ALEKSANDAR MARTINOVIĆ

Srpska napredna stranka

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Aleksandar Martinović je bio narodni poslanik pet puta do sada. Prvi put je izabran u sedmom sazivu, 2007. godine, a zatim i u narednom, osmom sazivu, od 2008. do 2012. Nakon pauze od jednog saziva ponovo je izabran u 2014. godine, u 10. sazivu, a zatim i u naredna dva skupštinska saziva, tako da je na funkciji narodnog poslanika bio od 2014. do 2022. godine.

U sedmom i osmom sazivu bio je član Odbora za ustavna pitanja, Zakonodavnog i Administrativnog odbora, i zamenik šefa poslaničke grupe Srpske radikalne stranke.

U desetom sazivu bio je predsednik Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo.

U 11. sazivu bio je predsednik poslaničke grupe Srpska napredna stranka, predsednik Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja i član Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu.

U 12. sazivu bio bio je predsednik poslaničke grupe Aleksandar Vučić - Za našu decu, predsednik Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja, kao i član Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu. Tokom 12. saziva na redovnim skupštinskim zasedanjima je proveo 704 sati, 36 puta se obraćao u plenumu, u postavljanju poslaničkih pitanja nije učestvovao, a u traženju obaveštenja i objašnjenja učestvovao je jednom. Što se tiče prisustva glasanjima za akte, prisustvovao je 407 puta, od čega je za 406 akta glasao “za”.

U 13. sazivu izabran je za poslanika kao 19. na listi ALEKSANDAR VUČIĆ – Zajedno možemo sve, mandat mu je potvrđen 01.08.2022. godine. Podneo je ostavku na početku saziva, mandat mu je završen 25.10.2022.

BIOGRAFIJA

Rođen je 1976. godine u Slavonskom Brodu. Na Pravnom fakultetu u Novom Sadu diplomirao je 1999. godine, 2003. magistrirao i 2011. godine odbranio doktorsku disertaciju.

Od 2001. godine zaposlen je na Pravnom fakultetu u Novom Sadu. U septembru 2012. godine izabran je u zvanje docenta. Od 2018. godine predavač je i u Visokoj medicinskoj školi strukovnih studija u Ćupriji.

Od 2013. do 2014. bio je predsednik nadzornog odbora Galenika a.d, i predsednik upravnog odbora Agencije za privatizaciju.

Obavljao je funkciju predsednika Upravnog odbora Agencije za privatizaciju i Nadzornog odbora Galenike, sa kojih se povukao maja 2014. godine.

Predsednik Skupštine opštine Ruma bio je od 2013. godine, a od 2016. bio je odbornik i šef odborničke grupe u Skupštini opštine Ruma.

Na funkciju ministra državne uprave i lokalne samouprave u Vladi Republike Srbije izabran je 26. oktobra 2022. godine.

Za ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede izabran je 2. maja 2024. godine. Miloš Vučević podneo je ostavku 28. januara 2025. Narodna skupština konstatovala je ovu ostavku 19. marta 2025, čime je ovoj Vladi prestao mandat.

Bio je predsednik Gradskog odbora Srpske radikalne stranke u Rumi, zamenik generalnog sekretara, član Centralne otadžbinske uprave i Predsedničkog kolegijuma Srpske radikalne stranke. U aprilu 2010. godine postavljen je za potpredsednika Srpske radikalne stranke.

Nakon parlamentarnih i predsedničkih izbora 2012. godine, na kojima Srpska radikalna stranka nije uspela da pređe cenzus, Martinović se povukao sa funkcija, da bi ubrzo zatim, u julu 2012. godine, postao član Srpske napredne stranke.

Član je Predsedništva i Glavnog odbora Srpske napredne stranke.
Poslednji put ažurirano: 22.03.2025, 16:06

Osnovne informacije

  • Samostalni poslanik
  • Ruma
  • Slavonski Brod
  • 15.06.1976.
  • doktor pravnih nauka
    • Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Statistika

  • 2
  • 1
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Prva sednica Prvog redovnog zasedanja , 13.03.2025.

Zahvaljujem se, gospođo Raguš.
Dame i gospodo narodni poslanici, ja kao član Vlade ne mogu da se složim sa jednom konstatacijom koja je pre nekih pola sata izneta ovde u Narodnoj skupštini, da je pad nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, 1. novembra prošle godine bio, kako je rekao narodni poslanik, okidač za proteste i za nasilje koje se konstantno dešava u svim delovima Srbije od novembra meseca pa do današnjeg dana.
Ja mislim da je jedan drugi događaj, ako već govorimo o događajima kao, uslovno rečeno, okidačima za određene političke pojave, da jedan drugi događaj zapravo predstavlja okidač koji je legitimisao nasilje i teror kao sredstvo političke borbe, a to je nešto o čemu sam već više puta govorio ovde u Narodnoj Skupštini, pokušaj ubistva predsednika, tada predsednika Vlade Aleksandra Vučića u Srebrenici u julu 2015. godine. Posle toga na ovim našim prostorima izgleda da je sve postalo dozvoljeno.
Zašto to kažem? Godine 2015. neko je pokušao da ubije u Srebrenici Aleksandra Vučića. U to nema nikakve sumnje. Dakle, kada pogledate one snimke, ono je pokušaj ubistva i hvala dragom Bogu i hvala onim policajcima i hrabrosti samog Aleksandra Vučića što se to nije desilo, ali namera da se ubije predsednik Vlade je nesumnjivo postojala.
Šta se posle toga dešava? Godine 2016. mnogi od vas se sećaju tog saziva, pre nego što je konstituisan novi saziv Narodne skupštine, Boško Obradović upada u zgradu Narodne skupštine u Kralja Milana u sedište RIK-a i traži da ga RIK proglasi, odnosno njegovu listu da je ušla u parlament, iako nije – ali, nema veze što nije, ja ultimativno tražim da proglasite da sam prešao cenzus u to vreme od 5% i hoću da uđem u parlament.
Posle toga imate intervenciju tadašnjeg američkog ambasadora, pa posle toga imate skup tamo ispred stare zgrade Narodne skupštine u Kralja Milana, sećate se, svi lideri opozicije su bili, bez obzira da li su levi ili desni, tamo je bio i Boško Obradović, tamo je bio i Bojan Pajtić, tamo su bili svi, apsolutno svi i posle toga Boško Obradović je ušao u Narodnu skupštinu. Taj isti Boško Obradović, koji je tada bio u savezu sa Draganom Đilasom, za koga danas narodni poslanik kaže da ne sprovode nikakvo nasilje, da ne poziva na nasilje, a ne da samo poziva nego je akter nasilja, učestvuje u nasilju ovde u Narodnoj skupštini i van Narodne skupštine.
Dakle, 2020. godine Marijan Rističević biva napadnut ovde ispred ulaza u Narodnu skupštinu. Dakle, bilo je mnogo događaja koji su pripremali teren za ono što nam se danas dešava i nije tačno da je pad nadstrešnice u Novom Sadu okidač za bilo šta.
Teren za ono što se danas dešava u Srbiji i ono što se dešava unazad nekoliko meseci pripreman je mnogo, mnogo ranije.
I ako izuzmemo 5. oktobar koji je bio klasičan primer obojene revolucije i sprovođenje nasilja i terora u politici kao legitimnog sredstva političke borbe mi zapravo od leta 2015. godine, kada se desio pokušaj ubistva predsednika Vlade, Aleksandra Vučića, u Srebrenici, imamo stvaranje atmosfere da je nasilje, da je teror, da je sila legitimno sredstvo političke borbe.
To da Dragan Đilas, Goran Ješić, Marinika Tepić, Miroslav Aleksić, Borko Stefanović i njima slični ne stoje iza nasilnih protesta i blokada to je apsolutna neistina. Ne samo da stoje, ne samo da ih iniciraju, nego, kao što sam rekao, u njima vrlo aktivno i učestvuju.
Mnogi su se pitali gde je viđeno sve ono što se dešavalo pre nekoliko dana ovde u Narodnoj skupštini kada su nas gađali suzavcem, šok bombama, kada su nas gađali jajima, kada su nas posipali prahom iz protivpožarnih aparata i mnogi ljudi su rekli to se nikada nigde nije desilo. Nažalost, desilo se. Desilo se u Ukrajini, u njihovom parlamentu, njihovoj Vladi, pa se posle toga desio Majdan, pa je posle toga na vlast došao neko ko je nekome u tom trenutku bio simpatičan, ko baš nije bio klasičan političar i onda su neki rekli – baš super što je došao takav jedan na čelo Ukrajine, pa je Ukrajina gurnuta u rat sa Rusijom. Pri tome, uopšte ne želim da pravdam ni na koji način ono što Rusi nazivaju specijalnom vojnom operacijom u Ukrajini.
Ali, hoću da vam kažem tako se priprema teren da se uništi jedna država. Kada predsednik Republike Aleksandar Vučić opominje sve nas, posebno mlade ljude, posebno studente da se ne povode za onima koji bi da Srbiju vrate u 2000-e godine, mnogi misle da je to jedna prazna floskula i da to nije moguće da se desi. Nažalost, i te kako je moguće.
Da je neko rekao 2014. godine da će na istoku Evrope da bukti praktično bratoubilački rat između dva skoro identična naroda, vi biste rekli da je to nemoguće. Kao što, da se malo dalje vratimo u prošlost, da nam je neko rekao da je moguće u 20. veku bombardovati jednu suverenu i nezavisnu zemlju, kao što je bila Savezna Republika Jugoslavija, mnogi bi rekli tamo negde 1996. 1997. 1998. da je nemoguće. Međutim, i te kako je moguće.
Dakle, i ono što govori danas predsednik Republike je i te kako moguće. Lako je moguće da ako poverite vlast ovima poput Đilasa, Marinike, Borka, Miroslava Aleksića itd. da Srbiju vratite u 2000-e godine.
Gde imate primer takvih zemalja? Ja ću navesti samo dva. Siriju i Libiju. Dve zemlje koje su bile među najrazvijenijima u svetu, gde je zaista postojalo u pravom smislu te reči jedno ekonomsko i socijalnoj blagostanje, gde se imali visok životni standard, gde ste imali visoko razvijenu privredu, sjajne univerzitete, sjajan zdravstveni sistem, odlične puteve. Onda se desilo što su neki, zamislite tog licemerja, nazvali Arapskim prolećem i pogledajte na šta posle tog proleća liči jedna Sirija ili jedna Libija?
Na to bi nam ličila Srbija kada bi razni Đilasi, razne Marinike, Borko Stefanovići, Aleksići ponovo preuzeli vlast i zbog toga je važno, ja mislim, da i sa ovoga mesta i mi ministri i vi narodni poslanici, koji ste odgovorni, koji ste požrtvovani, koji ste odani Ustavu, zakonu i pravnom poretku ove države, da svi zajedno pošaljemo jasnu i nedvosmislenu poruku studentima, studentima koji su blokirali svoje fakultete i koji misle da time čine nešto dobro za ovu državu, da im kažemo još jedanput da ne dozvole da budu izmanipulisani, politički iskorišćeni od strane onih koji hoće da unište državu Srbiju.
Nemojte da se povedete za onima koji su na delu pokazali šta mogu, nažalost mnogo toga lošeg da urade za državu Srbiju. Dvanaesti je čas da se vratite nastavi, da se vratite učenju, da se vratite polaganju ispita. Lako može da se desi da zbog Đilasa, da zbog Marinike Tepić, da zbog Borka Stefanovića, Miroslava Aleksića, da zbog ovih medijskih trovača sa N1, Nove S, iz „Danas“ izgubite školsku godinu. Kao neko ko ima decu koja će ove godine, nadam se upisati fakultet, kažem vam kao roditelj, nije isto kada izgubite godinu u trenutku kada imate 20 ili 21 godinu i kada ste u mojim godinama. Kada imate skoro 50 godina, kao ja onda nema neke velike razlike, da li imate 50, 52 ili 55, ali kada imate 20 godina, pa izgubite godinu dana lako može da vam se desi da vam se upropasti buduća karijera, da stanete sa učenjem, da stanete sa svojim redovnim obavezama, obuzmu vas emocije, neko vas proglasi za heroja, kao što su vidite zloupotrebili onu Milu Pajić, danas je nema nigde, jedno vreme je bila maltene nova Jovanka Orleanka, žena, devojka koja je nosila baklju slobode, Đilas ju je odbacio kao staru krupu, više je nema nigde. Nemojte da se to desi i vama.
Dakle, vreme je da se vratite nastavi, da se vratite učenju, da postanete dobri pravnici, dobri inženjeri, dobri lekari, vi ste budućnost Srbije. Najmoćnije oružje koje jedna država ima jeste obrazovana, normalna i pristojna mladost i zbog toga je važno da se vratite svojim obavezama, da se vratite u svoje fakultete, da budete na ponos i svojim roditeljima i svojoj otadžbini.
Što se tiče, i time ću da završim, nadovezao bih se samo na ono što je rekao prvi potpredsednik Vlade Siniša Mali. Mi smo juče na sednici Vlade, ovo želim da kažem pre svega zbog narodnih poslanika koji su se dotakli tema iz oblasti poljoprivrede, mi smo juče na sednici Vlade, pored ove važne odluke o kojoj je govorio gospodin Siniša Mali, a koja se odnosi na školarine studenata, doneli još jedan važan propis, doneli su Uredbu kojom smo izvršili izmenu Uredbe o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju.
Opredelili smo ukupno milijardu dinara za dva važna programa u našoj poljoprivredi 500 miliona dinara je namenjeno za kupovinu novih traktora, a 500 miliona dinara za izgradnju, odnosno rekonstrukciju farmi, ja mislim da je to jedna dobra poruka našim poljoprivrednim proizvođačima da država i na taj način pokazuje svoju brigu o njima, a mi smo inače juče donoseći tu uredbu u stvari ispunili ono što je predsednik Republike Aleksandar Vučić rekao prilikom obilaska Srednje-banatskog i Severno-banatskog upravnog okruga pre nekoliko nedelja da ćemo uložiti dodatna sredstva u našu poljoprivredu i mi smo to juče i učinili. Sledeći korak je da usvojimo odgovarajući zaključak na Vladi i posle toga i molim vas da prenesete svi vi koji imate kontakte sa našim poljoprivrednim proizvođačima ili se sami bavite poljoprivredom da će uskoro biti raspisana dva javna poziva. Jedan javni poziv u vrednosti od 500 miliona dinara ide za nabavku novih traktora, gde ćemo značajno subvencionisati nabavku novih traktora i 500 miliona dinara će biti drugi javni poziv za izgradnju, odnosno rekonstrukciju farmi, što je naročito važno za naše stočare.
Samo želim da demantujem nešto što se pojavilo u ovim trovačkim medijima pre nekoliko dana na N1 televiziji, a posle toga se pojavilo i na društvenim mrežama. Radi se o tome, izvinite što ću da koristim mobilni telefon, ali pročitaću vam ono što se pojavilo na društvenim mrežama, a što je u stvari prepričano sa N1 televizije. Kaže – od ranog jutra Vučić dovlačio traktore koje je poklonio SNS lažnim poljoprivrednicima. Dakle, nikakve traktore Aleksandar Vučić, Ministarstvo poljoprivrede, niti bilo ko iz SNS ne dovlači u Beograd. Mi ne želimo bilo kakve sukobe, mi ne želimo nasilje. Dakle, ovo je laž, koju kao ministar poljoprivrede želim da demantujem. Jedini traktori o kojima mi govorimo su novi traktori koji će vrlo brzo biti dodeljeni našim poljoprivrednim proizvođačima.
Mi smo u toku 2024. godine imali mnogo razgovora sa našim poljoprivrednicima, mislim da smo iznašli mnogo dobrih rešenje za njihove zahteve, da smo rešili mnoge njihove probleme. U subotu mislim da će pobedi slobodna i slobodarska Srbija. Znam da je sada svima nama pomalo teško da osećamo neizvesnost, ali kao što je rekao i predsednik Republike Aleksadar Vučić mrak je pred zoru najgušći, ja mislim da će u subotu i u nedelju svima nama većinskoj, ubedljivo većinskoj Srbiji zaista da svane sunce slobode i da se od ponedeljka svi vratimo svojim redovnim aktivnostima, da unapređujemo, da razvijamo, da guramo napred jednu normalnu i pristojnu Srbiju. Živela Srbija!

Prva sednica Prvog redovnog zasedanja , 06.03.2025.

Ja se izvinjavam, gospođo predsedavajuća. Izvinjavam se i kolegama narodnim poslanicima i kolegama iz Vlade. Znam da je važno da se danas glasa i jasno mi je, takođe, da ovim javljanjem za reč kršim Poslovnik, ali mislim da je važno da kažem samo nekoliko rečenica. Neću vam oduzimati mnogo vremena.
Vezano za Predlog zakona o dopuni Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju…

Prva sednica Prvog redovnog zasedanja , 05.03.2025.

Dame i gospodo narodni poslanici, sećam se pre dosta godina je Tomislav Nikolić u Narodnoj skupštini rekao da veterinari ovakvima nešto urade da bi se malo smirili i mislim da je čovek bio potpuno u pravu.
U kontekstu onoga što se juče dešavalo u Narodnoj skupštini, u kontekstu činjenice da je pre nekoliko dana izrečena prvostepena presuda protiv Milorada Dodika predsednika Republike Srpske zbog...
Mogu da ponovim?

Treće vanredno zasedanje , 25.02.2021.

Dame i gospodo narodni poslanici, želim da postavim pitanje nadležnim organima u Republici Srbiji, šta će da preduzmu da se licu pravde privede Naser Orić, koji je u periodu od 1992. do 1995. godine, sa svojim oružanim formacijama, izvršio teške pokolje srpskog stanovništva u Podrinju i ubio oko 3.500 Srba, pretežno, većinom žena, dece i staraca? Svedoci koji su preživeli njegove masakre svedoče da je nekim ljudima na živo vadio oči, a da je jednog čoveka zaklao.

Tom čoveku je suđeno u Haškom tribunalu i osuđen je na neku beznačajnu kaznu zatvora od, ako se ne varam, godinu dana i sada je slobodan građanin Bosne i Hercegovine, učestvuje u televizijskim emisijama i optužuje Republiku Srbiju za agresiju na Bosnu i Hercegovinu.

Ono što želim da kažem zbog građana Srbije, zbog građana Srbije koji su i srpske i bošnjačke nacionalnosti, za one Srbe koji su, nažalost, bili očigledno patološki tipovi, kakvih je bilo na svim ratnim stranama i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini i za zločine u Prijedoru i u Omarskoj i Keletermu i Štrpcima i u Sjeverinu, počinitelji su osuđeni.

Nebojša Ranisavljević, koji je organizovao zločin u Štrpcima, osuđen je od suda u Bijelom Polju na kaznu zatvora od 15 godina. Milan Lukić, komandant paravojne formacije Osvetnici, za zločin u Sjeverinu osuđen je od suda u Beogradu na 20 godina zatvora, a nakon toga mu se sudilo u Haškom tribunalu.

Ovde je bilo reči o filmu „Dara iz Jasenovca“ i data je minuta ćutanja za žrtve Jasenovca, ali čini mi se ne čistog srca, nego sa namerom da se zločin u Jasenovcu izjednači sa zločinima u Prijedoru, u Foči, u Sjeverinu i u Štrpcima.

Kao što vidite, za sve ove srpske zločine, Srbi su osuđeni. A, ja sada pitam, ne znam da li da pitam Republiku Srbiju ili da pitam istorijsku pravdu, a šta je sa Alijom Izetbegovićem, za čije vladavine je pobijeno preko 10.000 Srba u mestu Kazani kod Sarajeva, na Trebeviću, gde su im mačetama odsecali glave?

Šta je sa onima koji su BiH doveli odred mudžahedina El Mudžahid? Imate televizijske snimke kako jedan pripadnik tog odreda oštri sekiru i nakon toga se vidi odrubljena glava zarobljenog srpskog vojnika. Niko im nije sudio.

Gospodin koji je govorio pre mene, iz stranke Demokratske akcije Sandžaka, pričao je o Jasenovcu.

Ja ga pitam, kad ga već tek toliko bole žrtve iz Jasenovca, da li zna da je ruci pravde umakao i Ante Pavelić i Vjekoslav Luburić? Andriju Artukovića su doveli 1986. godine u Zagreb da umre u svojoj domovini. Dinka Šakića su doveli u Zagreb 1998. godine da umre u svojoj domovini. Nebrojeni ustaški koljači, ne samo iz Jasenovca, ustaški koljači iz BiH, umakli su ruci pravde.

Da li treba da vas podsećam šta je uradila Francetićeva Crna legija, kada je vodila operacije i protiv partizana i protiv četnika početkom 1942. godine, kakve je zločine počinila na samoj reci Drini? Da nije bilo generala Nedića, kakav god da je bio, pale bi još na hiljade srpskih glava. On ih je spasao od ustaškog noža.

Da li treba da vas podsećam na zločine i da li se iko izvinio Srbima za zločine koje je počinila SS divizija tzv. handžar divizija, koja je formirana 1943. godine, a koja je počinila najteže moguće zločine nad Srbima u BiH? Jel se neko izvinio Srbima zbog toga što je Ante Pavelić formirao tri pukovnije, kako ih je on zvao, 369, 373. i 392. koje je poslao na Istočni front, da se bore protiv Crvene armije, pa kad su se vratili sa Istočnog fronta, onda su ubijali decu sa Kozare, onda su učestvovali u svim nemačkim ofanzivama na Neretvi, na Sutjesci, pa čak i ovde u Srbiji?

Ne znam da li vam je poznato, u jesen 1942. godine, goneći potpukovnika Dragutina Keserovića, jednog od najistaknutijih Mihailovićevih komandanata, pored Nemaca, Bugara, učestvovali su i pripadnici te famozne 369. vražije divizije Ante Pavelića. Draža Mihailović poslao je telegram predsedniku Vlade Slobodanu Jovanoviću u London i rekao – znači, sad Hrvati ubijaju Srbe i u Srbiji, nije im dovoljno što ubijaju u NDH.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 02.10.2018.

Dame i gospodo narodni poslanici, pre svega na početku želim da demantujem ono što je rekao Đorđe Vukadinović da je Ana Brnabić u nedavnoj poseti UN nije spominjala Rezoluciju 1244. Dakle, predsednica Vlade Ana Brnabić je na forumu koji se održavao u okviru UN u NJujorku u forumu „Akcija za mir“ izričito tražila da se misija UNMIK-a ne smanjuje ni u broju članova ni u trajanju mandata.

Ovo govorim zbog građana Srbije da ne bi ostala neistina da predsednica Vlade u UN nije spominjala Rezoluciju 1244 i misiju UN na Kosovu i Metohiji.

Ono što želim da pitam jeste, odnosno moje pitanje je upućeno DRI, a vezano je za izjavu Rodoljuba Šabića, lažnog Poverenika za informacije od javnog značaja, koji iz dana u dan sve više pokazuje svoje pravo političko lice. Naime, on je, iako je nekada bio perjanica DOS 2001, 2002. godine kao potpredsednik Narodne skupštine, pa se odjednom pretvorio u nekakvog nezavisnog državnog organa, on je pre nekoliko dana, tačnije 26. septembra 2018. godine za list „Danas“ koji je poznat po objektivnom pisanju o Aleksandru Vučiću i SNS, izneo čitav niz neistina.

Rekao je da je na njegov poziv DRI došla u njegovu službu Poverenika za zaštitu podataka o ličnosti i informacije od javnog značaja, da je sačinila izveštaj, da je taj izveštaj objavljen na zvaničnom sajtu DRI i da je državni revizor konstatovao da sam ja kao predsednik poslaničke grupe SNS slagao da je Rodoljub Šabić za svoja službena putovanja potrošio milion i 350 hiljada dinara. Istovremeno je mene optužio da sam ja, i kaže „Martinovićevi poslanici“. Ovde nema ni jednog „Martinovićevog posalnika“, osim poslanika SNS, da su dakle „Martinovićevi poslanici“ potrošili 150 miliona dinara ili u evrima milion zarez dvadeset sedam miliona evra.

Onda je nastavio dalje u svom uobičajenom maniru, kako smo mi iz SNS botovi, da mu pretimo metkom u glavu, nožem, da ga prostački vređamo, da smo plasirali neverovatnu vest da je davao informacije nekakvim tajnim službama, a istovremeno želim da podsetim građane Srbije da je taj isti Rodoljub Šabić mog kolegu Marijana Rističevića nazvao „lažljivim lupežom“, samo zato što ga je pitao da li je tačno da je od Britanske ambasade on i tadašnji Zaštitnik građana, Saša Janković, dobio 80 hiljada funti, za šta se kasnije ispostavilo da je potpuno tačno?

Dakle, želim da pitam DRI, prvo, da li je došla u službu Poverenika, na zahtev Poverenika, ili je došla po sopstvenoj inicijativi, po redovnom programu koji DRI ima za pregled poslovanja svih državnih organa, pa i Poverenika za informacije od javnog značaja? Da li je tačno da je Rodoljub Šabić za svoja službena putovanja potrošio 1.350.000 dinara ili je u pitanja neka druga brojka? I, pitam DRI - da li je na svojoj zvaničnoj veb prezentaciji objavila konačan izveštaj o reviziji poslovanja gospodina Rodoljuba Šabića i njegovih saradnika?

Takođe, pitam Rodoljuba Šabića, kao državnog organa, za koga znam da nije nezavisan, da otvoreno radi protiv svoje države, da otvoreno radi protiv njenih interesa, da otvoreno radi protiv interesa naših obaveštajnih službi, kada će prestati sa takvim aktivnostima, zato što on platu ne prima od tih stranih obaveštajnih službi, nego iz budžeta Republike Srbije?

Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 03.04.2018.

Dame i gospodo narodni poslanici, svoje pitanje upućujem Vladi Republike Srbije i Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, a tiče se odgovornosti predstavnika bivšeg režima od Zorana Živkovića do Mirka Cvetkovića za stanje na Aerodromu „Konstantin Veliki“ u Nišu i za ekonomsko devastiranje grada Niša.

Naime, da bih podsetio građane Srbije, aerodrom Niš otvoren je 1986. godine, kada je osnovan kao društveno preduzeće na republičkom nivou. Godine 1999. aerodrom u Nišu je bombardovan, nakon čega je obnovljen sredstvima donacije norveške vlade, 2002. godine postaje javno preduzeće, a 2003. godine obnovljen je saobraćaj na ovom aerodromu. Od oktobra 2003. godine do 2010. godine praktično je samo JAT leteo i ovaj aerodrom je služio kao alternativni aerodrom za Aerodrom „Nikola Tesla“ i ostale aerodrome u regionu.

Vlada Srbije, na čelu sa Mirkom Cvetkovićem, 2010. godine stavlja grad Niš u dužničko ropstvo, prenoseći vlasništvo nad aerodromom na grad Niš, uz obaveze koje se mere milijardama dinara. Zoran Živković, koji ovih dana najviše ustaje protiv odluke grada Niša, bio je gradonačelnik Niša, a posle i premijer i nikad nije pokrenuo inicijativu da vlasništvo nad aerodromom Niš bude preneto sa nivoa Republike na grad Niš.

Grad Niš ni danas nije u stanju, a posebno nije bilo u stanju 2010. godine da izdvaja sredstva za normalno funkcionisanje ovog aerodroma. Ukupne obaveze koje je grad Niš 2010. godine preuzeo po osnovu ugovora koji je zaključen između Ministarstva odbrane i grada Niša iznose ukupno: prenos 158 hektara zemljišta Vojsci Srbije na teritoriji grada Niša, 32 stana za pripadnike Vojske, 21% od buduće ukupno izgrađene površine stambenog prostora na lokaciji kasarne „Bubanjski heroji“ oko 20,8 miliona evra i u periodu od 2010. godine do danas u Vojsci Srbije je predato 32 stana ukupne vrednosti dva miliona evra i svega nepunih šest hektara zemlje vrednosti od 55 hiljada evra.

Posebno želim da istaknem da je u godinama 2010, 2011, 2012. i 2013. godine, dakle, za četiri godine, izdvojeno 3,6 miliona evra direktnih subvencija iz sredstava grada Niša, i to „Montenegro erlajnsu“ 2,7 miliona evra i „Vind džetu“ skoro milion evra, a sve da bi aerodrom Niš uopšte mogao da funkcioniše. Osim toga, direktne subvencije iz sredstava grada Niša i Aerodroma „Nikola Tesla“ u istom periodu su data u iznosu od oko četiri miliona evra.

Sve prethodno navedeno je odraz neodgovorne politike rukovodstva grada Niša do 2012. godine i neodgovornog davanja sredstava, što je jedan od uzroka koji su doveli grad Niš u ogroman budžetski deficit.

Od 2014. godine do danas broj putnika zahvaljujući subvencijama i pomoći Vlade Republike Srbije porastao je od 1335, koliko je iznosio, do današnjih 331.582 putnika. U istom periodu, ukupna pomoć grada Niša za aerodrom Niš iznosi 2,2 miliona evra kroz investicije, kroz program pomoći i pomoć finanisijskoj likvidnosti. U istom periodu, investicije Republike Srbije u aerodrom Niš iznose 3,6 miliona evra, i to u zemaljsku radio-navigacionu opremu, obezbeđivanje rentgena za kontrolu putnika, prtljaga i predimenzionisanih paketa i pratećih vozila koji služe za aerodromske svrhe.

Potreba za novim investicijama iskazana od strane samog aerodroma Niš i Razvojne agencije JUB iznosi punih 20 miliona evra do 2021. godine i svima je jasno da grad Niš te investicije ne može da obezbedi. U pitanju su sledeće investicije: toranj kontrole leta - 10 miliona evra, oprema za sletanje u uslovima magle i ograničene vidljivosti - dva miliona evra, proširenje terminalne zgrade – 3,5 miliona evra, nova oprema – tri miliona evra, i prilazna svetla za kategoriju – jedan, jedan i po milion evra.

Prema dugoročnom planu poslovne strategije i razvoja JP aerodrom Niš za period od 2021. godine do 2026. godine neophodne su značajne kapitalne investicije za rehabilitaciju poletno sletne staze, proširenje platforme za koje planiraju da apliciraju za bespovratna sredstva iz međunarodnih i nacionalnih fondova u iznosu od oko 7,25 miliona evra.

(Predsedavajući: Molim vas da privodite kraju.)

Evo, završavam.

U ovom trenutku, potpuno je neizvesno da li će takva vrsta sredstava biti dostupna, što znači da Republika Srbija mora da pripremi sredstva u budžetu i za ovu investiciju kako bi se ostvario prognozirani saobraćaj od 774 hiljade putnika do 2027. godine.

Dakle, ponavljam, postavljam pitanje Vladi Republike Srbije i Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture o tome koja je odgovornost bivšeg režima od Zorana Živkovića do Mirka Cvetkovića zbog ogromne štete koju su naneli Aerodromu „Konstantin Veliki“ u Nišu i samom gradu Nišu?

Imovinska karta

(Beograd, 24.10.2018.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Predsednik Skupštine Opštine Skupština opštine Ruma Opština Mesečno 25000.00 RSD 26.11.2013 - 10.06.2016.
Predsednik nadzornog odbora Galenika a.d. Javni Mesečno 64830.00 RSD 28.02.2013 - 15.05.2014.
Predsednik upravnog odbora Agencija za privatizaciju Republika Mesečno 54000.00 RSD 05.04.2013 - 22.05.2014.
- Pravni fakultet u Novom Sadu (Nastavna i naučno-istraživačka) Javni Mesečno 70000.00 RSD 01.10.2012 -
- Pravni fakultet u Novom Sadu (Nastavna i naučno-istraživačka) Javni Mesečno 60000.00 RSD 01.10.2012 -
- Pravni fakultet u Novom Sadu (Nastavna i naučno-istraživačka) Javni Mesečno 19000.00 RSD 01.10.2012 -
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 30000.00 RSD 16.04.2014 - 03.06.2016.
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 30000.00 RSD 03.06.2016 -
Odbornik Skupština opštine Ruma Opština Mesečno 25000.00 RSD 20.05.2012 - 10.06.2016.
Odbornik Skupština opštine Ruma Opština Mesečno 25000.00 RSD 10.06.2016 -
- Visoka medicinska škola strukovnih studija, Ćuprija (Nastava) Javni Mesečno 60000.00 RSD 01.10.2018 -