Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Žarko Mićin

Žarko Mićin

Srpska napredna stranka

Govori

Zahvaljujem.

Poštovani predsedavajući, gospodine ministre, predstavnici ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani, novi Zakon o ratnim memorijalima predstavlja kodifikaciju dosadašnjih važećih propisa, i to tri zakona koja su sadržala ovu materiju. Osnovni cilj ovog zakona je efikasnije delovanje državne uprave u postupku zaštite redovnog i investicionog održavanja ratnih memorijala, kao i uspostavljanje evidencija i uvođenje novih ratnih memorijala.

Ovim zakonom će se obezbediti efikasnije održavanje, uređenje i finansiranje ratnih memorijala, pojačaće se odgovornost i efikasnost jedinica lokalne samouprave, a stvoriće se i uslovi za zaštitu našeg kulturnog nasleđa.

Od dana stupanja na snagu ovog zakona, saglasnost za postavljanje ratnih memorijala davaće ministarstvo zaduženo za negovanje tradicije oslobodilačkih ratova Srbije, što svakako pozdravljam, jer smatram da ratni memorijali predstavljaju deo naše prošlosti, ali i putokaz za budućnost. I o ovome zaista mora da brine država, a ne lokalne samouprave.

Uređeni i očuvani ratni memorijali ne samo da će sačuvati od zaborava velika dela naših predaka koji su dali život za slobodu ove zemlje, nego će i postati deo naše turističke ponude, i to svakako pozdravljam. Hvala.
Zahvaljujem se, predsedavajući.

Poštovani predsedavajući, gospodine ministre, predstavnici ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani, danas se pred nama nalaze zakoni iz oblasti rada, boračkih i socijalnih pitanja, a ja sam podneo amandman na Zakon o ratnim memorijalima.

Ovim zakonom se uređuje materija koja je do sada bila regulisana sa više zakona, i to Zakonom o uređivanju i održavanju groblja boraca, Zakonom o obeležavanju i održavanju grobalja i grobova pripadnika savezničkih armija i drugih armija, odnosno stranih armija na teritoriji Jugoslavije, Zakonom o grobljima i grobovima boraca u inostranstvu. Dakle, sa više zakona i zato je bilo zaista neophodno doneti novi zakon kojim će se objediniti svi zakoni i kojim će se za ratne memorijale obezbediti bolja zaštita, održavanje, uređenje i finansiranje.

Ovim zakonom ćemo urediti na koji način će moći da se obeleževaju događaji iz naše prošlosti i koje su to vrednosti koje Srbija hoće da obeležava.

Ovim zakonom pokazujemo da poštujemo one koji su se borili za našu zemlju. Pokazujemo da poštujemo i ne zaboravljamo naše ratne saveznike. Pokazujemo da poštujemo i tuđe žrtve, jer ćemo samo tako imati pravo da tražimo poštovanje i pravdu za naše žrtve.

Srbija je zemlja koja ima dugu istoriju i tradiciju oslobodilačkih ratova i ima pravo da kaže koje vrednosti, odnosno da kaže koje su to vrednosti koje zastupa, koje čuva i koje hoće da ostavi kao putokaz budućim generacijama i to je upravo ono što činimo ovim zakonom. Hvala.
Dame i gospodo narodni poslanici, malopre smo od jednog predstavnika opozicije, inače bivšeg predsednika opštine Smederevska Palanka, mogli da čujemo kako je podrugljivo govorio o najboljem gradonačelniku u Srbiji, gradonačelniku Novog Sada, gospodinu Milošu Vučeviću.

O njemu je govorio čovek koji je kao bivši predsednik opštine Smederevska Palanka od te opštine napravio najzaduženiju opštinu u Srbiji koja je bila u blokadi čak 257 dana, čovek koji je osnovao 19 javnih preduzeća od kojih su sva na kraju njegovog mandata završila u blokadi i kako je jedno preduzeće bankrotiralo, tako je on otvarao drugo. Ne samo to, nego su i domovi zdravlja, škole, pa čak i groblje je imalo blokiran račun kada je on završio svoj mandat. Pare je izvlačio i preko FK „Jasenica 1911“ koji nema organe kluba, ali ima registrovane igrače, i osnovao je ustanovu, sportsku organizaciju – GFK „Jasenica 1911“, kao indirektnog korisnika budžeta i preko te ustanove vršio isplatu premija i stipendija i pri tome dnevno su podizani iznosi od 300 hiljada dinara čekovima bez pokrića.

Po izveštaju državnog revizora, preko ove ustanove samo u 2012. godini, bez osnova, isplatio 17 miliona dinara, a 2013. godine ovom klubu je isplaćeno preko 20 miliona dinara.

Dakle, ovaj vrhunski bivši predsednik opštine Smederevska Palanka, koji uzima u usta najboljeg gradonačelnika u Srbiji, je prema izveštaju DRI samo u 2012. godini potrošio bez verodostojne dokumentacije 163 miliona 602 hiljade dinara.

Dok je on tako radio, da vidimo kako to radi gradonačelnik Miloš Vučević: pet hiljada novih radnih mesta i nova industrijska zona za grad Novi Sad, 700 miliona dinara više od poreza na zarade se slilo u gradsku kasu nego što je to bilo 2016. godine, po čemu se vidi, gospodo, koliki je broj novozaposlenih u Novom Sadu. Gradska kasa je u plusu za preko šest milijardi dinara. U sredu otvaramo najmoderniju zgradu hitne pomoći u Srbiji. Preko 700 novih gradilišta imamo u Novom Sadu. Da, grad se više ne zadužuje municipalnim obveznicama kao što je to bilo u vreme žutog preduzeća, kada su se za tri i po milijarde dinara municipalnih obveznica se zadužili i morali smo 7% kamate, preko milijardu dinara je grad platio kamate na to. Grad više to ne mora, jer ima šest milijardi dinara u plusu i može samostalno da finansira svoje infrastrukturne projekte. To je uspeh i zato on ne sme da ga stavlja u usta. Hvala lepo.
Zahvaljujem se predsedavajući.

Poštovani predsedavajući, poštovana guvernerko, predstavnici NBS, dame i gospodo narodni poslanici, ovim amandmanom sam želeo da istaknem značaj Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga kod ugovaranja na daljinu za povećanje investicija u našu zemlju. Cilj izmena ovog zakona je, pre svega, unapređenje prava korisnika usluga, i to kako fizičkih, tako i pravnih lica.

Danas se informacione tehnologije razvijaju velikom brzinom i ovim Predlogom zakona NBS želi da ide u korak sa tim promenama i omogući građanima viši stepen zaštite i bolju uslugu. Ono što pokazuje da je NBS uspešno pratila reforme Vlade Republike Srbije je činjenica da je inflacija u zadnjih pet godina u Srbiji na prosečnom nivou oko 2%, a u vreme žutog preduzeća, recimo 2009. godine, inflacija je bila 7,5%, da bi već 2010. godine bila 10,3%, dakle, pet puta više nego što je sada.

Ovi rezultati pokazuju da NBS, odnosno da je Srbija danas zavaljujući NBS finansijski stabilna zemlja sa niskom inflacijom, što je još najvažnije, sa predvidivom i stabilnom inflacijom i siguran sam da će to tako i ostati.

Donošenje ovog zakona je deo sveukupnog procesa reformi koji sprovodi Vlada Republike Srbije i zahvaljujući tim reformama javni dug Republike Srbije je danas manji za preko 1,5 milijardi evra i to samo za tri godine. Zahvaljujući tim reformama napredovali smo čak 40 mesta na „Duing biznis listi“ lakoće poslovanja, zahvaljujući tim reformama Srbija je danas deseta zemlja u svetu po brzini izdavanja građevinskih dozvola, a 2014. godine smo bili 186. Zahvaljujući tim reformama Srbija je prošle godine proglašena za zemlju sa najvećim brojem otvorenih radnih mesta u odnosu na broj stanovnika. Hvala.
Zahvaljujem se, predsedavajući.

Poštovani predsedavajući, gospodine ministre, predstavnici Ministarstva, gospodo oficiri, novi Zakon o vojnom obrazovanju predstavljaće dobru osnovu za savremeno obrazovanje vojnika, oficira i podoficira Vojske Srbije, a sve u cilju sticanja znanja, veština i sposobnosti koji će omogućiti da efikasno, odgovorno i uspešno obavljaju jedan od najvažnijih zadataka, a to je zadatak odbrane naše zemlje.

Donošenje ovog zakona je deo reformi sistema odbrane, ali i deo sveukupnog procesa reformi koje sprovodi Vlada Republike Srbije. Zahvaljujući tim reformama, danas samo u prva tri meseca 2018. godine ostvarili smo privredni rast veći od 4%, a pre 2012. godine taj rast je čak bio -3,5%. Zahvaljujući reformama, danas u budžetu Srbije imamo plus od preko 6,5 milijardi dinara i to već treću godinu za redom, a nekada smo bili u dubokom minusu. Zahvaljujući reformama, javni dug Republike Srbije danas je manji za preko 1,5 milijardi evra. Zahvaljujući reformama Vlade Srbije, napredovali smo za 40 mesta na Duing biznis listi lakoće poslovanja.

Zahvaljujući tim reformama, Srbija je danas među prvih deset zemalja u svetu po brzini izdavanja građevinskih dozvola, a recimo 2014. godine smo bili na 186 mestu. Zahvaljujući tim reformama, naša zemlja je prošle godine bila prva u svetu po broju novootvorenih radnih mesta u odnosu na broj stanovnika. Zahvaljujući tim reformama, danas pregovaramo sa investitorima za 54 investiciona projekta čija je ukupna vrednost preko dve i po milijarde evra, a čime ćemo otvoriti preko 29.000 novih radnih mesta.

Ova Vlada će nastaviti reforme, jer je očigledno da ove reforme daju rezultate. Rezultate čiji će se zbir videti u budućnosti, jer ćemo našoj deci ostaviti mnogo uređeniju zemlju nego što smo je mi zatekli 2012. godine.
Dame i gospodo narodni poslanici, cilj mog amandmana je da istakne značaj ovako jednog dobrog zakonskog predloga iz oblasti obrazovanja za unapređenje investicija u našu zemlju.

Savremeno obrazovanje značajno doprinosi ličnom razvoju pojedinca, ukorenjivanju društvenih i građanskih vrednosti kao što su jednakost, tolerancija i solidarnost, ali i omogućava svima da spremno uđu, ostanu i napreduju u svetu rada. Dinamičnost i promenljivost privrede sve više zahteva da veštine i kvalifikacije kojima se opremamo u formalnom obrazovanju u većoj meri odgovaraju potrebama postojećih i novih poslova i zanimanja. Da bi se obezbedila izvesnija i sigurnija budućnost za naše građane neophodna je konstantna interakcija i saradnja između obrazovanja i sveta rada.

Upravo predloženim zakonom definišu se kvalifikacije za obrazovanje kompetentnih kadrova koji će moći da profesionalno i adekvatno odgovore potrebama tržišta rada, potrebama privrede, pa i svojim ličnim potrebama i afinitetima.

Dugoročni razvoj, napredovanje privrede i dolazak novih investicija u našu zemlju tesno je povezan sa savremenim sistemom obrazovanja.

Donošenjem jednog ovako dobrog zakona iz oblasti obrazovanja, kakav je Zakon o Nacionalnom okviru kvalifikacija Republike Srbije, unapredićemo obrazovni sistem Republike Srbije, a samim tim i trasirati put u sigurnu budućnost naše zemlje. Hvala.
Poštovani predsedavajući, gospodine ministre, predstavnici ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici, pored ovako dobrih zakonskih predloga, kao što je Zakon o strancima koje je predložilo MUP, za privlačenje stranih investicija je jako važna finansijska i ekonomska stabilnost.

Sinoć sam malo istraživao i sa sajta Ministarstva finansija sam uzeo neke makroekonomske podatke koji pokazuju koliko nam je država napredovala u odnosu na ono što se dešavalo pre 2012. godine. Tako konsolidovani bilans države nam pokazuje da je, recimo, 2008. godine država bila u minusu za čak 72 milijarde dinara, 2009. godine je bila u minusu za minus 127 milijardi dinara, 2010. godine minus 141 milijarda dinara, 2011. godine minus 161 milijardu dinara i 2012. godine minus 245 milijardi dinara. Već 2016. godine taj minus, kada je SNS na vlasti, je 54 milijarde, 2017. godine imamo plus od 52 milijarde i danas je država u plusu čak 21 milijardu dinara, i to posle samo tri meseca u 2018. godini.

Što se tiče spoljnog duga, 2008. godine spoljni dug je bio 8 milijardi 781 milion evra, da bi već 2012. godine bio 17 milijardi 717 miliona evra ili ti za 8 milijardi evra veći. Danas posle dve godine vlasti SNS taj dug je manji za milijardu i 908 miliona evra.

Što se tiče izvoza, koji je takođe pokazatelj stanja privrede, izvoz je, recimo, 2008. godine bio 541 milion evra, a danas je milijardu i 179 miliona evra.

Što se tiče razlike između izvoza i uvoza, odnosno spoljnotrgovinskog deficita sa EU, evo, recimo, i to je vrlo interesantan podatak. Godine 2008. taj spoljnotrgovinski deficit je bio minu 4 milijarde evra, a danas je minus 2 milijarde evra ili za 2 milijarde evra manji.

Značaj naše zemlje u svetskoj trgovini, takođe, jedan, evo, mogu vam pokazati jedan interesantan grafikon. Pogledajte taj rast od 2008. godine, pogledajte koliki je to rast. Znači, od 2008. godine je porastao sa 0,06 na 0,10% učešća naše zemlje u ukupnoj trgovini. Pogledajte rast industrije. Jasno pokazuju ovi grafikoni koliko nam država napreduje od 2008. godine. Inflacija, naravno, ovo što je više to je ono što je bilo od 2008. godine, a ovo što je manje je danas kada je SNS na vlasti, a što se jasno vidi iz ovih grafikona.

Ono što je takođe pokazatelj koliko smo dobro radili i kako smo doveli jednu dobru stranu investiciju je „Železara“ u Smederevu gde imamo jedan interesantan grafikon, a koji pokazuje da je u 2013. godini, recimo, izvoz kompanije BIS „Železara“ Smederevo bio 30 miliona evra. Znate li koliki je danas izvoz? Preko 160 miliona evra. Dakle, gospodo, zato Srbija nezadrživo napreduje, nastaviće da napreduje i imaće nove investicije. Hvala.
Zahvaljujem predsedavajući.

Gospodine ministre, predstavnici ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici, jedan od najvažnijih faktora za privlačenje stranih investicija je svakako ulaganje u infrastrukturu i dobra infrastruktura, i zato pozdravljam što je u budžetu Republike Srbije za ovu godinu opredeljeno 127 milijardi dinara za potrebe izgradnje kapitalnih investicija, odnosno infrastrukture.

Ja bih istakao jednu važnu investiciju u infrastrukturu koja je navedena u budžetu, i koja će biti realizovana, a to je brza saobraćajnica Novi Sad-Ruma. Brza saobraćajnica Novi Sad-Ruma će biti izgrađena u dužini od 45 km sa maksimalnom brzinom kretanja vozila od 100 km na sat. To je jedan izuzetno značajan projekata za grad Novi Sad jer će se izgradnjom ovog puta izmestiti teretni saobraćaj iz Petrovaradina koji godinama zadaje muke stanovnicima ovog mesta, i značajno ubrzati saobraćaj između Novog Sada i Rume. Ovaj projekat je važan i za celu Srbiju, jer će se izgradnjom ove brze saobraćajnice spojiti Koridor 10 sa Koridorom 4, odnosno spojiće se auto put Beograd-Budimpešta kod Kaćke petlje, i auto put Beograd-Zagreb kod Rume.

Takođe izmestiće se i teretni saobraćaj iz Iriga, jer kamioni prolaze kroz centralnu gradsku ulicu i stvaraju velike probleme građanima ovog mesta. I ne samo to, nego će se uopšte ova deonica rasteretiti od saobraćaj, jer je to jedna od najfrekventnijih saobraćajnica u Srbiji sa dnevnim prosekom od 10.000 do 12.000 vozila.

Ono što je značajno za ovaj projekat je da će biti izgrađen najduži tunel u Srbiji od 3,5 km, i ovo godine je u budžetu Republike Srbije obezbeđeno 50 miliona dinara za izradu projektne dokumentacije, i siguran sam da ćemo u daljim godinama taj projekat i završiti. Hvala.
Zahvaljujem se, predsedavajući.

Poštovani predsedavajući, gospodine ministre, predstavnici Ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici, za privlačenje stranih investicija jako su važni dobri zakoni i mislim da je MUP uradilo jedan jako dobar posao sa ovim Zakonom o strancima i da će on pomoći investitorima da lakše dođu u našu zemlju i investiraju, a ono što mislim takođe da je važno je ono što je uradila Vlada Republike Srbije u januaru, a to je što je donela jedan važan podzakonski akt za privlačenje investitora, a to je Uredba o uslovima i načinu privlačenja direktnih investicija.

Ovom uredbom je definisano da se sredstva mogu dodeliti za investicione projekte u proizvodnom sektoru kod kojih su opravdani troškovi ulaganja i iznose najmanje 100 hiljada evra i kojima se obezbeđuje otvaranje najmanje 10 radnih mesta na neodređeno vreme, ukoliko su oni u opštinama razvrstani u devastirana odnosno nerazvijena područja.

Dalje je propisano da što je opština razvijenija, potrebna su veća ulaganja, pa je tako uslov za sredstva za najrazvijenije opštine otvaranje najmanje 50 radnih mesta i ulaganje od najmanje 500 hiljada evra.

Iznos subvencija po radnim mestima koji se odobrava investitorima takođe zavisi od stepena razvijenosti opštine u kojoj će se investirati, pa tako investitor može dobiti o tri hiljade evra po radnom mestu ako investira u najrazvijenije opštine, pa do sedam hiljada evra po radnom mestu ako investira u nerazvijene odnosno devastirane opštine.

Što se tiče opravdanosti ovih subvencija investitora, prema analizi koju je uradila Svetska banka za interne potrebe Ministarstva privrede, u kojoj je posmatrano 30 projekata za period od oktobra 2015. do januara 2017. godine, kompanije su donele investicije vredne 340 miliona evra, a zaposlile su 21 hiljadu 276 radnika. Neto plate se kreću od 504 evra u „ESR Tehniksu“ do 183 evra u „Aster tekstilu“. Država je ovih 30 kompanija podstakla sa ukupno 125,4 miliona evra, što je oko 5.898 evra po radnom mestu u proseku.

Analizom poslovanja došlo se do zaključka da je ukupan iznos očekivanih javnih prihoda 512 miliona evra, odnosno da je ukupan iznos očekivanih prihoda države 4,08 puta veći od odobrenog iznosa subvencija. Takođe, analiza je pokazala da očekivano vreme za povrat subvencija kroz javne prihode iznosi 14,07 meseci. Hvala.
Predsedavajući, ovim amandmanom sam hteo da istaknem značaj ovako dobrog zakonskog rešenja, kakav je Predlog zakona o strancima, u cilju privlačenja stranih investicija.

Vlada Republike Srbije nastavlja politiku aktivnog privlačenja stranih investicija koje je uspešno započeo Aleksandar Vučić, i to su prepoznale sve relevantne svetske institucije. Tako, prema poslednjem izveštaju „Fajnenšal tajmsa“ za 2016. godinu, Srbija je privukla čak 12 puta više investicija nego što bi se moglo očekivati od ekonomije njene veličine merene u odnosu na bruto društveni proizvod.

Zatim, prema istraživanju jedne od najpoznatijih svetskih kompanija IBM-a, Srbija je prošle godine bila prva u svetu po broju novootvorenih radnih mesta u odnosu na broj stanovnika. Svetski poznata agencija za ocenu kreditnog rejtinga Fitch Ratings je povećala kreditni rejting Srbije sa BB minus na BB stabilne izgrede za unapređenje, što je takođe dobar signal za potencijalne investitore.

Zahvaljujući uspešno sprovedenim reformama Srbija je deseta zemlja u svetu po brzini izdavanja građevinskih dozvola, što je veliki uspeh, ako pogledate, kada smo 2014. godine bili 186 u svetu, a danas smo ispred jedne Velike Britanije i ispred jedne Norveške u brzini izdavanja građevinskih dozvola. To su svakako dobri signali za investitore i siguran sam da će se zato investicije u Srbiji nastaviti. Hvala.
Zahvaljujem se predsedavajući.

Dame i gospodo narodni poslanici, novi Zakon o strancima je nastavak politike obezbeđivanja povoljne poslovne klime za sve investitore koji bi da investiraju u našu zemlju i upravo zahvaljujući ovoj dobroj poslovnoj klimi Aleksandar Vučić je od 2015. godine u Srbiji otvorio preko 60 novih fabrika. Neke od njih ću i spomenuti.

Tako recimo „Delfi“ i „Lir“ u Novom Sadu, koji trenutno zapošljavaju šest hiljada ljudi, PKC u Smederevu u kojem je u startu zaposleno 370 ljudi, a planira se čak 1500 zaposlenih, „Svarovski“ u Subotici sa 200 zaposlenih, novozaposlenih, „Kalcedonija“ u Subotici, „Kalcedonija“ u Rumi koja je zaposlila 600 radnika, a u Apatinu će zaposliti još i ukupno će biti zaposleno preko 2000 radnika, „DŽinsi“ turska fabrika tekstila u Krupnju koja je zaposlila 120 radnika, „Kromberg Šubert“ u Kruševcu koji trenutno zapošljava 400 radnika, a zapošljavaće čak 2500 radnika, „Leoni“ u Nišu koji je trenutno jedan od najvećih poslodavaca u Srbiji i zapošljava 5700 ljudi, a investirali su još 22 miliona evra i zaposliće još čak 2200 ljudi, fabrika „Jazaki“ u Šapcu koja je zaposlila 1700 ljudi, „Meita“ u Obrenovcu koja je zaposlila 770 ljudi, fabrika u Žitorađi koja je zaposlila 160 ljudi.

Prošle nedelje, Aleksandar Vučić i Miloš Vučević su otvorili razvojni centar „Kontinental“ koji će zaposliti 500 inžinjera, sada već zapošljava 100 inžinjera i prosek plate će biti između 850 i 2500 evra.

Ono što je najvažnije, investicije se nastavljaju. Sutra će naš predsednik Aleksandar Vučić položiti kamen temeljac za novu fabriku „Eseks“ u Zrenjaninu, koja će zapošljavati 200 ljudi i to je investicija od 30 miliona evra. Hvala.
Poštovani gospodine ministre, predstavnici ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici, jedan od najvažnijih faktora koji odlučuje o dolasku stranih investitora je njena finansijska i ekonomska stabilnost.

Vlada Republike Srbije je reformskim merama koje je započeo Aleksandar Vučić uspela da od Srbije napravi zemlju koja je svetski prepoznata kao finansijski ekonomska i finansijski stabilna zemlja.

Ono što najbolje oslikava finansijsku stabilnost jedne zemlje je svakako njen budžet i ja bih hteo da vam pokažem kako je taj budžet izgledao pre 2012. godine i zašto smo imali mnogo manje investicija tada.

Godine 2008. prethodni režim je planirao deficit budžeta od minus 45 milijardi dinara, a ostvarili su deficit od čak minus 72 milijarde. Godine 2009. su planirali deficit od minus 49 milijardi, a ostvarili su deficit od minus 127 milijardi dinara. Godine 2010. su planirali minus 82 milijarde, a ostvarili minus 141 milijardu. Godine 2011. su planirali deficit od 93 milijarde, a ostvarili minus 163 milijarde dinara. Godine 2012. su planirali 124 milijarde, a znate koliki deficit su ostvarili, odnosno koliki je bio minus u budžetu, čak 245 milijardi dinara.

Kako to izgleda otkada SNS vodi Srbiju? Godine 2015. smo planirali fiskalni deficit od 191 milijardu, a bio je 141 milijardu. Dakle, za 50 milijardi manje. Godine 2016. smo planirali deficit od minus 87 milijardi, a ostvarili smo minus 54 milijarde. Dakle, za 33 milijarde manje. Godine 2017. planirali smo deficit odnosno minus od 69 milijardi dinara, a gospodo, ostvarili smo suficit od čak 90 milijardi dinara.

Danas, posle tri meseca 2018. godine, u budžetu imamo 22, 1 milijardu dinara u plusu i zato će dolaziti i nastaviti da dolaze investitori kod nas. Hvala.
Zahvaljujem se, predsedavajući.

Zakon o strancima je važan zakonski predlog koji će svakako doprineti tome da se poveća stranih investitora u našoj zemlji.

Međutim, pored ovakvih dobrih zakonskih predloga za dolazak investitora je vrlo važno ulaganje u infrastrukturu. To je upravo Vlada Republike Srbije prepoznala, planirajući budžet za 2018. godinu, kada je za kapitalne investicije predviđeno čak 127 milijardi dinara.

Mislim da je važno da napravim jednu digresiju na vreme. Pre 2012. godine, kako bih vam pokazao kako su se tada planirala sredstva za infrastrukturu i zašto smo tada imali manje investicija.

Recimo, 2009. godine za kapitalne investicije je planirano 40 milijardi dinara, 2010. godine 33 milijarde dinara, 2011. godine 31. milijarda dinara i 2012. godine 22 milijarde dinara. Dakle, sve manje i manje, i verovatno bismo došli do nule da nije 2012. godine preuzela vlast SNS.

Voleo bih da istaknem neke od značajnih kapitalnih investicija koje mislim da će značajno doprineti tome da se investitori odluče da investiraju u Srbiju.

To su izgradnja autoputa E-76 Obrenovac – LJig, za koje je opredeljeno devet milijardi dinara, izgradnja autoputa E-75 deonica Kelebija-Petlja Subotica pet milijardi 800 miliona dinara, izgradnja autoputa E-80 na deonici Prosek-Crvena Reka i Čifrik-Pirot, izgradnja E-75 deonice Grdelica- Caričina dolina-Vladičin Han u iznosu od 3 milijarde i 756 miliona dinara. Izgradnja auto puta E-75 na deonici Grabovnica- Grdelica i Vladičin Han-Donjine- Radovac, izgradnja autoputa E-80 Niš-Dimitrovgrad i obilaznica oko Dimitrovgrada za tri milijarde dinara.

Takođe, značajni su naučno-tehnološki park u Novom Sadu za koji je opredeljeno 200 miliona dinara, brza saobraćajnica Novi Sad- Ruma za koju je opredeljeno 50 miliona dinara. Projekat mađarsko-srpske železnice za koji je opredeljeno 800 miliona dinara, i svakako Žeželjev most u Novom Sadu za koji je opredeljeno 790 miliona dinara. Hvala.
Gospodine predsedavajući, gospodine ministre, predstavnici Ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici, pre nekog vremena smo mogli da čujemo od nekih od predstavnika opozicije kako kritikuju jednu od investicija u Novom Sadu, a to je investicija američke kompanije „Delfaj“ u kojoj sam lično učestvovao i veliko mi je zadovoljstvo što sam učestvovao u timu gradonačelnika Miloša Vučevića koji je ovu investiciju i doveo u Novi Sad.

Mogli smo da čujemo kritike kako su plate male, kako ljudi beže iz ove fabrike i mnogo drugih negativnih stvari. Međutim, stvarnost je zaista drugačija. Plate u „Delfaju“ mogu da idu čak, na tim pozicijama o kojima je govorio moj kolega poslanik iz opozicije, mogu da idu do 45.000 dinara. Jedan od uslova je da ljudi, verovali ili ne, redovno dolaze na posao.

Druga stvar, ono što je moj kolega iz opozicije rekao je da navodno „Delfaj“ ide od kuće do kuće i traži radnike, i to nije tačno. Znate li zašto idu i traže radnike? Zato što imaju konkurenciju i to ozbiljnu konkurenciju, drugu kompaniju koju smo doveli u Novi Sad, koja takođe zapošljava trenutno 3.000 ljudi i „Delfaj“, koji se sada zove „Aptiv“, zapošljava 3.000 ljudi. Dakle, ukupno 6.000 ljudi je trenutno zaposleno u Novom Sadu i zato što imaju konkurenciju zato traže još radnika i biće još zaposleno ljudi.

Ono što sam hteo da kažem takođe i što mislim da je važno je da su spomenuli da su ovakve investicije pogubne, odnosno da su ovakve podrške investitorima pogubne, ali stvarnost je potpuno suprotna, jer upravo ovi podsticaji su se pokazali kao odličan instrument za privlačenje investitora. Nije samo to. analiza Svetske banke je pokazala da ukupan iznos očekivanih javnih prihoda je 4,08 puta veći od ukupno odobrenih iznosa subvencija. Očekivano vreme za povrat podsticaja kroz javne prihode iznosi 14,07 meseci, što pokazuje opravdanost ovih subvencija investitorima.

Što se tiče izjednačenosti domaćih i stranih investitora, moje kolege su spominjale Zakon o ulaganjima i upravo tim zakonom su izjednačeni domaći i strani investitori i ne samo to, nego Vlada Republike Srbije je prepoznala i potrebu da se smanji, odnosno da se snizi prag koji je neophodan, odnosno prag broja ljudi koje investitor mora da zaposli da bi dobio podsticaj i ne samo to, nego i visinu same investicije. Tako sada za nerazvijene opštine potencijalni investitor mora da zaposli minimum deset ljudi, dok za razvijene opštine to je 50 ljudi.

Onaj prag o kom sam govorio je smanjen sa 250 na 100 hiljada evra. Zahvaljujući tome, u prošloj godini smo imali domaće investitore koji su dobili subvencije kao što su „Bekament“, zatim „Fos“ iz Surdulice, „TIM KOP“ iz Novog Sada, „Sveti Nikola“ iz Sečnja i „Chipsway“ iz Čačka. Upravo zahvaljujući ovim merama Srbija trenutno pregovara sa investitorima za 54 investiciona projekta, čija bi ukupna vrednost bila preko 2,5 milijardi evra i čime bi se u budućnosti zaposlilo 29 hiljada ljudi u Srbiji. Hvala.
Zahvaljujem se predsedavajući.

Dosta smo danas govorili o stranim investicijama i bio sam zato iznenađen kada je moj kolega iz opozicije, iz Novog Sada, u jednom momentu rekao – zašto investitore koji su došli u Novi Sad nismo odveli u „Novkabel“ i u bivšu fabriku „27. mart“. Pa, ja ću vam reći, mi smo ih vodili, u „Novkabel“ pogotovo, ali problem je u tome bio što je „Novkabel“ zadužen za 50.000.000 evra, a što je, recimo, isti taj „27. mart“ dužan 8.000.000 evra, a najveći poverilac tog „27. marta“ je bila Razvojna banka Vojvodine, koja je bila inače kasica-prasica prethodnog režima. Kolega kaže – guramo mi glavu u pesak. Pa, ne znam zaista ko je tu gurao glavu i pesak i zašto on to nije rekao što je trebalo da kaže, a ne da kaže kako smo ih mi trebali tamo voditi.

Druga stvar, rekao je u jednom momentu dajemo plodne oranice za izgradnju fabrika. Pretpostavljam da misli na 40 hektara zemljišta, koje je zahvaljujući Aleksandru Vučiću i Milošu Vučiću postalo jedno od najboljih mesta za ulaganje u Republici Srbiji i gde danas imamo 40 hektara zemljišta potpuno infrastrukturno opremljeno na kojima imamo investiciju kompanije „Lir“, koja trenutno zapošljava 3.000 ljudi i imamo još 40 hektara spremno za nove investicije. Pretpostavljam da je mislio na to.

Srbija je zahvaljujući dobrim investicionim merama Vlade Srbije uspela da u poslednje tri godine privuče čak 7.000.000.000 evra stranih investicija. Ako to uporedimo sa našim susedima, npr. Republikom Hrvatskom, onda je uspeh ove Vlade još veći, jer smo za tri godine uspeli da prihodujemo 4.000.000.000 eura prihoda od stranih investicija više nego što je to npr. uspela Republika Hrvatska, upravo zahvaljujući dobrim zakonskim rešenjima kao što je ovaj zakon i podsticajima koje sam spomenuo, Srbija je danas na 43 mestu Duing biznis liste, lakoće poslovanja koje utvrđuje Svetska banka iako smo 2015. godine bili na 91 mestu. Ovo pokazuje koliko smo napredovali. Hvala vam.