STEFAN KITANOVIĆ

Srpska napredna stranka

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Stefan Kitanović prvi put je izabran za narodnog poslanika u 14. sazivu, kao 51. na listi Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane, mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu deo je poslaničke grupe ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane. Član je Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja, i zamenik člana Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava i Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo. Član je Pododbora za omladinu.

BIOGRAFIJA

Rođen je 1992. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Leskovcu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Nišu na smeru Finansije, bankarstvo i osiguranje. Na istom fakultetu završio master studije na katedri za Računovodstvo, informatiku i matematiku, i stekao zvanje master ekonomiste.

Tokom studija osnovao Sportsko društvo pri niškom Univerzitetu i bio redovan član Izvršnog odbora Univerzitetskog sportskog saveza Niša. Iz redova studenata Ekonomskog fakulteta u Nišu biran je za studentskog predstavnika u parlamentu fakulteta, a potom je ispred fakulteta delegiran za predstavnika studenata u parlamentu Univerziteta.

Živi u Leskovcu.

Poslednji put ažurirano: 19.11.2025, 22:51

Osnovne informacije

Statistika

  • 8
  • 4
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 20.04.2026.

Uvažena predsedavajuća, koleginice i kolege narodni poslanici, poštovani ministri, dragi građani Republike Srbije, predlozima zakona koji su na dnevnom redu naša država je jasno i nedvosmisleno još jednom pokazala da joj je na prvom mestu čovek, običan građanin, potrošač, porodica koja svakoga dana donosi odluke.

Od antičkih mislilaca pa do današnjeg dana, mudrost čovečanstva uči nas da prava društva merimo po tome kako štite slabije. A u savremenom svetu gde su tržište i ekonomija postala moćni igrači, slabi upravo pojedinac pred korporacijama i trgovcima, među kojima nesumnjivo ima i nepoštenih. Zato tržište mora biti uređeno i da se u što većoj meri smanji prostor za potencijalne zloupotrebe. Ovakvi predlozi zakona pokazuju da su odluke države izraz dubokog uverenja, da svaki pojedinac ima prava na poštenu cenu, na istinite informacije, zaštitu od obmane i na dostojanstvo u svakodnevnom životu.

Zahvaljujući zakonskim rešenjima, potrošači će imati veća odnosno jača prava u pogledu reklamacija, jasnije označavanje proizvoda, zaštitu od lažnih akcija, kao i efikasnije mehanizme za rešavanje sporova. Trgovci koji poštuju pravila dobijaju sigurnosti i fer konkurenciju, dok oni koji bi da obmanjuju, osetiće težinu zakona.

U vremenu kada je elektronska trgovina sve prisutnija i kada su internet kupovine sve češće, mora da se obezbedi viši stepen zaštite potrošača, ali i jasna odgovornost trgovca. U svemu tome je jako značajna harmonizacija sa evropskim propisima.

Izmene, dakle, imaju za cilj, da usklade domaće tržište sa standardima EU i da smanje pritisak na potrošače. To je odgovorna politika koja gradi dugoročno poverenje između građana i države. Zaštita dostojanstva građana i poštenje na tržištu nikako ne može biti ni teret ni smetnja. U suštini ovi zakoni nisu samo cenama i računima već dakle o temeljnim vrednostima, pravdi, solidarnosti i poštovanju ljudskog dostojanstva.

Deo dnevnog reda odnosi se i na brojne sporazume koji su dodatna potvrda uspešno vođenje spoljne politike. Sporazume sa Azerbejdžanom, Japanom, Uzbekistanom, Vladom Ruske Federacije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Kipra, Koreje, Kube, Narodne Republike Kine, pokazuju i dokazuju da je Srbija opredeljena za mir, za stvaranje i jačanje partnerskih odnosa sa svim zemljama. Spoljna politika naše zemlje je čvrsto

3/3 JJ/IR

utemeljena na jasnim principima, a politička nezavisnost i vojna neutralnost se ne dovode u pitanje. Možda, odnosno sve više je sigurno da to nekima i smeta, kako god Srbija u geopolitičkom smislu predstavlja značajan faktor u savremenoj geopolitici.

A oni što guraju Srbiju u demokratsko nazadovanje, nestabilnost i destrukciju, neka se stide. Srbija stoji uspravno, ponosno i snažno, bez obzira na sve izazove i pritiske spolja i iznutra. Apsolutno sam siguran da će u Srbiji pobediti rad nad neradom, mir nad ratom i nemirima, stabilnost i sloboda nad haosom i blokadama. Za mene lepše i bolje zemlje od Srbije nema i neće je ni biti. Živela Srbija.

4/1 JD/MP 10.30 – 10.40

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 17.12.2025.

Uvažena predsedavajuća, koleginice i kolege narodni poslanici, dragi građani Republike Srbije, danas kada je na dnevnom redu izbor sudija Ustavnog suda ne govorimo samo o imenima i biografijama, govorimo o temelju države, o vladavini prava, o poverenju građana u institucije i o tome da li je pravda jednaka za sve.

Nažalost, umesto da ovde i sada vodimo konstruktivnu raspravu i da čujemo konkretne predloge i argumente, svedoci smo toga da blokaderska opozicija i ovu temu koristi isključivo za političke govore i sakupljanje političkih poena, blokirajući svaku normalnu i razumnu raspravu.

Kada dođe trenutak da se predlože kandidati, rešenja ili konkretni koraci, kao što vidite, od strane blokadera tih predloga nema. Ili što bi kolega Atlagić rekao - tajac. Lako je govoriti protiv, ali je mnogo teže preuzeti odgovornost i ponuditi rešenja koja jačaju institucije, a naša je obaveza da institucije unapređujemo.

Odluke koje donosimo potvrđuju političku zrelost i spremnost vlasti da štiti ustavni poredak i interese građana i države. Predsednik Republike je u više navrata jasno i nedvosmisleno naglasio i istakao da niko ne može i ne sme biti iznad zakona i da borba protiv kriminala i korupcije mora biti sistemska. Upravo ta politička volja jeste jedan od ključnih osnova da institucije rade svoj posao, zakonito, hrabro i odgovorno.

Izbor sudija Ustavnog suda nije samo formalnost, to je važan korak ka jačanju pravne države, to je odluka koja direktno utiče na pravnu sigurnost, zaštitu Ustava i poverenje građana. Biramo ljude koji moraju posedovati ne samo znanje i iskustvo, već i lični integritet, osećaj odgovornosti i prema državi i prema građanima, kao i hrabrost da štite Ustav.

Blokaderska opozicija umesto da pokaže ozbiljnost i odgovornost, uporno bira ulogu kritičara, bez ikakve sadržine. Dok se donose odluke od suštinskog značaja za ustavni poredak i funkcionisanje države, oni nemaju ni predloge, ni kandidate, ni viziju i jasno je zbog čega im građani ne veruju.

Na šta se svodi njihovo delovanje?

9/2 VS/LjL

Na govore bez konkretnih rešenja, na kritiku radi kritike i na pokušaje da se institucionalni procesi obesmisle. Neznanje nije sramota, ali odbijanje da se uči jeste.

Ustavni sud je stub ustavnosti i zakonitosti i njegova uloga nije samo pravna, već i državotvorna. Nezavisnost sudstva, kao i tužilaštva, mora biti praćena efikasnošću, transparentnošću i jasnom odgovornošću. Snažna država može postojati samo onda kada počiva na snažnim, odgovornim i kredibilnim institucijama.

U složenim društveno-političkim i međunarodnim okolnostima i očuvanje stabilnosti države predstavlja veliki uspeh sa predsednikom Aleksandrom Vučićem, koji pokazuje odlučnost, odgovornost i snagu državničkog vođstva, u teškim trenucima, Srbija ima siguran pravac, pravac stabilnosti, suverenosti i snažne države.

Živela naša Srbija. Hvala.

Treća sednica Drugog redovnog zasedanja , 28.11.2025.

Uvažena predsedavajuća, ministri u Vladi Republike Srbije, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, dragi građani, odgovorna država prepoznaje se po tome kako upravlja javnim finansijama i koliko je spremna da resurse usmeri u dobrobit svih svojih ljudi.

Srbija je danas upravo to, država koja vodi odgovornu ekonomsku politiku i postiže rezultate koje građanima donose konkretne koristi.

Kao neko ko dolazi iz Leskovca želim da kažem veliko hvala predsednicu Republike Srbije Aleksandru Vučiću i Vladi Republike Srbije, jer je Leskovac danas grad koji ima investicije kakve decenijama nije imao.

Kompletna rekonstrukcija opšte bolnice, uz najmoderniju medicinsku opremu, kao i planirana rekonstrukcija dečijeg dispanzera, predstavljaju ogroman iskorak za zdravstvenu zaštitu građana Leskovca i okoline, čitavog Jablaničkog okruga.

Tu je i novi stadion. Namerno sam pomenuo bolnicu, pa stadion, jer često smo slušali primedbe opozicije o Leskovcu kako je bolje uložiti u bolnice, nego u stadione. Pa, vidite, Srbija više ne mora da bira, ulaganje u zdravstvo i sport ide paralelno, jer stabilan budžet to omogućava.

U Leskovcu igra fudbalska reprezentacija Srbije, pa nama je to nešto što je do skora bilo nezamislivo.

Kada sam 2011. godine bio proglašen za najboljeg sportistu grada, teško je bilo baviti se sportom u Leskovcu. Izdvajanja za sportske klubove i organizacije iznosila su svega petnaestak miliona dinara. Danas sportski klubovi i organizacije u Leskovcu dobijaju 200 miliona dinara i to sportisti zasluženo dobijaju i uspesima vraćaju.

Pomenuli ste obrazovanje u Leskovcu. Za obrazovanje se nekada izdvajalo 400 miliona dinara. Danas se izdvaja 1,5 milijardi dinara, a nekada 13%, a sada gotovo 20% budžeta ide na obrazovanje.

Da ne govorim o Fondu za mlade talente, koji su upravo oni koji kritikuju obrazovanje ugasili, a koji smo opet mi formirali i svake godine najbolje mlade iz svih oblasti nagrađujemo.

Kao neko ko je bio jedna od najboljih studenata ekonomije, stipendiran od gotovo svih nadležnih ministarstava, srpskih ministarstava i neko ko se bavi ekonomijom, odgovorno kažem da je ekonomski napredak i te kako vidljiv.

Leskovac, grad iz koga dolazim, ima budžet od preko sedam milijardi dinara, dok je nekada imao jedva tri milijarde i to nisu bile čiste tri milijarde. Znate zbog čega? Zbog toga što su dugovanja iznosila negde oko dve milijarde dinara. Nisu plaćani računi, nisu plaćane obaveze. Na računima nije bilo novca.

Danas grad nema dugovanja, danas se sve obaveze izmiruju redovno u dan i u dinar, plate i penzije se isplaćuju na vreme, kašnjenja kakva su nekad bila, po osam, devet meseci kasnile su plate, zarade u javnim preduzećima, danas je to stvar prošlosti.

Leskovac je danas nosilac BFC sertifikata o povoljnom poslovnom okruženju u jugoistočnoj Evropi.

Amandman koji sam podneo odnosi se konkretno na projekat koji godinama tražimo zbog bezbednosti naših građana i boljeg protoka saobraćaja i to u delu grada gde gravitira negde oko 20.000 stanovnika, računajući 22 okolna mesta i sela.

Radi se o nadvožnjaku koji predstavlja crnu tačku u saobraćaju na ukrštaju državnog puta IIA reda, broj 258 i IIB reda, broj 437 u naselju Ančiki. Kako na toj lokaciji ne postoji petlja, izgradnjom kružne raskrsnice obezbedili bi se saobraćajni priključci postojećih putnih pravaca, kao i budućih saobraćajnica.

Takođe, ispunjenjem uslova koje sa aspekta bezbednosti saobraćaja treba da ispunjavaju putni objekti i drugi elementi javnog puta, ostvariće se efekat smanjenja broja saobraćajnih nezgoda na kritičnoj lokaciji.

Inače, tokom javne rasprave o budžetu u Leskovcu upravo je za pomenuti projekat stigao ubedljivo najveći broj predloga građana, a o ovom prioritetu razgovarano je i sa predsednikom i u nadi da će se steći uslovi za realizaciju pomenutog veliko hvala i srećan i blagosloven početak posta.

Hvala.

Nema govora na sednicama odbora.