Reč ima ministar, Saša Dragin. SAŠA DRAGIN: Pre svega bih hteo da se zahvalim na konstruktivnoj raspravi gospodinu Stamenkoviću, odnosno gospodinu Arpadu Fremondu i hteo bih u vezi njihove rasprave na par pitanja koja su postavljena da odgovorim.
Što se tiče broja poljoprivrednih gazdinstava, mogu da kažem da se njihov broj u proteklih godinu dana nije toliko smanjen, sa 420 hiljada je smanjen na 333 hiljade.
Mogu da kažem da je, što smo raspravljali jednom prilikom na Odboru za poljoprivredu, veliki broj tih gazdinstava bio je fiktivan, tačnije, ljudi koji su živeli u gradovima su kupovali zemlje i registrovali gazdinstva samo zato da bi uzeli pare od države.
Ono što takođe mogu da kažem da se površina koja je obuhvaćena subvencijama nije značajno smanjivala. Što se tiče podrške poljoprivrednim preduzećima, ova administracija smatra da ljudi koji imaju hiljade i hiljade hektara, ne moraju da dobijaju još i dodatni podsticaj od države, iz prostog razloga što su podsticaji od države rezervisani za one kojima je pomoć najviše potrebna, a to su poljoprivrednici koji imaju ispod 100 hektara poljoprivrednog zemljišta.
Takođe bih kazao, što se tiče uredbi vezanih za ove dve sorte duvana, da je uredba urađena i da je na mišljenju, tako da, prema dogovoru, ona će ići.
Što se tiče nekomercijalnih gazdinstava, mogu da kažem da je ove godine prvi put uvedena jedna novina, a to je da i penzionerska poljoprivredna gazdinstva mogu da se registruju kao profitabilna gazdinstva, ali i da dobijaju nekih 30% sredstava kao ostala gazdinstva i na takav način se njima omogućava da dobijaju sredstva, otprilike je to taj odnos sredstava kao što ste pomenuli.
Pored toga, hteo bih da kažem da nacionalni program poljoprivrede postoji od 2009. do 2011. godine. Mislili smo da je neozbiljno praviti na duži rok, iz jednostavnog razloga što ne znamo tačne datume vezane za evropske integracije, dok znate da je na javnoj raspravi i strategija ruralnog razvoja Republike Srbije od devete do trinaeste godine, i na takav način ulazimo u grupu zemalja koje se bitno bave ovim sektorom.
Ono što je posebno bitno da naglasim, jako je važno da neke institucije koje su definisane kroz neke zakone, pre svega tu mislimo na agenciju za agrarno plaćanje koja je definisana kroz zakon o poljoprivredi i ruralnom razvoju, budu uspostavljene, jer na taj način ćemo omogućiti sebi da privučemo sredstva iz evropskih fondova.
Samo u oblasti ruralnog razvoja, zbog nemogućnosti da kroz instituciju agencije za agrarna plaćanja privučemo sredstva iz EU, naša zemlja će gubiti godišnje između 50 i 100 miliona evra, ukoliko to ne budemo uradili.