| 02.11.2025. | Zakon o posebnim postupcima radi realizacije projekta revitalizacije i razvoja lokacije u Beogradu između ulica Kneza Miloša, Masarikove, Birčaninove i Resavske |
usvojen
|
| 18.11.2024. | Zakon o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika |
usvojen
|
| 20.04.2024. | Zakon o izmenama i dopuni Zakona o lokalnim izborima |
usvojen
|
Zahvaljujem predsednice.
Dame i gospodo narodni poslanici, dragi građani, uvaženi ministri, iako je bilo više tema o kojima sam želela i mogla da diskutujem, opredeliću se, nadam se, koncizno za dve teme, da bih dala mogućnosti i ostalim poslanicima da se obrate.
Pažljivo sam slušala sva izlaganja na temu deklaracije. Neću da komentarišem omalovažavanja nipodaštavanja, jer meni lično ova deklaracija jeste važno, pogotovo što sam i kao višegodišnji šef delegacije Parlamentarne skupštine frankofonije, neprekidno sam se susretala i susrećem se i nedavno sam došla sa plenarnog zasedanja frankofonije iz Kanade, sa konstantnim i dvostrukim aršinima, sa kršenjem prava mog naroda i moje zemlje, naravno pre svega tu mislim na KiM, ali ne samo moje zemlje, nego kršenjem zakona i prava svih onih svetskih, ne samo moralnih nego i onih koja su doneta, zapisana, upisana i koja treba da se poštuju. Ko god bude vodio našu zemlju u budućnosti, ko god bude bio na tom užasno teškom i odgovornom zadatku, da ovaj naš narod sprovede kroz sve zamke i situacije svetske neće biti lišen ove borbe za prava srpskog naroda.
Druga tema, o kojoj sam želela da govorim a koja ovde nije spomenuta, jeste predlog zakona o potvrđivanju sporazuma između Vlade Republike Srbije i Narodne Republike Kine o zabrani krađe tajnog iskopavanja uvoza i izvoza nezakonitog, kada su u pitanju kulturna dobra. Ovo je sporazum koji je potpisan krajem 2023. godine u Pekingu i apsolutno je i potpuno u skladu sa Konvencijom UNESKO iz 1970. godine.
O čemu se radi? Radi se o donošenju svih mogućih akata na temu nezakonitog uvoza i izvoza kulturnih dobara, dakle, obe zemlje se obavezuju da jedna drugu informišu o svim zakonima koji se odnose na kulturna dobra, o recimo podzemnim i podvodnim artefaktima, o izdavanju sertifikata za kulturna dobra, a svedoci smo da poslednjih godina i u svetu i kod nas postoji nelegalna trgovina kada su u pitanju kulturna dobra.
Sa Narodnom Republikom Kinom, kao što se zna, nama veoma prijateljskom zemljom, imamo čitav niz sporazuma saradnje na različitim poljima, dakle i ekonomski i politički, ali i kulturno u poslednje vreme realizovano je preko 50 različitih aktivnosti iz različitih kulturnih sfera.
Prvi put sam gostovala kao umetnik 1993. godine u Kini i tada sam se i prvi put susrela i ostala bez daha upoznajući njihovu tradiciju, njihovo kulturno nasleđe, istoriju, kreativnost, maštu, ali i vrednoću i rad. Dolazila sam bar desetak puta kao umetnik kasnije i kao član grupe prijateljstva, kao poslanik grupe prijateljstva sa Kinom, dakle, na jednom drugom nivou, sa drugim saznanjima i bila sam u prilici da pratim neverovatan, snažan, jak, brz, agresivan napredak u svim mogućim sferama života.
Jako mi je drago što je poslednjih godina naš narod imao prilike da se upozna u toj kulturnoj razmeni sa svim onim kulturnim dobrima i sa kulturom Kine, koja na izgled jeste veoma različita, kako bih rekla, daleka kada je u pitanju kulturno nasleđe, ali se susreće u jednoj tački, a to je naše prijateljstva, naše saradnje, našeg razumevanja i podrške i ovaj predlog zakona na najbolji mogući način podiže našu saradnju na jedan viši nivo, a pre svega i u skladu sa dogovorom koji je bio i na Trećem forumu „Pojas i put“ i sa vizijama naša dva predsednika.
Na kraju, dozvolite mi da kažem da će mi biti zadovoljstvo da glasam za reizbor gospođe Tabaković za guvernera NBS.
Hvala.
Zahvaljujem predsedavajuća.
Dame i gospodo uvaženi poslanici, dragi građani, izdvojiću tri predloga Zakona o potvrđivanju Sporazuma koji se odnose na oblast kulture, nauke, obrazovanja, medija, omladine i sporta, sa tri različite zemlje. Dakle, to su sporazumi između Vlade Republike Srbije i Vlade Savezne Republike Nemačke, Vlade Srbije i Vlade Severne Makedonije, Vlade Srbije i Vlade Rumunije.
Upravo je Nemačka bila inicijator potpisivanja novog sporazuma iz ovih oblasti, sada obnovljenog, proširenog i, rekla bih, osavremenjenog. Nemačka je naša naš najvažniji trgovinski partner, ali svakako i naš najveći bilateralni donator.
Od ovog sporazuma, konkretno, korist će imati svi ovi pomenuti sektori, dakle i kulturne institucije i obrazovane institucije, filmska produkcija, ali i najviše i pre svega mladi, dakle, iz sektora obrazovanja u vidu razmene studenata i ne samo studenata nego i nastavnog osoblja, administrativnog osoblja. Da spomenem stipendije koje svakako će značiti mladim ljudima, doktorantima, stipendije za usavršavanje i za specijalizacije.
Naravno, bogatstvo sveta je u različitosti i sigurna sam da kada je Nemačka u pitanju imaćemo i vrlo pozitivne i dragocene modele koje ćemo mi moći da primenimo, a naravno sve u sklopu zaštite našeg ličnog kulturnog nasleđa.
Severna Makedonija - porast i ekonomska i politička u našim odnosima, rekla bih najpre zahvaljujući inicijativi Otvoreni Balkan. Ovaj Predlog zakona predviđa konkretno otvaranje kulturno-informativnih centara po sistemu reciprociteta. Jedan u Beogradu, dakle, Severne Makedonije i Srpski kulturno-informativni centar u Skoplju. To će biti prilika da se još više zbliže naši narodi, da razmene kulturu, međusobno obrazovanje, da ne kažem čitav niz manifestacija koje će moći da se dešavaju u kulturno-informativnim centrima, od likovnih izložbi, primenjene umetnosti, muzičkih programa, koncerata, tribina naučnih, promocija knjiga i u okviru ovih kulturno-informativnih centara verujem da će za našu dijasporu to mnogo značiti, ne da verujem, sigurna sam jer sam i nedavno gostovala u Skoplju.
Takođe bih želela da kažem i da vas obavestim sa velikom radošću da je upravo u okviru inicijative Otvoreni Balkan prvi događaj iz kulture se dogodio baš u Beogradu i to u Narodnom pozorištu u Beogradskoj operi. Inicijativom i agilnošću direktora Opere, Nikole Mijailovića, mi smo već u oktobru prošle godine imali u Operi „Boemi“, gostovanje umetnika iz Tirane i iz Skoplja. Da ne kažem da je naš Balet „Žizela“ gostovao u Skoplju. Takođe, u decembru prošle godine Skopska opera nam je bila gost u Beogradu sa predstavom „Seviljski berberin“, a očekujemo i gostovanje njihovog baleta.
Sve je to u okviru inicijative Otvoreni Balkan, a mislim da će i ovaj sporazum i te kako doprineti produbljivanju saradnje i da naglasim da je Rumunija što se tiče odnosa sa Rumunijom sa velikom radošću Beogradska opera gostuje 17. juna sa predstavom „Manol Lesko“ na jednom velikom festivalu.
Kada smo već kod opere želela bih da kažem da je na jednom od prethodnih zasedanja predsednik Odbora za kulturu i informisanje uputio kritiku Vladi po pitanju nove zgrade opere.
Dakle, bilo je – zašto stadion, a ne nova zgrada opere? Sklona sam da pomislim da je bilo obrnuto, da bi bilo – zašto nova zgrada opere a ne stadion, kada smo mi prvenstveno i većinski sportska nacija, a ne svakako operska. Da, to jeste veliki problem. To je višedecenijski problem i opšte je poznato da se u Narodnom pozorištu sudaraju tri sektora, drama, balet i opera i ne samo prostorno, ali to ću nekom drugom prilikom.
No, da se vratim na ovo što sam počela, tom prilikom je uvaženi poslanik čitajući svoj govor, svoje obraćanje pročitao i to da među parlamentarnom grupom većinske stranke se nalazi i onaj ko se profesionalno bavi operom, dakle, ja se bavim profesionalno operom, i kao neko ko je otpevao preko 70 uloga na preko 120 svetskih operskih i koncertnih pozornica, ali uvek sa stalnom adresom u Narodnom pozorištu, u Beogradu, koji je živeo svaki dan svih ovih decenija sve lepote i teškoće i prepreke i probleme ne samo skučenog prostora, nego i svih drugih stvari, e taj neko, ja, je zapravo od svih nas ovde prisutnih poslanika, samo se jedan sada istakao svojom brigom za operu, iako je posle 2000. godine bio i te kako uključen u politički život Srbije dugo i aktivno, često bivajući na vrlo visokim pozicijama, ali tada nije iskazao svoju brigu za operu i potencijalnu mogućnost realizacije nove zgrade. Toliko od mene. Hvala.
Hvala vam, gospodine Orliću, uvaženi poslanici, dame i gospodo, ne samo po ovom sada upravo predloženom amandmanu, nego nekako, ako mi dozvolite, objedinila bih i neke prethodne, a žao mi je što nismo imali prilike da čujemo obrazloženje, iz razloga što predlagač nije bio u sali, još jednog amandmana koji se baš odnosio na kulturu u informisanje.
Dakle, upravo sam sa ovog mesta iz Doma Narodne skupštine predlagala više puta da se Ministarstvo kulture i informisanja transformiše, doduše, tada sam ja možda i iz neiskustva, ali svakako sam nalazila neku vezu između kulture i turizma. To su bili moji predlozi, ali akcenat svakako je uvek u mom obraćanju bio ka tome da se informisanje odvoji od Ministarstva kulture.
Na moju veliku radost, mi sada upravo pred sobom imamo taj predlog. Šest godina sam bila član Odbora za kulturu i informisanje. Nije bilo teško primetiti do koje mere su teme iz informisanja, ne mogu da kažem bacale senku na teme iz kulture, ali su svakako svojim mnogobrojnim, važnim, izuzetno važnim temama, na neki način oštricu fokusa ka kulturi umanjivale. Svakako, informisanje je, tu se slažem, izuzetno važno za svaku zemlju, informisanje je veoma važno za našu zemlju, ali iskustvo govori o tome da je upravo polje informisanja ono polje koje je, da tako kažem, polje neslaganja, trvenja, da ne kažem bojno polje, između svake opozicije i pozicije.
Mislim da je ovaj predlog jako dobar, s obzirom da informisanje zahteva ozbiljne stručne ljude, pogotovo danas, sa svim ovim telekomunikacionim inovacijama, posvećenost, rekla bih i dobronamernost, pa i ozbiljan osećaj za pravednost, za pošteno sagledavanje realne situacije. Ja kao neko ko direktno učestvuje u kulturi izuzetno sam srećna što pred sobom imamo upravo sada kulturu izdvojenu na ovaj način kako je to predloženo.
Od 2000. godine, ako se osvrnemo iza sebe, mogli smo da steknemo različite utiske o Ministarstvu kulture i informisanja, u zavisnosti od toga na koji način, kako, sa kojom požrtvovanošću, znanjem i željom da se nešto u njemu učini su različiti ministri i njihovi timovi vodili ta ministarstva. Nekih se teško sećamo, nažalost, ima i onih koji će ostati upamćeni upravo po tome da su jedino i isključivo brinuli o sebi, o svom interesu.
Ne mogu a da ne primetim da je u poslednje dve godine Ministarstvo kulture imalo velike aktivnosti, mnogo zalaganja, mnogo dobrih rezultata. Neću da oduzimam vreme drugima da sada to detaljnije obrazlažem. Svakako, veliki broj ljudi, ne samo ja, već i mnogi sa kojima sam razgovarala, koji na različite načine učestvuju u svim segmentima kulture, nadamo se i voleli bismo da Maja Gojković i njen tim nastave i u budućnosti da vode ovaj resor.
Dozvolite mi samo još da kažem da ću sa najvećim zadovoljstvom upravo podržati predlog da Ministarstvo kulture bude zasebno ministarstvo i sigurna sam da svako ko aktivno učestvuje u kulturi i te kako će se obradovati ovom predlogu. Hvala vam.
Nema govora na sednicama odbora.
(Beograd, 27.01.2021.)
| Funkcija | Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija | Izvor prihoda | Interval | Neto prihod | Valuta | Vreme obavljanja / od-do |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije | Republika | Mesečno | 27320.00 | RSD | 03.06.2016 - 03.08.2020. |
| Narodno pozorište, Beograd (Solista-prvak opere) | Javni prihod | Mesečno | 68771.00 | RSD | 01.05.1988 - | |
| Niški simfonijski orkestar (ugovor o autorskom honoraru - solista) | Javni prihod | Jednokratno | 125000.00 | RSD | 01.01.2018 - 31.12.2018. | |
| Kulturni centar Vrnjačke Banje (autorski ugovor) | Javni prihod | Jednokratno | 120000.00 | RSD | 20.07.2018 - | |
| Narodno pozorište Leskovac | Javni prihod | Jednokratno | 200000.00 | RSD | 08.10.2018 - | |
| Niški kulturni centar (autorski honorar) | Javni prihod | Jednokratno | 250000.00 | RSD | 14.10.2019 - | |
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije | Republika | Mesečno | 33148.00 | RSD | 03.08.2020 - |
| Kulturno-obrazovni centar "Toplica" Prokuplje | Javni prihod | Jednokratno | 250000.00 | RSD | 22.09.2020 - |