Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Jovan Jovanović

Pitanje

Hvala.

Poštovana predsednice Vlade, poštovani ministri, kao predstavnik Kluba samostalnih poslanika koji čine Građanska platforma i Nova stranka, pre svega bih zamolio predsednicu Vlade da odgovara na postavljena poslanička pitanja i da predstavnici Vlade daju šansu i ostalim kolegama da postave pitanje i da od njih dobiju odgovore.

Danas je ispred ovog zdanja održan posećen i oštar protest penzionera i mi narodni poslanici imamo obavezu prema građanima da prenesemo njihovu zabrinutost, zahteve i pitanja. Stoga, podsetiću da će prekosutra biti navršeno tri godine od kada je stupio na snagu zakon kojim su umanjene penzije, a čija važnost upravo ističe narednih dana. Tim zakonom ne samo da su narušena stečena prava penzionera, već što je podjednako važno, narušeno je i njihovo dostojanstvo. S tim u vezi postavljam pitanje – da li će i kada penzije biti vraćene, i to u punom iznosu, a ne primenom čudne matematike kojom se manji iznosi prikazuju kao veći?

S obzirom da su protestu penzionera prisustvovali i predstavnici Lige za povraćaj imovine, postavljam pitanje – kada će biti doneta dopuna Zakona o restituciji, naročito poljoprivrednog zemljišta, odnosno supstituciji? Ovo je problem koji se tiče velikog broja građana, a bez pravne sigurnosti, odnosno jasnih imovinskih odnosa, nije moguć ni željeni prirodni napredak. Prirodni napredak takođe nije moguć bez rasterećenja privrede, odnosno oslobađanja potencijala pre svega malih i srednjih preduzeća. Stoga postavljam pitanje – da li će novoosnovana preduzeća biti oslobođena plaćanja poreza i doprinosa u prvih 12 meseci, kao i da li će doći do opšteg smanjenja poreza na rad, kao što je najavio ministar Vujović?

Danas su takođe ispred Skupštine bili novinari iz grupe „Za slobodu medija“ koji su uručili poslanicima pitanja za predsednicu Vlade. Oni su to učinili zbog toga što je predsednica odbila da se sastane sa njima. Zbog toga je pitam – da li namerava da promeni stav i ipak se sastane sa predstavnicima medija i razgovara sa njima o zabrinjavajućem stanju u ovoj oblasti? Ovaj problem ima poseban značaj, imajući u vidu i strateški cilj članstva u EU, koji je i sama predsednica Vlade istakla na početku svog ekspozea.

Postavlja se stoga pitanje – da li postoji iskrena namera da se taj cilj ostvari, kada i premijerka i ministarka za evropske integracije i pored veoma negativnih ocena o stanju u medijama koje su sadržane u izveštajima evropskih institucija negiraju postojanje ovog problema i omalovažavaju novinare u Srbiji? Tako je predsednica Vlade, i to u Briselu, nedavno izjavila da je pravi problem u tome da u Srbiji gotovo da nema objektivnih novinara, a ministarka za evropske integracije da ne zna šta znači sloboda medija i da je većina medija postala polutabloidna i tabloidna, čime je dala najbolju ocenu rada, odnosno nerada Vlade u ovoj oblasti.

Zato postavljam pitanje – da li će, umesto da negiraju postojanje ovog velikog problema, konačno početi da se bave otklanjanjem najvažnijih prepreka ka ostvarenju ovog strateškog cilja?

Konačno, predsednik Srbije je u ponedeljak izjavio da će se za dan-dva znati dinamika unutrašnjeg dijaloga o Kosovu. Pošto su od tada prošla već tri dana, zamolio bih predsednicu Vlade da nam predstavi ne samo tu dinamiku, već pre svega strukturu u kojoj će taj dijalog da se odvija. Imajući u vidu poslednja dešavanja, ovde pre svega mislim na integrisanje srpskih sudija u pravni sistem Kosova, kao i preuzete međunarodne obaveze, ne vidim da li će imati o čemu da se razgovara.
Zahvaljujem.

Hteo bih da samo istaknem da, nažalost, prisustvujemo jednoj simulaciji poslaničkih pitanja, i sa žaljenjem mogu da konstatujem da je predsednica Vlade poprimila manire njenog prethodnika i da vodi duge monologe, bez davanja konkretnih odgovora na većinu pitanja. Podsetiću predsednicu Vlade da je ova Vlada, ova vladajuća koalicija, već više od pet godina na vlasti, tako da je pozivanje na prošlost,stvarno ne primerena.

Ono što sam hteo još da kažem, baš taj monolog pokazuje i da je ovaj poziv na unutrašnji dijalog nije iskren, a i na to pitanje nisam čuo odgovor. Kako je zamišljeno da se taj unutrašnji dijalog odvija? Zbog toga smatram da bi bilo mnogo poželjnije da se otvori istinski i sveobuhvatni dijalog o budućnosti države, i to prevashodno u ovom parlamentu, jer kao pre neki dan izjavio jedan od poslovnih lidera - pravo merilo uspeha nisu ni privredni rast, koji je, ionako najniži u ovom delu Evrope, ni smanjenje javnog duga, već želja građana da ostanu u zemlji, a ta želja je najniža od devedesetih, o čemu najbolje svedoči činjenica da smo u svetskom vrhu po odlivu stručnih kadrova. Baš zbog toga, potreban je iskren dijalog o tome kako svi zajedno možemo da doprinesemo otklanjanju uzroka ove poražavajuće pojave. Stoga vas ponovo molim da date šansu i mojim kolegama da postave pitanje i da kraće dajete odgovore. Hvala.