HADŽI MILORAD STOŠIĆ

Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Hadži Milorad Stošić do sada je bio narodni poslanik u pet saziva. Prvi put je izabran za narodnog poslanika u devetom sazivu, 2012. godine, a zatim i u naredna četiri skupštinska saziva, tako da je na funkciji narodnog poslanika od 2012. godine do danas.

U 11. sazivu bio je član Odbora za kulturu i informisanje i Odbora za evropske integracije, i zamenik člana Odbora za Kosovo i Metohiju i Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva.

U 12. sazivu bio je predsednik poslaničke grupe PUPS - "Tri P", član Odbora za dijasporu i Srbe u regionu, član Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva, kao i zamenik člana Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu, Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i Odbora za prava deteta. Takođe, bio je i član Pododbora za praćenje stanja u poljoprivredi u marginalnim - najnerazvijenijim područjima Republike Srbije - područja sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi. Tokom 12. saziva na redovnim skupštinskim zasedanjima je proveo 536 sati, 44 puta se obraćao u plenumu, u postavljanju poslaničkih pitanja učestvovao je četiri puta, a u traženju obaveštenja i objašnjenja učestvovao nije učestvovao nijednom. Što se tiče prisustva glasanjima za akte, prisustvovao je 280 puta, od čega je za 277 akta glasao “za”.

U 13. sazivu izabran je za poslanika kao 60. na listi ALEKSANDAR VUČIĆ – Zajedno možemo sve, mandat mu je potvrđen 01.08.2022. godine. U 13. sazivu bio je zamenik predsednika poslaničke grupe PUPS - solidarnost i pravda, član Odbora za odbranu i unutrašnje poslove i Odbora za spoljne poslove, i zamenik člana Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava, Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva i Odbora za prava deteta. Takođe, bio je i šef Delegacije u Parlamentarnoj skupštini Mediterana.

U 14. sazivu izabran je za narodnog poslanika kao 60. na listi Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane, mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu deo je poslaničke grupe PUPS - solidarnost i pravda. Predsednik je Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva, član Odbora za prava deteta i zamenik člana Odbora za spoljne poslove. Takođe, član je Delegacije u Parlamentarnoj skupštini Mediterana.


BIOGRAFIJA

Hadži Milorad Stošić rođen je 11. avgusta 1954. u selu Dragovac, opština Priština. Osnovnu školu završio u rodnom mestu, a srednju vojnu školu u Beogradu, smer telekomunikacije. Vanredno je završio višu vojnu školu pri Vojnoj Akademiji u Beogradu i stekao zvanje oficira telekomunikacija.

Radio je na mestu komandira jedinica, kao i na operativno-nastavnim poslovima, poslovima telekomunikacija i poslovima rukovođenja kadrom u više vojnih jedinica.

Penzionisan 1. januara 2004. godine u činu kapetana I klase. Nakon penzionisanja u sklopu Programa PRISMA, na Mašinskom Fakultetu u Nišu, stekao je zvanje Menadžera Informacionih Sistema, što mu je omogućilo registraciju agencije za informatičke usluge i web dizajn “STOMIL”.

Od 2008. do 2012. bio je član Gradskog veća Niša.

Odbornik u Skupštini opštine Crveni Krst u Nišu bio je od 2016. do 2020.

U Partiji ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije - Solidarnost i pravda je od njenog osnivanja 2005. godine. Bio je predsednik je Izvršnog odbora ove partije.

Potpredsednik je Partije ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije - Solidarnost i pravda, i predsednik Gradskog odbora ove partije u Nišu.

Poslednji put ažurirano: 22.09.2024, 17:19

Osnovne informacije

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Treća sednica Drugog redovnog zasedanja , 26.11.2025.

Zahvaljujem.

Poštovana predsedavajuća, uvaženi članovi Vlade sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Srbije, na početku bih istakao da će poslanička grupa Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije, PUPS – Solidarnost i pravda u danu za glasanje glasati za sve tačke dnevnog reda koje razmatramo na ovoj sednici.

S obzirom na obimnost dnevnog reda današnje sednice osvrnuću se samo na nekoliko oblasti koje obrađuju predlozi zakona koji su danas na dnevnom redu. Kod Predloga zakona o budžetu ministar finansija i naš ovlašćeni predsednik poslaničke grupe dosta su toga već rekli. Ja ću se ukratko zadržati na ovom zakonu, a malo detaljnije na Razdeo 30. i 34. budžeta za 2026. godinu.

Samo da ponovimo, Predlog zakona o budžetu Republike Srbije za 2026. godinu predviđeni su ukupni prihodi i primanja u iznosu od 2.440 milijardi dinara ili za 2,9% ili 68,5 milijardi dinara više u odnosu na iznos prethodno predviđenog budžeta za ovu 2025. godinu, što je svakako boljitak.

Predloženi budžet je razvojan i socijalno orijentisan i kao takav ima za cilj dalje ekonomsko osnaživanje naše zemlje. Predlog zakona o budžetu za 2026. godinu pruža pomoć i podršku građanima i privredi, zatim, poboljšava životni standard građana tako što će njihova primanja da rastu tokom iduće godine, a privreda će nastaviti sa jačanjem razvoja, dok započete investicije i ulaganja nastaviće dalje da se razvijaju.

Kad govorimo o toj socijalnoj orijentaciji budžeta, bitno je napomenuti da će se penzije kao i prošle godine uvećati ranije za mesec dana. Naime, počev od 1. decembra ove godine, penzije u našoj zemlji biće povećane za 12,2%. Prosečna penzija u ovoj godini biće oko 437 evra, što je više nego u odnosu na prethodni period.

Takođe, povoljno je, po najavama, da za 2026. godinu očekuje se da prosečna penzija iznosi 488 evra, a do kraja 2027. godine 650 evra. Penzije rastu iznad nivoa inflacije, samim tim i životni standard naših najstarijih sugrađana.

Posebno je bitno naglasiti najavu da će se konačno penzije u narednoj godini i narednim godinama usklađivati u odnosu na rast plata po formuli tri P – penzije prate plate, po formuli koju PUPS – Solidarnost i pravda predlaže već niz godina unazad.

Takođe, potrebno je istaći da se predloženim budžetom očekuje da od 1. januara 2026. godine plate u javnom sektoru budu uvećane za 5,1%, dok će minimalna zarada biti uvećana za 10,1%.

Poseban osvrt treba usmeriti i na to da su u ovoj godini plate u prosveti i zdravstvu znatno se povećale.

Kao predsednik skupštinskog Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva, komentarisao bih Razdeo 30. i 34. koji smo detaljno obradili na sednicama Odbora održanih 13. novembra. Razdeo koji se odnosi na Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, pokazuje da su predložena budžetska izdvajanja za 2026. godinu povećana u odnosu na 2025. godinu za 10 milijardi 858 miliona ili 4,79%.

Posebno treba istaći predložena budžetska povećanja u pogledu izdvajanja za Inspektorat za rad, za Upravu za bezbednost i zdravlje na radu, kao i za ustanove u oblasti socijalne zaštite.

Veoma je važno ukazati da je ovim povećanjem obuhvaćena i podrška radu hranitelja kao i podrška radu ustanovama socijalne zaštite.

Razdeo 34, koji se odnosi na Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju, pokazuje da su predložena budžetska izdvajanja za 2026. povećana u odnosu na 2025. godinu za 512 miliona ili 33%, što pokazuje posebnu brigu kod finansiranja i podrške porodici i deci, kao i koordinacije za sprovođenje populacione politike.

Što se tiče Razdela 35, koji se odnosi na Ministarstvo za brigu o selu, tu je detaljnije govorio naš ovlašćeni predstavnik gospodin Rista Kostov. Sa time se ja u potpunosti slažem, kao i naša poslanička grupa PUPS – Solidarnost i pravda.

Naglasiću samo još jednom da je nama, kao partiji koja posebnu pažnju posvećuje pitanjima penzijskog i invalidskog osiguranja i izmenama zakona koji tretiraju ovu oblast, važno stvoriti pravni okvir da vrlo brzo dođe do usklađivanja penzija po formuli „3P“, odnosno – penzije prate plate.

Očekujemo da će se u narednoj 2026. godini postići zadržavanje postojećih odnosa naplate socijalnih doprinosa, što će samo po sebi biti uspeh u današnjem ekonomskom okruženju iznenadnih finansijskih rizika i udara.

Još bih dodao da mi u našoj poslaničkoj grupi izražavamo veliko zadovoljstvo što se posle dužeg vremena pristupilo sistemskom rešavanju pravnih pitanja zdravstvene zaštite vojnih osiguranika, koji kroz donošenje potpuno novog zakona u ovoj oblasti, koja je do sada bila parcijalno regulisana različitim propisima, od kojih su neki bili još iz perioda devedesetih godina prošlog veka.

Pošto sam kao vojni osiguranik lično upućen i na sistem vojnog zdravstvenog osiguranja, na ličnom primeru najbolje znam da se svaki vojni osiguranik makar jednom susretne sa neretko krupnim birokratskim problemima u ostvarivanju svojih prava, koji ga koče da može da zakaže preglede u drugim ustanovama zdravstvene zaštite i određene terapijske uslove.

Ovim predlogom zakona će, nadajmo se, biti problemi rešeni jer će se vojno zdravstvo daleko brže i efikasnije nego do sada uvezati sa ostalim zdravstvenim sistemima zemlje i moći da koriste povoljnosti koje već imaju civilni osiguranici.

U istom pravcu ide i drugi zakonski predlog iz oblasti odbrane Vojske, Predlogom zakona o vojnom obrazovanju, kojim se stvaraju uslovi da se sistem vojnog školstva takođe približi i poveže sa civilnim, u pravcu lakšeg prelaska sa jednog na drugi i priznavanja zvanja, diploma i slično.

Što se tiče zakona o izmenama i dopuna Zakona o Vojsci Srbije, bilo je reči da se njime uvodi nekakva funkcija vrhovnog komandanta, što nije tačno, jer niti se takva formacija pominje bilo gde u predloženim izmenama.

Imajući obzira da mi vreme ističe, ne mogu da dovršim po ovom pitanju.

Poštovani narodni poslanici, naša poslanička grupa PUPS – Solidarnost i pravda će u danu za glasanje glasati za sve zakone koji su predloženi ovim dnevnim redom.

Poštovani prijatelji, uvaženi građani Srbije, zahvaljujem na pažnji i želim vam svako dobro.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 07.10.2025.

Poštovana predsednice Skupštine, uvaženi predsedniče Vlade sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Srbije, na početku bih istakao da će Poslanička grupa Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije PUPS - Solidarnosti i pravda u Danu za glasanje glasati za sve tačke dnevnog reda koje razmatramo na ovoj sednici.

Najvažniji paket predloga zakona na današnjoj sednici svakako predstavljaju zakoni koji su vezani za predložene postupke upisa u katastar nepokretnosti objekata koji su sagrađeni mimo zakonskih propisa.

Pored svih napora koje je država uložila u proteklih nekoliko decenija na poljima olakšavanja izdavanja tih dozvola, sređivanju i lakoj dostupnosti svima evidenciji o objektima i vlasnicima, i pored smanjenja divlje gradnje u odnosu na neke prethodne periode, mi i dalje imamo situaciju da se podaci iz katastra nepokretnosti ne slažu sa stvarnim stanjem na terenu.

Predstavnici Vlade i kolege poslanici koji su se dotakli razloga zašto je to tako i ja se tu ne bih ponavljao, već bih skrenuo pažnju na jedan momenat vezan za predložene zakone koji se uglavnom tiču naših sela.

Naime, iako ne postoje precizni podaci, ja sam prilično siguran da je u zadnjih 15, 20 godina bilo manje klasične divlje gradnje zarad rešavanja stambenih potreba na seoskim područjima, ne računajući tu srazmerno ređe slučajeva sela koja su vremenom srastala sa obližnjim gradovima i postala faktički njihov deo, ili koja su se zbog svog povoljnog položaja transformisala u vikend naselja za odmor i time omogućili sami sebi neku neprimerenu i nedozvoljenu gradnju.

Međutim, ako samo i letimično izvršimo vizuelni uvid na digitalnu platformu Geosrbija, lako možemo doći do podataka da o objektima koji su potencijalno sporni sa stanovišta primene predloženih zakona mi možemo primetiti da u svim selima, pa i u onima koja su najzabačenija, postoji prikazan zapanjujući veliki broj takvih spornih objekata.

Naravno da se tu najčešće ne radi o tome da je to neko nesavesno zidao, već je reč o većim ili manjim pomoćnim objektima vezanim za seoska domaćinstva i poljoprivrednu delatnost, kao što su razne štale, šupe, ambari, nastrešnice za mehanizaciju i slično. Ti objekti ranije nisu ni bili unošeni u zemljišne knjige i planove. Ogroman broj njih sagrađen je u nekim ranijim vremenima. Većina njih nisu ni čvrsti trajni zidani objekti, već su to montažne ili razne proste i na licu mesta sklepane i improvizovane građevine. Ali, prilikom novih aerofoto snimanja oni i njihovi krovovi se vide na snimcima i prilikom upoređivanja sa katastarskim planovima i evidencijama prikazuju se kao neka divlja gradnja koja može napraviti potencijalne probleme njihovim vlasnicima i korisnicima.

U tom smislu, dobro je što je ovim predlozima zakona i ova problematika prepoznata i ponuđeno je rešenje da se takvi objekti mogu prijavljivati potpuno besplatno za površinu do 500 metara kvadratnih. Na taj način će, s jedne strane, vlasnici poljoprivrednih gazdinstava steći pravnu sigurnost pošto će njihovi objekti biti evidentirani i time imati veću tržišnu vrednost, dok će se, s druge strane, država, odnosno Agencija za prostorno planiranje i Republički geodetski zavod dobiti daleko bolju i realniju sliku o stvarnom stanju na terenu. Više pažnje će napokon moći da se posveti onome što je zaista problematično sa aspekta divlje gradnje i u budućoj evidenciji da se ovakve stvari, ako ništa drugo, što manje dešavaju.

Kad smo kod ove teme, ja bih se dotakao i nekih potencijalnih pitanja praktične primene ovog zakona u praksi. Svakako je pozitivna namera da se ove prijave vrše elektronskim putem posebne platforme, što je sasvim u skladu sa usvojenim strategijama e-uprave, zakonskim i podzakonskim propisima. Mi svakako moramo raditi na tome da se građani polako što više navikavaju na elektronsko opštenje sa organima državne uprave, što i jeste budućnost koja nas neminovno čeka.

Međutim, kao i kada smo ranije govorili o poljoprivrednim podsticajima i stimulacijama za koje se potencijalni kandidati prijavljuju na isti način, ja ću ponovo iskoristiti priliku da vam skrenem pažnju da na našim selima, nažalost, dobar deo stanovništva čine sredovečni i stariji ljudi koji su kompjuterski neobučeni u većoj meri niti imaju takve uređaje kod sebe. U relativno dosta slučajeva u selima nema čak ni signala mobilne telefonije ni interneta, ili je vrlo slab, a to posebno onemogućuje to prijavljivanje.

Pored toga, dobar deo njih, ako se posebno ne budu interesovali za ovu tematiku, naprosto neće ni biti svesni činjenice da je potrebno da evidentiraju svoje pomoćne objekte, od kojih se neki čak ni ne nalaze u okviru samog gazdinstva u selu, već su to zapravo razni salaši, kolibe, raštrkani objekti po poljima i na ivicama šuma.

Iako ću malo izaći van teme, upravo na ovom slučaju vidimo koliko bi bilo dobro kada bi imali znatno razvijeniju mesnu samoupravu, znatno jače organizacije mesne zajednice i njihove organe, za šta se PUPS - Solidarnost i pravda konstantno zalaže. Onda bi ti mesni organi i pojedinci u mesnim zajednicama znatno lakše, preciznije i brže mogli da prikupe neophodne podatke od zainteresovanih građana i da ih proslede katastru ili, ako je to potrebno, sami lično izađu na lice mesta i uvere se kako je stvarno stanje na terenu.

Da li je, recimo, neki objekat koji se pojavljuje na aerofoto snimku na poljoprivrednom zemljištu u zaštićenim zonama zaista nelegalno izgrađen kao novogradnja namenjen za izdavanje i odmor, ili se samo radi o staroj pojati koju je neko priručnim sredstvima obnovio i koja je postala vidljiva usled promene u samoj vegetaciji?

Ovako će građani morati sami da prijavljuju objekte putem interneta, preko posebne aplikacije, a bojim se da su za to ostavljeni prekratki rokovi od svega 45 dana za potencijalne prigovore, kada se objavi baza podataka o spornim objektima, i 60 dana za podnošenje prijave, te da mnogi građani neće stići da to urade, ne zato što namerno ne žele, već zato što neće znati ili imati mogućnosti, a da će se lokalne službe za katastar, koje su već prezauzete redovnim predmetima i kadrovski nedovoljno osposobljene, odjednom morati da preuzimaju veliki i obimni neplanirani dodatni posao. Tim pre što ide sezona praznika, slava, setvi i zemljanih radova na poljoprivredi, kada su ljudi na selu više zauzeti tim poslovima nego ovim brigama o legalizaciji, odnosno prijavljivanju svojih objekata.

Stoga, mislim da bi bilo dobro razmisliti da se ovaj rok produži na bar nekoliko meseci ili pola godine, uz značajnu kampanju preko radija, televizije i drugih sredstava javnog informisanja.

Za razliku od ovih mojih ličnih i neformalnih sugestija, kolega Stefan Krkobabić je podneo i konkretan amandman na član 8. Predloga zakona koji se tiče mogućnosti ukidanja plaćanja naknada za sve objekte u selima koja imaju ispod sto stanovnika.

U kontekstu ovoga što sam već rekao, ovaj predlog predsednika naše poslaničke grupe je vrlo konstruktivan, jer se tu ne radi toliko o samim objektima kojih sigurno i nema puno, već o naglašavanju značaja brige države za ovakva sela i ovakva područja, mogućnosti da potencijalno zainteresovani građani u okviru programa Ministarstva za brigu o selo lakše dobiju neku od seoskih kuća za koju bi bili zainteresovani.

Ja se nadam da će ovaj naš amandman biti podržan od strane ostalih kolega i pozdravljen od javnosti.

Druge, ali ništa manje značajne sistemske intervencije koje je Vlada predložila tiču se Zakona o izvršenju i obezbeđenju, kao jednog od stubova građanskog procesnog prava. U proteklih 10 godina otkako je usvojen osnovni tekst sadašnjeg zakona, on je, pored unapređenja rada javnoizvršilačke struke i poboljšanja stepena naplate dugovanja, sa sobom doneo i određene loše stvari, u vidu ostavljanja prevelikog prostora za diskreciono odlučivanje i slobodan rad javnih izvršitelja, koji je često, iako strogo formalnopravno na mestu, išao ivicom, pa i protiv opšteprihvaćenih moralnih normi i vrednosti našeg naroda i našeg društva, što je prouzrokovalo neželjene epiloge u vidu prisilnog izbacivanja čitavih porodica na ulicu i uznemiravanja javnosti.

U tom smislu, predložena nova rešenja kojima se ograničavaju i preciziraju postupci kod izvršenja nad nepokretnostima u slučajevima novčanih potraživanja predstavljaju nužan kompromis između načela srazmernosti sa jedne i načela savesnosti obligacionog odnosa i efikasnosti izvršnog postupka sa druge strane.

Dakle, sada se na jedan bolji i kvalitetniji način precizira i ograničava ko je dužnik, koje nepokretnosti se mogu oduzeti i prodati zarad namirenja pravosnažnih utvrđenih novčanih dugovanja, tako da potencijalni dužnik neće biti stavljen u izuzetno nepovoljan položaj time što bi ostao bez jedinog krova nad glavom, ali s druge strane, nije se išlo u krajnost time da se apsolutno svima onima koji se mogu koristiti ovim olakšicama, već su postavljeni jasni i precizni prethodni uslovi pod kojima se može sprečiti izvršenje na jednoj od nepokretnosti, kako se ne bi podsticala namera za nevraćanjem dugova i izigravali i oštećivali potencijalni poverioci.

Važno je napomenuti da se ove nove pogodnosti za dužnike neće odnositi na slučajeve kada se radi o zakonu o utvrđenim potraživanjima izdržavanja dece i alimentacije ili su sudski utvrđene pravosnažne odluke o novčanoj nadoknadi štete, ali i to da će se oni primenjivati samo na izričit zahtev dužnika u izvršnom postupku.

Ovde je naš kolega Stefan Krkobabić podneo jedan amandman koji se odnosio na slučajeve seoskih kuća, odnosno za naselja sa manje od 100 stanovnika da se povisi minimalna stambena površina na kojoj se može sprovesti izvršenje sa 60 na 100 metara kvadratnih. Ovo je jedan zaista konstruktivan amandman, za koji se nadam da će biti usvojen, jer mi nadležnost imamo u slučaju da su se u takvim selima u vreme prosperiteta zidale veće stambene kuće po površini, a da danas u njima po pravilu žive najstariji sugrađani, koji ponekad naprosto nemaju dovoljno novca da plate dugovanja za struju ili neke druge komunalne usluge, zbog čega najčešće ovi postupci se i vode protiv njih.

Još jedan zakon koji bi skrenuo našu pažnju jeste Predlog zakona o semenu i sadnom materijalu poljoprivrednog i ukrasnog bilja. Tu je reč o potpuno novom zakonskom tekstu, koji će na jednom mestu objediniti dosadašnje parcijalne propise i podzakonsku materiju u ovoj oblasti. Takođe, njime se vrši značajno usklađivanje sa pravima, pravnim tekovinama Evropske unije u procesu pristupanja, pa će se našim izvoznicima u ovoj poljoprivrednoj oblasti dati još bolje mogućnosti za pozicioniranje na zahtevnim zapadnim tržištima.

Poštovani narodni poslanici, poslanička grupa PUPS – Solidarnost i pravda će u danu za glasanje glasati i dati svoju podršku za izglasavanje svih tačaka dnevnog reda, u nadi da će one doprineti većoj pravnoj sigurnosti naših građana, ali i njihovoj većoj pravnoj savesti, kada se sa nekim zahtevom obrate državnim organima i sklapaju ugovor sa drugim ljudima ili pravnim licima.

Poštovani prijatelji, uvaženi građani Srbije, zahvaljujem na pažnji i želim vam svako dobro. Hvala vam.

Peto vanredno zasedanje, 11.06.2025.

Zahvaljujem.

Poštovana predsedavajuća, uvaženi članovi Vlade sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Srbije, na početku bih istakao da će Poslanička grupa Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije, PUPS - Solidarnost i pravda u danu za glasanje glasati za sve tačke dnevnog reda, koje razmatramo na ovoj sednici.

S obzirom na obimnost dnevnog reda današnje sednice, osvrnuću se na nekoliko oblasti koje obrađuju predlozi zakona koji su danas na dnevnom redu.

Prva tačka dnevnog reda, koju je predložila predsednica Narodne skupštine, predstavlja još jedno praktično ostvarenje načela brige o deci koju je kao jedan od programskim ciljeva postavila Vlada Republike Srbije.

Mislim da smo svi svedoci koliko je institucija braka ugrožena u poslednje vreme i koliko je sve više razvoda koji sami po sebi nisu srećan događaj ni za koga, a pogotovo ne za decu iz takvih brakova koja neretko ne dobiju zakonsku obavezu izdržavanja od strane roditelja kojima je to naloženo sudskim odlukama.

Donošenjem ovog zakona stvoriće se mogućnost da se takvoj deci odmah isplati bar deo sredstava koji im pripada, dok država preko svojih organa nastojati da se naknadno refundira od strane nesavesnih pojedinaca koji su dužnici ove obaveze.

Nije potrebno isticati koliko će ova mera poboljšati položaj te dece, jer i predlagač i prethodni govornici su u tom pravcu istakli dosta argumenata. Ja bih uputio jednu sugestiju u vezi ovog zakona. Jasna je i plemenita namera naše koleginice da se deci olakša materijalni položaj putem donošenja ovog zakona koji je i samim zakonskim tekstom njima posvećen.

Međutim, ja bih podsetio da naš Porodični zakon, pored obaveze izdržavanja dece od strane roditelja kao osnovne kategorije, prepoznaje i druge zakonske kategorije izdržavanja, kao što su izdržavanje supružnika ili bračnog partnera, izdržavanje majke deteta, izdržavanje roditelja, izdržavanje brata i sestre, izdržavanje tazbinskih srodnika i slično.

Iako je namera da se Predlogom ovog zakona zaštite pre svega maloletna deca od nesavesnih dužnika davalaca izdržavanja, trebalo bi razmisliti da se Predlog zakona postavi na široj osnovi i da se s njim omogući zaštita i svim ostalim kategorijama pomenutih potencijalnih poverilaca izdržavanja.

Iako je takvih slučajeva u praksi pretpostavljam znatno manje, ipak smo svedoci da ima sve više slučajeva starih ljudi, penzionera koji umiru u bedi, samoći i zaboravljeni od strane svoje sada već odrasle dece koju su prethodno savesno podizali i negovali, što takođe predstavlja veliku nepravdu i socijalni problem koji bi trebalo imati u vidu za rešavanje i iskorenjivanje.

Druga tačka dnevnog reda posvećena je mladim ljudima, kroz dopune nedavno usvojenog Zakonu o garancijama za stambene kredite. Dobro je što smo ipak relativno brzo uočili neke slabosti i nedoumice i za par meseci praktično primenom ovog zakona rešili da ih odmah otklonimo.

Odlično je što će dopunom u članom 6. stav 3. biti predviđeno da će se povoljni krediti ubuduće moći uzimati i za izgradnju individualnih zidanih ili montažnih kuća, kao što su i u članu 2. prepoznati i pomoćni objekti kao deo neraskidive celine uz kuće.

Ovim dopunama, preciziranjem mi ćemo otvoriti mogućnost da za povoljne kredite mogu da konkurišu i mladi u seoskim sredinama i da tako dođu do svoje zasebne nekretnine ili da obnove staru kuću, ali i pomoćne objekte koji su im neophodni za bavljenje poljoprivredom.

Ova mera se sjajno uklapa sa već postojećim programom kupovine seoskih kuća sa okućnicom koju sprovodi Ministarstvo za brigu o selu. Možemo dati dodatni snažni impuls za opstanak mladih na selu, bez kojih neće biti ni sela, ali ni Srbije.

Radi podsećanja, ovim projektom Ministarstva za brigu o selu kupljeno je preko 3620 seoskih kuća sa okućnicom u koje se uselilo preko 16.000 lica, među kojima je mnogo dece. Ono što je posebno interesantno, prosek godina mladih ljudi koji su se na ovaj način skućili i vratili na selo je ispod 30 godina.

U paketu predloženih zakona iz oblasti elektronskih medija usvojena su i rešenja koja su sugerisana i koja su dogovorena u direktnom kontaktu i diskusijama sa predstavnicima eksperata EU i domaćih poslanika struke. Tu bih pre svega pozdravio uvođenje novog instituta Poverenika za zaštitu prava slušalaca, gledalaca i čitalaca, koji će razmatrati pritužbe građana na programsku sadržinu javnog medijskog servisa.

U velikoj grupi međunarodnih sporazuma koji se ovaj put nalaze na dnevnom redu pretežno su sporazumi o međusobnom ukidanju viza za diplomatske i službene pasoše sa većim brojem vanevropskih država. To možda nije od većeg značaja za najveći broj naših građana koji ne poseduju ovakve putne isprave, ali je svakako pouzdan znak razvijanja međusobno prijateljskih odnosa i uvažavanja. Trebalo bi raditi na tome da se vize sa ovim državama ukinu i za nosioce običnih pasoša.

Na posletku u skupštinsku proceduru usvajanja nakon što su nadležni odbori razmotrili i uputili više izveštaja o radu koje su podneli nezavisni organi i institucije u zadnje tri godine, iako smo usled burnih dešavanja u ovoj zgradi i oko njega u poslednje tri godine propustili da ih ažurnije usvajamo.

Pošto nemam puno vremena, skrenuću pažnju da je diskriminacija po osnovu starosti i dalje jedno od najčešćih osnova pritužbi Povereniku za zaštitu ravnopravnosti. Iako je u zadnjoj 2024. godini pala sa neslavnog prvog na treće mesto po broju pritužbi u odnosu na dve godine ranije, njihov broj je i dalje previsok i mi kao društvo moramo mnogo više da učinimo da stari ljudi povrate svoje nekadašnje dostojanstvo, poštovanje i mesto u društvu.

Poštovani narodni poslanici, naša Poslanička grupa PUPS - Solidarnost i pravda će u Danu za glasanje dati svoju podršku za usvajanje svih zakonskih predloga sa dnevnog reda današnje sednice.

Takođe, daće pozitivne ocene i na izveštaje nezavisnih institucija i podržaćemo izbor naše drage koleginice Dunje Simonović Bratić na mesto potpredsednice Narodne skupštine.

Poštovani prijatelji, uvaženi građani Srbije, zahvaljujem na pažnji i želim vam svako dobro. Hvala vam.

Nema govora na sednicama odbora.

Imovinska karta

(Niš, 31.08.2022.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 93105.00 RSD 04.08.2022 -
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (penzioner) Republika Mesečno 80000.00 RSD 01.01.2004 -