlade do 2012. godine, gde smo imali situacije samo praznih obećanja, smatram da je ova Vlada jako odlučna i odgovorna prema svim građanima koji rade u sektoru bezbednosti, što Ministarstva unutrašnjih poslova, što Ministarstva odbrane. Mislim da Predlogom zakona Vlada Republike Srbije vodi brigu o svim građanima, pogotovo u sektoru bezbednosti.

Smatram da treba podržati ovaj predlog zakona, iz tog razloga što ćemo tim predlogom zakona rešiti situaciju i probleme zaposlenih u tim sektorima. Pozivam vas da svi u danu za glasanje podržimo predloženi zakon i da podržimo sve predloge amandmana. Ja vam se zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvaženi ministre, dame i gospodo narodni poslanici, podneo sam amandman na član 2. da se doda stav 4, a odnosi se na digitalizaciju.

Smatram da je Predlog zakona za svako poštovanje i da ga je potrebno u svakoj meri podržati, jer predloženim zakonom se vidi spremnost, odlučnost i odgovornost Vlade Republike Srbije, kao i predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića da se prikaže odnos prema službama bezbednosti, MUP i Ministarstva odbrane.

Ono što bih posebno hteo da naglasim jeste da je digitalizacija prisutna u svim sferama društva, pa i u ovom slučaju, u slučaju građevine. Podsetiću vas da je objedinjena procedura gde je to jasno definisano, gde samim podnošenjem zahteva skraćujemo vreme i pojednostavljujemo postupak prikupljanja potrebne dokumentacije.

Smatram i siguran sam da će predstavnici ministarstva i MUP i odbrane primeniti situaciju kao što je objedinjena procedura da se i podnošenje zahteva, ja već smatram da je to i u nacrtu, podnošenje zahteva za prijave za konkursne dokumentacije vršiti elektronskim putem i samim tim skratiti vreme i omogućiti konkurs da što lakše i što bolje bude sproveden.

Ono što bih još želeo da kažem, a posle i da zaključim, jeste da svakako trebamo podržati ovaj zakon u danu za glasanje. Pozivam sve narodne poslanike da u danu za glasanje podrže predložene zakone. Hvala.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvaženi ministre, gospodo generali i pukovnici, dame i gospodo narodni poslanici, predložio sam amandman na član 1. gde se dodaje stav 3.

Razlog za podnošenje amandmana je sledeći. Ako se setimo kroz istoriju Vojske Srbije, obrazovanje Vojske Srbije je uvek bilo na najvišem mogućem nivou, kako od Vojne gimnazije, Vojne akademije, pa i studenti koji su bili najbolji u klasi imaju priliku i imali su priliku da budu odabrani za doškolovanje, za školu Nacionalne bezbednosti i, samim tim, postanu generali.

Ono što bih želeo posebno da istaknem jeste da živimo u sferi digitalizacije i samim tim smatram da, iako je već u velikoj meri vojno obrazovanje prihvatilo digitalizaciju, smatram da bi bilo potrebno kompletno digitalizovati obrazovanje u smislu da bi pojednostavili, ubrzali i unapredili vojno obrazovanje.

Dozvolićete mi da kažem ili da ponovim ono što sam rekao pre nekoliko minuta, da samo odabrani imaju priliku da završe školu Nacionalne bezbednosti. Jedan sam možda od retkih koji je imao priliku da se susretne i da bude redovan vojnik u doba posle ratne istorije, posle bombardovanja. Imao sam priliku da upoznam jako veliki broj generala. Ono što mogu da vam prenesem sa zadovoljstvom je da su to ljudi zaista za svaku pohvalu. Imao sam čak priliku da budem u Kabinetu Prve armijske oblasti u čijoj komandi je bio general pukovnik Miodrag Simić. O svim generalima koje sam imao prilike da upoznam imam samo reči hvale i da zaslužuju da časno služe otadžbini.

Ono što bih posebno želeo da naglasim jeste da svakako moramo doprineti i podržati kako Vladu Republike Srbije, tako i predsednika Republike Srbije, Aleksandra Vučića, u nastojanju da se kompletan sistem digitalizuje, a posebno da se pojača u oblasti obrazovanja. Ja vam se zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvaženi ministre, dame i gospodo narodni poslanici, predložio sam amandman na član 4. gde se dodaje stav 3. Predloga zakona o planskom sistemu.

Procesom digitalizacije, koja je osnovni preduslov za ekonomski rast u modernim vremenima, menja se sve. To je velika prilika za Srbiju i vodi ka istorijskim promenama u poslovnom svetu.

Složićemo se da aktivan angažman u procesu digitalizacije i ekonomije može pozitivno doprineti borbi protiv nezaposlenosti. Naime, osim što IT industrija predstavlja jednog od najvećeg poslodavaca, jer u proseku za svako novo radno mesto generiše novih pet radnih mesta u drugim sferama industrije, poput industrije bankarstva, trgovine, auto-industrije, obrazovanja. S druge strane, imamo pozitivna iskustva u smislu efekata digitalizacije na rast BDP, koja predstavlja jednu od najbržih rastućih ekonomija u svetu.

Od ostalih pozitivnih efekata tu su, pre svega, inovativnost i povećanje efikasnosti poslovanja, te je razvoj potpuno novih industrija baziran na digitalnim tehnologijama.

Uvažavajući značajan potencijal digitalizacije u kontekstu ekonomskog rasta, treba raditi na definisanju digitalnih strategija i politika, kako bi se uspostavio adekvatan okvir neophodan za izgradnju potrebne infrastrukture, koja predstavlja osnov za nove poslovne modele. Pre svega, bazirana je na elektronskom poslovanju, ali i okvir koji će regulisati i zaštititi konkurenciju, ohrabriti primenu digitalnih tehnologija i ne samo u javnom, nego i u poslovnom sektoru.

Osim toga, Vlada Republike Srbije ima važnu ulogu u kreiranju obrazovne politike, te osigurava adekvatnu edukaciju i prekvalifikaciju zaposlenih kako bi se olakšao njihov prelazak na nova digitalna zanimanja.

Takođe, teško je očekivati značajne efekte digitalizacije bez obezbeđenja poverenja građana i poslovnih subjekata u onlajn transakciji, što podrazumeva postojanje adekvatnog regulatornog okvira u vezi sa zaštitom njihove privatnosti i sigurnosti.

Kada je reč o prednostima koje digitalizacija tržišta donosi malim ekonomijama, među najznačajnijim su očekivane uštede.
Zahvaljujem predsedavajući.

Uvaženi ministre, dame i gospodo narodni poslanici, podneo sam amandman na član 2. stav 1, gde se dodaje tačka 18) Predloga zakona o planskom sistemu.

Predloženim zakonom se uređuje planski sistem Republike Srbije, odnosno upravljanje sistemom javnih politika i srednjoročno planiranje vrste i sadržine planskih dokumenata koja se u skladu sa svojim nadležnostima predlažu, usvajaju i sprovode učesnici u planskom sistemu, međusobna usklađenost planskih dokumenata, postupak utvrđivanja i sprovođenja javnih politika i obaveza izveštavanja o sprovođenju planskih dokumenata, kao i shodna primena obaveze sprovođenja analize efekata na propise i na vrednovanje učinka istih.

Svedoci smo da je digitalizacija poslovanja tema o kojoj se sve više govori. Svi se slažu da je to veoma bitna stavka, da donosi velike prednosti, a posebno uštede, ali većina razmišljanja na tu temu svodi se na to da omogući lakše funkcionisanje opšte javnosti bez ulaska u to da li je tako shvaćena digitalizacija dovoljna, kao i šta je potrebno da bi ona bila smislena i efikasna.

Da bi digitalizacija bila kompletna, odnosno sveobuhvatna, bitno je postojanje šire perspektive, a suština jednog sveobuhvatnog pristupa odražava se kroz jednu misao – da bismo bolje opslužili potrebe građana i celokupnog društva, moramo unaprediti i dodatno ubrzati proces digitalizacije.

Složićemo se da je digitalizacija prisutna u svim sferama društva, kako u ekonomiji, tako i u privredi, industriji, prosveti, zdravstvu, školstvu, pa i kod nas ovde danas u parlamentu i Domu Narodne skupštine Republike Srbije.

Posebno ću istaći da ćemo na svaki način pružiti podršku predsedniku Republike Aleksandru Vučiću i Vladi Republike Srbije u daljem nastavku u procesu digitalizacije celokupnog društva Republike Srbije. Zahvaljujem se.
Zahvaljujem predsedavajući.

Uvaženi ministre, dame i gospodo narodni poslanici, podneo sam amandman na član 1. Predloga zakona o planskom sistemu Republike Srbije za koji smatram da bi bio potpun i sveobuhvatan kada bi u stavu 2. __ predloženog amandmana. Naime, u okviru osnovnih odredbi zakona a koje se tiču predmeta uređivanja istog člana 1. glasi – predloženim zakonom se uređuje planski sistem Republike Srbije odnosno upravljanje sistemom javnih politika i srednjoročno planiranje, vrste i sadržina planskih dokumenata koje u skladu sa svojim nadležnostima predlažu, usvajaju i sprovode učesnici u planskom sistemu, međusobna usklađenost planskih dokumenata, postupak utvrđivanja i sprovođenja javnih politika i obaveza, izveštavanje na sprovođenju planskih dokumenata, kao i shodna primena obaveza sprovođenja analize efekata na propise i na vrednovanje učinka istih propisa.

Lično smatram da bi celishodnost ovog člana bila sveobuhvatna kada bi u stavu 2. u okviru svoje pune sadržine bio obuhvaćen proces digitalizacije. Dame i gospodo, ovo je doba digitalizacije. Broj digitalnih uređaja, sistema i aplikacija koje trenutno utiču na naše živote je vrlo i veoma veliki i nema kraja listi novih. Digitalizacija je prioritet Vlade Republike Srbije kao prvorazredni društveni proces, a ne samo kao prost tehničko-tehnološki razvoj.

Prednost za donošenje ovog zakona je potreba da se uspostavi efikasan transparentan, koordinisan i realističan sistem planiranja Republike Srbije, AP, jedinica lokalne samouprave, koji pokriva sve ključne aspekte socijalne i ekonomske razvojne politike i regionalnog i prostornog razvoja uz optimalno korišćenje budžetskih sredstava, obezbeđenje održivog rasta i razvoja Republike Srbije i digitalizaciju javne uprave i kompletnog državnog aparata, kako same Republike, tako i AP i jedinice lokalne samouprave, kao efikasno sprovođenje procesa pristupanja EU.

Na kraju želim da istaknem da podržavam rad Vlade a posebno rad i požrtvovanje predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića. Zahvaljujem.
Zahvaljujem predsedavajući.

Uvaženi predstavnici Ministarstva, amandman koji sam podneo na Predlog zakona o Nacionalnom okviru kvalifikacija Republike Srbije na član 3, a koji glasi: „Obezbeđivanje sveukupnog razvoja Republike Srbije sa posebnim osvrtom na digitalizaciju državne uprave“ je bio posebno inspirisan zalaganjem premijerke Ane Brnabić još iz perioda kada je vodila Organizaciju u nevladinom sektoru.

Stav Vlade Republike Srbije je svakako digitalizacija i bolje obrazovanje kao dva osnovna prioriteta za Srbiju, bez čega svakako nema razvoja.

Ja bih ako dozvolite to podelio u nekoliko sfera, pre svega sfera obrazovanja i sfera industrije. Velike izmene na nivou obrazovanja doprinele su uvođenjem e-prosvete i e-dnevnika i predstavljaju nacionalnu platformu za digitalno vođenje evidencije, analize i izveštavanje o rezultatima i napredovanju učinka, kao i usaglašavanje nastavnog plana i programa u svim osnovnim i srednjim školama.

U pogledu konkursnih prijava radnika koji su skoro potpuno digitalizovani, rešena je nepotrebna administracija, a time je i stvorena šansa za novim radnim mestima visokih kvalifikacija.

Proces digitalizacije u industriji stvara novu vrednost i povećava naš izvozni potencijal i zato je digitalizacija šansa za nova radna mesta i za ostanak mladih u Srbiji.

Sam proces digitalizacije je danas najvažniji sektor ubrzanog rasta i ključna konkurentna prednost, a Srbija kroz ubrzavanje procesa digitalizacije i primenom inovacija i novih tehnologija u industriji, stvara šansu da se približi drugim razvijenim zemljama u Evropi. Hvala.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvaženi ministre, dame i gospodo narodni poslanici, ovim članom, članom 1. Predloga zakona o Nacionalnom okviru kvalifikacija Republike Srbije definiše se predmet ovog zakona.

Amandmanom sam predložio da se u članu 1. uvede 3. stav koji glasi – Nacionalnim okvirom kvalifikacija Republike Srbije se stimuliše sveukupni razvoj Republike Srbije sa posebnim akcentom na digitalizaciju državne uprave. Poseban naglasak u ovom mom amandmanu stavio sam na potrebu digitalizacije državne uprave koja je proklamovana kao jedan od glavnih ciljeva Vlade Republike Srbije. Amandman ima za cilj da da podršku kako dosadašnjem, tako i budućem radu Vlade Republike Srbije.

Digitalizacija državne uprave treba da ubrza i pojednostavi rad svih državnih organa i samim tim poveća dostupnost potrebnih informacija i usluga građanima Republike Srbije.

Srpska napredna stranka je pokazala u većini opština u Republici Srbiji kako ovo treba da izgleda, posebno kroz idejno rešenje Kancelarije za brze odgovore. Svako ko želi može da vidi koliko su ovi poslovi ubrzani, a sve to na korist samih građana Srbije.

Ovaj zakon definiše Nacionalni okvir za kadrovsku politiku. Sada Srbija ima veću potrebu za određenim kvalifikacionim strukturama. Zakon o Nacionalnom okviru kvalifikacija Republike Srbije nasušno nam je potreban. Ovim amandmanom osnažujemo ovaj važan sistemski zakon koji reguliše pravnu regulativnu iz sfere kadrovske politike ove zemlje. Hvala vam.