ZLATIBOR LONČAR

Srpska napredna stranka

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Zlatibor Lončar prvi put je izabran za narodnog poslanika u 14. sazivu, kao 19. na listi Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane, mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine. U 14. sazivu deo je poslaničke grupe ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane.

BIOGRAFIJA

Rođen je 3. avgusta 1971. godine. Završio Medicinski fakultet u Beogradu 1997. godine. U Londonu u bolnici „Hamersmit“ završio specijalistički kurs iz hepatobilijarne hirurgije. Završio specijalizaciju iz opšte hirurgije 2003. godine. Tokom 2011. završio je i specijalistički kurs iz transplantacione hirurgije jetre u Kings koledž u Londonu. Doktorske studije iz oblasti medicinske epidemiologije upisao je 2008. godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a doktorsku disertaciju odbranio je 2015. godine. U zvanje kliničkog asistenta za predmet hirurgije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu izabran je 2012. godine a u zvanje docenta izabran je 2019. godine.

Pre dolaska na čelo Urgentnog centra bio je načelnik Intenzivne nege na odeljenju Hirurgije i Klinike za urgentnu hirurgiju. Od 2010. godine bio je načelnik intenzivne nege Urgentnog centra, a od avgusta 2012. bio je na funkcijama direktora Urgentnog centra i pomoćnika direktora Kliničkog centra Srbije za medicinska pitanja. Od 2013. godine bio je načelnik Odeljenja za transplantaciju.

U aprilu 2014. godine izabran je za ministra zdravlja. Na toj funkciji ostao je i nakon izbora održanih 2016. i 2020. godine, sve do izbora nove Vlade Srbije u oktobru 2022.

Nakon ministarskih mandata, vratio se na mesto pomoćnika direktora pomoćnika direktora Kliničkog centra Srbije za medicinska pitanja.

U januaru 2014. godine biran je za člana Predsedništva Srpske napredne stranke.


Poslednji put ažurirano: 20.03.2024, 09:29

Osnovne informacije

  • Samostalni poslanik
  • Beograd
  • Beograd
  • 03.08.1971.

Statistika

  • 1
  • 2
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Prva sednica (konstitutivna), 20.03.2024.

Gospodine Stefanoviću, mislio sam do sada da postoje neke granice i da se one u politici ne prelaze, vezano za pacijente koji se bore za život. Član 107. Međutim, vidim da vama to ništa nije sveto i da to koristite. To je, pretpostavljam, krajnja nemoć ili šta već, ali to je vaš izbor.

Da pominjete bez ikakvog dokaza, bez ičega da je neko ucenjen da ide na miting da bi dobio terapiju, to samo govori o vama, a ne o nečemu drugom. Znam da vam ne prija ovo što pričam, ali moram da vas podsetim, gospodo, ovo je ozbiljna povreda Poslovnika, ali vi morate da znate jednu stvar, a to je, gospodo, dok ste vi vodili zdravstvo pacijenti nisu mogli ni da se leče. Nije bilo aparata za zračenje, nije bilo lekova sa kojim su mogli da se leče i nije bilo ljudskih uslova gde bi mogli da leže. To je istina i to svi znaju.

Naravno da vam ovo ne prija, možete da lupate koliko god hoćete, ali to građani znaju i tako će vam građani i vratiti, a vi nastavite dalje tako da se ponašate.

Osma sednica Drugog redovnog zasedanja , 25.11.2021.

Što se tiče vozača, apsolutno ste u pravu, ne želim nikoga da potcenjujem, niti bilo šta. Izuzetno težak i odgovoran posao, a posebno vozača hitne pomoći koji prevoze bolesne i povređene pacijente.
Ono što mi sada radimo, radimo jedan nacrt da to regulišemo i da ti vozači budu jedna posebna kategorija, da izvrednujemo samo ono što oni zaslužuju i što rade. U međuvremenu, mi na sve načine pokušavamo sa upravama tih ustanova u kojima rade da oni dobiju određene stimulacije, sve ono što je moguće u okviru sadašnjeg zakona i pravilnika da dobiju i da im se nadoknadi to što rade.
Smatram da je konačno i veći deo građana, nažalost, imao priliku da se upozna sa svim tim i da, sem ove korone koja je bila i što su češće bili u kontaktu, kad vide, kada dolaze i na intervenciju povodom bilo kog drugog pitanja, da ti vozači nesebično pomažu i rade druge stvari koje ne rade ostali vozači u drugim kategorijama. Radimo na tome da to bude vrednovano.
Što se tiče radnika spremača, videli smo da je to ozbiljan problem. Iz kog razloga? Jednostavno, zdravstvene ustanove dolaze u situaciju da po sistematizaciji imaju dovoljan broj spremača, međutim, ti spremači posle određenog vremena kada dobiju posao za stalno idu na bolovanja, kreću na ekspertize i dobijaju ekspertize da ne mogu više da rade taj posao. Onda vi morate za njih da nađete rešenje, da rade nešto drugo, da nije to, a ograničeni ste, s druge strane, po sistematizaciji da zaposlite, jer vama izlazi da ima dovoljan broj. Tu se onda vrtite ukrug, a najviše trpi zdravstvena ustanova, odnosno pacijenti, jer njih to ne interesuje kako ćete vi da nađete sve to da funkcioniše. Naravno, da li su razlog plate, da li težak posao, da li sve to.
Ono što smo zaključili, već smo krenuli, a to ćemo morati da idemo sve više, da idemo na autsorsing. Jednostavno, to se pokazalo kao najbolje rešenje. Već se otvaraju, a nadam se da će se otvoriti još više specijalizovanih firmi, kompanija, ili kako već da se zovu, koje će se baviti samo time, koje će imati te licence da mogu da rade u zdravstvenim ustanovama, bolnicama, kliničkim centrima, domovima zdravlja i da će ispunjavati uslove da održavaju higijenu i sve ono što je neophodno u tome.
Onda više nećemo imati taj problem, jer će oni morati sve to sami da regulišu, onda vi nećete doći jednog dana na posao i da vam kažu – evo, 10, 15 spremačica nije došlo danas, na bolovanju su i slično, ili ovi su dobili ekspertizu, pa ne mogu da rade. Vi to ne možete da nađete danas na tržištu, da dođete i da zaposlite. To nije realno, to građani treba da znaju.
Već smo, kažem, krenuli. To se pokazalo i u Batajnici, to se pokazalo i u Kruševcu, mislim da to sad radi i u Novom Sadu. Ima još dosta bolnica koje to koriste. Za sada nemamo nikakvih problema. Oni rade od čišćenja, pranja veša, negde spremanja hrane, znači, sve te stvari koje su neophodne. Jednostavno, vi sklopite ugovor, oni imaju zadatak i uslove koje moraju da ispune, koji kvalitet čišćenja mora da bude, čime se čisti medicinska ustanova, kako se radi. Za hranu dobiju tačno koliko mora kalorija i čega da bude, koji kvalitet pranja veša, jer to je veš koji se pere bukvalno na svakih par sati. Toliko vam traje i čaršaf i pidžame i sve ostalo u bolnici. Tako da, u tom pravcu idemo i to je za sada rešenje.
Što se tiče vozača, to ćemo ispraviti, jer stvarno mislim da su se svi uverili da je to neophodno. Hvala vam.

Šesto vanredno zasedanje , 24.06.2021.

Uvaženi poslaniče, prvo, mislim da treba da kažem vezano za ukupnu situaciju, vezano za koronu, za Srbiju. Mi se nalazimo u jednoj fazi situacije pod kontrolom, ali ta situacija ne može da podrazumeva da možemo da dođemo do potpunog opuštanja, jer stvarno nemamo valjane razloge za to. Obrazložiću i zašto. Krenuću od toga što ste pitali vezano za posete bolesnicima u bolnicama.
Za sada to nije bezbedno. Nije bezbedno iz više razloga. Mi i dalje imamo, svaki dan registrujemo korona pozitivne. I dalje imamo pacijente koji leže trenutno u bolnicama koje su predviđene za to, korona bolnicama, ali imajte na umu da se pojavljuju pacijenti koji završe u nekoj drugoj bolnici i posle nekog vremena postanu korona pozitivni, odnosno dođu u bolnicu, a simptomi se ispolje posle dan, dva ili tri, onda se urade testovi i te pacijente moramo da premestimo u kovid bolnice.
Znači, krajnje jednostavno, nije bezbedno ni za pacijente koji leže u bolnici, nije bezbedno ni za one koji bi došli u posetu. To je jedini razlog. To je bezbednost i jednih i drugih. Čim se bude stvorila pozicija, mi možemo da dođemo u tu fazu da dozvolimo posete. Ne postoji ni jedan drugi razlog.
Da bi došli u tu poziciju, ja apelujem još jednom na sve, svi treba da shvate jednu činjenicu, a to je da mi nismo završili sa koronom, da svaki dan imamo manji ili veći broj pacijenata koje otkrijemo da su pozitivni. Imamo broj pacijenata koji odlazi na bolničko lečenje. Imamo pacijente koji su na respiratoru, koji su u teškom stanju i nažalost imamo pacijente koji umru. Prema tome, ako to nije dovoljna opomena da nije vreme za potpuno opuštanje, razmislite o sledećoj stvari.
Preko 99% pacijenata koji se sada razboli od korone ili leži u bolnici nije vakcinisano, nisu vakcinisani i pored toga što je država Srbija obezbedila dovoljan broj vakcina i obezbedila različite vakcine da možete da birate. Znači, imamo jednu ozbiljnu ne odgovornost. Zamislite samo da smo u situaciji, kao što su neke druge zemlje da nemaju dovoljno vakcina i da ne mogu da biraju vakcine. Možete da zamislite kakav bi bio pritisak – kakva je to država koja nije obezbedila, koja ništa nije uradila, a mi bi se svi vakcinisali.
Sada kada je država sve to obezbedila imate jednu neozbiljnost da jednostavno zbog neke priče - rekla kazala bez ijednog dokaza, bez ijedne činjenice ili jednostavno - što ja da se vakcinišem, vakcinisaće se neko drugi, pa će to biti dovoljno da se zaštitim i ja i da zaštiti sve.
Dragi građani, to apsolutno neće biti dovoljno i ako mislite da će to da prođe, a da se ne vakcinišemo, da se ne vakcinišu mladi, računajte na sledeći talas, ali onda nemojte molim vas da izađete i da kažete – e, ovo je kriva država, ne znam popustila je mere, uradila je ovo, uradila je ono. Država svakog dana prati situaciju, prati te brojeve i gleda šta može, iako mi ne izlazimo sad zvanično sa sednicama Kriznog štaba i da vi vidite koliko se radi, šta se radi, a svakog dana se radi procena i po kovid bolnicama i po ostalim bolnicama, da vidimo šta možemo da uradimo, jer tu situaciju ako ispustite iz kontrole u 24 časa, 48 sati teško ćete posle staviti pod kontrolom.
Mi nismo neozbiljni ljudi. Ako ne pričamo o tome, ako ne izveštavaju novinari u koliko se sastavimo, šta radimo i analiziramo, nemojte da mislite da to ne radimo.
Druga stvar, ljudi, setite se samo vaših prijatelja, rodbine, komšija koji su sve ovo vreme trpeli čekajući da idu na preventivne preglede, čekajući da idu na redovne preglede, čekajući da idu na procedure koje su mogle, koje nisu bile hitne. Ljudi, dajete da izađemo njima u susret. Mi moramo da se posvetimo njima. Morali smo da odmorimo zdravstvene radnike koji su radili u kovidu, da ih vratimo u ovaj sistem da pomažemo ljudima, jer ćemo imati ogroman broj oni koji će zbog neodlaska na preventivne preglede, na neke druge preglede, na dijagnostičke procedure, koji će zapustiti svoje zdravstveno stanje i doći će u stadijum kada ne možemo da im pomognemo, a osnova medicine je preventiva i da omogućimo što više kapaciteta od primene zdravstvene zaštite, domova zdravlja, ambulanti, sekundarnih bolnica da prime te pacijente, da ih na vreme dijagnostikujemo, da bi mogli da ih izlečimo i da reše svoj problem. Nije samo korona centar sveta.
Prema tome, apel na sve. Naravno i kada budemo pustili posete, pa pustićemo prve zone koji su vakcinisani, koji imaju dokaz da su vakcinisani, da mogu da uđu, koji su zaštićeni i one koje imaju dokaz ili da su preležali skoro, da ima antitela ili sl.
Ne možemo, svaka čast demokratiji, svaka čast sudskim pravima, svaka čast, ljudi, shvatite, mi bez dovoljno vakcinisanih ne možemo da izađemo iz ovog problema.
Rade se analize da li će biti treća doza, da li ćemo ići u kompletnu revakcinaciju. Početkom jula imaćemo prve rezultate oko te treće doze. Da ne ulazim ja sada preterano, mislim da će to ići. Sada ova istraživanja što su rađena, rađena su sa trećom dozom između sedmog i devetog meseca. Gledao sam te rezultate 100% zaštićenost. Ali, ljudi ako se ne vakcinišete nula posto je zaštićenost. Između 100% i nula, razmislite šta je. Mladi, okej, imamo ovu trenutnu situaciju, svi smo se uželeli života, ali ljudi šta je problem da se vakcinišemo kada je dokazano bezbedna je vakcina, nema nikakvih posledica, nema ničega, a daje rezultat da se ne razbolite ili ako se slučajno razbolite da su to minimalne posledice.
Da li je moguće da nama odgovara ova situacija i ova agonija da traje što duže, sa neizvesnošću da čekamo sledeće mesece?
Moje mišljenje da vam ja kažem, znate vi gde je jesen, ako nastavimo ovako da se ponašamo da se ne vakcinišemo i da je ponašanje na nivou, kao da korona ne postoji, nemojte u nedeljama da nam dođe do pogoršanja stanja i da bude nekog iznenađenja – znate, pa što nam niste rekli. Pogledajte šta se dešava u Rusiji. Pogledajte šta se dešava u drugim zemljama. I tamo je leto. Pogledajte šta se dešava u zemljama koje su više od nas vakcinisali. Mi smo na 17% vakcinisanih do 30 godina. U Americi, možemo da mislimo šta god hoćemo, do 30 godina preko 30% je vakcinisanih.
Krajnje je jednostavno. Upotrebite svoj uticaj, predstavnici ste naroda, razgovarajte sa ljudima. Tu smo da razjasnimo sve dileme koje postoje, ali nemojte samo da bude lenji, da nam je teško da objasnimo da iz problema ne može da se izađe dok se ne vakcinišemo i da nam stoje vakcine a da mi čekamo kada će nam se vratiti problem jer nas jednostavno mrzi ili nam prija priča rekla kazala i teorija zavere.
Još jednom apelujem na sve. Trenutno se nalazi u toj situaciju. Učinite ono što je do vas da nam situacija bude bolje da posle žalimo što nismo uradili ranije. Zahvaljujem svima.