Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Sanja Marić

Sanja Marić

Srpska stranka Zavetnici

Govori

Hvala, predsedniče.

Poštovani narodni poslanici, iskoristila bih priliku da vas sve podsetim da se svet suočava sa ozbiljnom prehrambenom krizom, koja svakoj državi nalaže da na vreme obezbedi dovoljne količine hrane i sačuva svoj prehrambeni suverenitet. Najvažniji strateški resurs u obezbeđivanju prehrambenog suvereniteta je upravo jaka domaća poljoprivreda.

A šta je to što možemo da primetimo kada je u pitanju budžetska politika Srbije prema domaćim poljoprivrednicima? Analizirajući strukturu budžeta, kao i predloženi rebalans budžeta, mi možemo da konstatujemo jednu poražavajuću činjenicu koja je prisutna već godinama, a to je da srpsko selo i srpski seljak za ovu državu ne postoje.

Ono što mi u Srpskoj stranci Zavetnici vidimo kao najveći problem je nemar države kada su u pitanju subvencije domaćim poljoprivrednicima, kao i loša politika u oblasti mlekarstva i stočarstva. Zbog toga bih iskoristila priliku da u ime Srpske stranke Zavetnici postavim nekoliko pitanju Ministarstvu poljoprivrede i aktuelnoj ministarki poljoprivrede. Zbog čega isplata subvencija domaćim poljoprivrednicima kasni mesecima, pa i godinama? Njihova neredovna isplata i mali iznos novčane pomoći koju one predstavljaju mnoge poljoprivrednike destimulišu i teraju ih da umanje ili obustave svoju proizvodnju.

Mi imamo situaciju da se stranim investitorima izdvajaju ogromne količine novca koje po radniku u proseku iznosi do 30.000 evra. Imamo podatak da je u poslednjih 15 godina stranim investitorima dato više od 90% svih subvencija za direktna ulaganja. Zbog čega država strane investitore favorizuje u odnosu na domaćeg poljoprivrednika? Šta ćemo kada strane kompanije, koje su dobile ogromne subvencije od države jednoga dana odluče da odu iz Srbije, kao što je to bio slučaj sa fabrikom „Geoks“ u Vranju, koja je 2012. godine dobila pare da otvori fabriku, 14,4 miliona evra, pa je posle zatvorila svoju proizvodnju? Gde je tu interes građana i gde je tu interes države?

Položaj poljoprivrednika je dodatno otežan zbog primene SSP-a, kojim su ukinute carine na robu koja dolazi iz EU. Naše tržište je preplavljeno damping proizvodima iz EU i naši poljoprivredni proizvodi, zbog ukidanja carina, postaju nekonkurentni na domaćem tržištu. Zbog primene SSP-a došlo je do gašenja na desetine hiljada gazdinstava.

Takođe, srpski proizvođači mleka su u veoma teškom položaju. Stočari su besni jer kasne subvencije. Mlekare ne isplaćuju premije na vreme. Zbog čega imamo problem sa mlekom? Da li je uzrok tome monopol mlekara?

Premija za mleko isplaćeno je mlekari „Ub“ i mlekari „Imlek“, dok ostale nisu dobile. Postavlja se pitanje zbog čega su ove mlekare povlašćene u odnosu na mlekare u Vojvodini?

Veliki broj ljudi prodaje stoku zbog nemogućih uslova održavanja stada prestavlja nepremostiv troška. Problemi su jer je stočna hrana poskupela prvenstveno zbog suše. U planinskim mestima nema dovoljno vode jer nemamo komunalnu, poljoprivrednu infrastrukturu.

Poštovana ministarka, da li znate koliko imate neobrađenih zahteva za podsticaje u stočarstvu kako za primarnu proizvodnju, tako i za tovljena grla, kao i za kvalitetna priplodna grla? Da li se isplati čuvati kravu za 25.000 dinara godišnje?

Samo za jedno prodato tovno grlo u Austriji, stočari od države dobiju i do 500 evra, a da bi taj novac dobili, srpski poljoprivrednici od svoje države, oni moraju prodati tri grla junadi. Naši stočari primorani su da sirovinu uvoze iz drugih zemalja, a to sve predstavlja dodatne troškove koje malo ko od njih može da pokrije.

Zašto nam kasne podsticajna sredstva za priplodna grla? Mnogo malih farmi, posebno goveda već je ugašeno. Na taj način gase se i sela. Kakve su nam mogućnosti za povratak govedarstva u Srbiju, jer nam je sada stočni fond desetkovan?

Mi u Srpskoj stranci Zavetnici zalažemo se za povećanje robnih subvencija kao podršku stočarstvu kroz donaciju hrane za životinje. Takođe, pitam vas kako država misli da razvije stočarstvo, ako nema jaku veterinarsku službu na terenu, jer su svi koji se bave tom praksom na egzistencijalnom minimumu? Zbog čega su smanjena budžetska davanja za veterinu?

Srpsko selo oduvek je bilo stub ekonomskog opstanka Srbije, a srpski seljak čuvar države, porodice i vrednosti našeg društva. Bez jakog sela nema ni jake domaće privrede, a bez jake domaće privrede nema ni jake Srbije.

Oporavak sela mora da nam bude strateški prioritet, a to ćemo postići ako budemo domaćinski i odgovorno upravljali agrarnim budžetom.

Zavetnici će učiniti sve da vrate ugled i dostojanstvo srpskom domaćinu. Hvala vam.