| 20.04.2024. | Zakon o izmenama i dopuni Zakona o lokalnim izborima |
usvojen
|
| 08.03.2024. | Odluka o izboru predsednika Narodne skupštine |
usvojen
|
Poštovana predsedavajuća, uvaženi članovi Vlade sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Srbije, na početku istakao bih da će poslanička grupa Partija ujedinjenih penzionera preletara i poljoprivrednika Srbije, PUPS – Solidarnost i pravda u danu za glasanje glasati za sve tačke dnevnog reda koje razmatramo na ovoj sednici.
Predlozi zakona koje je podneo naš kolega Petrašinović predstavljaju i dalji napredak na usavršavanju našeg izbornog zakonodavstva.
Izmene i dopune koje su predložene su sa jedne strane usmerene na olakšavanju procesa kandidovanja u smislu podnošenja izbornih lista otklanjanjem ograničenja broja mogućnosti davanja potpisa podrške za neku izbornu listu.
21/3 JD/MO
Zato će se sa jedne strane olakšati mogućnost svim zainteresovanim da se na izborima oprobaju, čime ćemo zaista dobiti možda i suviše demokratsku atmosferu u izvornom smislu te reči.
Svakako, niko neće moći da se žali da je objektivno bio sprečen da učestvuje na izborima.
Sa druge strane, napokon će se u velikoj meri otkloniti prostor za spekulisanje da li je neko nekome pre ili posle davao svoje potpise i da li su oni zbog toga validni ili nisu.
Pri tome dodata je odredba da će potencijalni slučajevi zloupotrebe od sada biti predmet obaveznog podnošenja krivičnih prijava od strane Republičke ili Opštinske izborne Komisije.
Kod pitanja manjinskih izbornih lista mislim da se novijom formulacijom koja predlaže otklanjanje mogućnosti za arbitražno mišljenje od strane nacionalnih saveta nacionalnih manjina da li neka lista treba da ima status nacionalne manjine ili ne.
Mi imamo više desetina nacionalnih saveta nacionalnih manjina različitih brojnosti i kvaliteta rada i sastava. Nesporno je da su neki od njih dostigli dobar nivo svog rada i da su u tom pogledu nezavisni i nepristrasni, ali da imaju i one koji to nisu, koji bi bili spremni da izdaju fiktivna mišljenja da li neko predstavlja ili ne predstavlja određenu nacionalnu manjinu.
Stranke koje se registruju kao manjinske moći će i dalje da nesmetano izlaze na izbore pod svojim zvaničnim nazivima.
22/1 GD/LjL 13.35 – 13.45
Sada je kao dodatni vid demokratičnosti predviđeno da će i grupe građana nacionalnih manjina moći da uzmu učešće u izborima, ali da će pri tome morati da u nazivu podnete izborne liste jasno označe kojoj tačno nacionalnoj manjini pripadaju.
Na ovaj način mi potpuno izjednačavamo formalne mogućnosti predlagača za izlazak na izbore kao još jedan vid demokratičnosti, pri čemu mislim da nema potrebe za bojazan da će to neko masovnije koristiti za neki vid zloupotrebe.
Mislim da je praksa poslednjih godina, pa i na poslednjim lokalnim izborima, jasno pokazala da su građani i te kako u stanju da prepoznaju ko su pravi i relevantni zastupnici nacionalnih manjina, pa su njima poverili svoje glasove i te kolege sada sede sa nama u ovoj sali, kako neposredno iz samih manjinskih stranaka, tako i u drugim poslaničkim grupama, bilo da su u vlasti ili opozicija. I u našoj poslaničkoj grupi PUPS – Solidarnost i pravda, sede dvojica pripadnika nacionalne manjine, nama prijateljske makedonske manjine.
Što se tiče pitanja obuke članova izbornih komisija i biračkih odbora, ja bih podsetio da taj institut nije novost u našem izbornom zakonodavstvu. Obuka je uvedena još pre izbora 2022. godine i kroz nju je prošlo više desetina hiljada lica širom Srbije. Da li je obuka bila sprovođena na pravi način i kakvi su njeni efekti, o tome bi moglo da se diskutuje, mada je moje lično mišljenje i utisak da je ona ipak doprinela većoj obučenosti i kvalitetu rada biračkih odbora, o čemu svedoči činjenica da smo u zadnja dva izborna ciklusa za Narodnu skupštinu ipak imali smanjeni broj biračkih mesta na kojima je poništavano a zatim ponavljano glasanje.
Ono što je nesporno je to da je ovaj institut uveden u naše izborno zakonodavstvo, da je vremenom zaživeo i da je sada vreme da se polako pređe na sledeći, viši korak, odnosno od dobrovoljnosti postepeno idemo ka obaveznosti uvođenja obuke za sve članove u svim telima za sprovođenje izbora, naravno, sa obaveznošću da se može tek tako odjednom preći i otpočeti.
Mislim da je u predloženim izmenama i dopunama dato dobro rešenje, da će ona postati potpuno obavezna počev od 2028. godine, dakle, tek za naredne izborne cikluse. Do tada bi RIK trebala da osmisli i napravi program obuke, koji bi bili takvi da budu efikasni, jednostavni, svakome lako dostupni, da se zainteresovani građani mogu i sami prijavljivati, da se obuka može vršiti i sertifikati preuzimati i putem interneta. Kolege će se setiti da smo mi kao narodni poslanici u prošlom sazivu Narodne skupštine bili u obavezi da pređemo jednu takvu on-lajn obuku od strane Agencije za sprečavanje korupcije.
Naposletku, mislim da je dobro što su dati makar i instruktivni rokovi za postupanje Ustavnom sudu, prilikom ustavnih žalbi vezanih za izborne sporove, imajući u vidu njihovu važnost.
Poštovani narodni poslanici, sa ubeđenjem da će ove izmene doprineti poboljšanju i kvalitetu izbornog postupka, poslanička grupa PUPS – Solidarnost i pravda će u danu za glasanje podržati njihovo usvajanje, sa nadom da predstojeći izborni procesi moraju proteći sa što je moguće manje nedoumica i nesporazuma. Nadam se da će za ove zakone glasati ne samo pozicija, već i opozicija i zato pozivam sve narodne poslanike da u danu za glasanje podržimo ove zakone, kako bi poboljšali tu izbornu aktivnost.
Poštovani prijatelji, uvaženi građani Srbije, zahvaljujem se na pažnji i svako dobro. Hvala vam.
Zahvaljujem.
Poštovana predsedavajuća, uvaženi članovi Vlade sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Srbije, na početku bih istakao da će poslanička grupa Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije, PUPS – Solidarnost i pravda u danu za glasanje glasati za sve tačke dnevnog reda koje razmatramo na ovoj sednici.
S obzirom na obimnost dnevnog reda današnje sednice osvrnuću se samo na nekoliko oblasti koje obrađuju predlozi zakona koji su danas na dnevnom redu. Kod Predloga zakona o budžetu ministar finansija i naš ovlašćeni predsednik poslaničke grupe dosta su toga već rekli. Ja ću se ukratko zadržati na ovom zakonu, a malo detaljnije na Razdeo 30. i 34. budžeta za 2026. godinu.
Samo da ponovimo, Predlog zakona o budžetu Republike Srbije za 2026. godinu predviđeni su ukupni prihodi i primanja u iznosu od 2.440 milijardi dinara ili za 2,9% ili 68,5 milijardi dinara više u odnosu na iznos prethodno predviđenog budžeta za ovu 2025. godinu, što je svakako boljitak.
Predloženi budžet je razvojan i socijalno orijentisan i kao takav ima za cilj dalje ekonomsko osnaživanje naše zemlje. Predlog zakona o budžetu za 2026. godinu pruža pomoć i podršku građanima i privredi, zatim, poboljšava životni standard građana tako što će njihova primanja da rastu tokom iduće godine, a privreda će nastaviti sa jačanjem razvoja, dok započete investicije i ulaganja nastaviće dalje da se razvijaju.
Kad govorimo o toj socijalnoj orijentaciji budžeta, bitno je napomenuti da će se penzije kao i prošle godine uvećati ranije za mesec dana. Naime, počev od 1. decembra ove godine, penzije u našoj zemlji biće povećane za 12,2%. Prosečna penzija u ovoj godini biće oko 437 evra, što je više nego u odnosu na prethodni period.
Takođe, povoljno je, po najavama, da za 2026. godinu očekuje se da prosečna penzija iznosi 488 evra, a do kraja 2027. godine 650 evra. Penzije rastu iznad nivoa inflacije, samim tim i životni standard naših najstarijih sugrađana.
Posebno je bitno naglasiti najavu da će se konačno penzije u narednoj godini i narednim godinama usklađivati u odnosu na rast plata po formuli tri P – penzije prate plate, po formuli koju PUPS – Solidarnost i pravda predlaže već niz godina unazad.
Takođe, potrebno je istaći da se predloženim budžetom očekuje da od 1. januara 2026. godine plate u javnom sektoru budu uvećane za 5,1%, dok će minimalna zarada biti uvećana za 10,1%.
Poseban osvrt treba usmeriti i na to da su u ovoj godini plate u prosveti i zdravstvu znatno se povećale.
Kao predsednik skupštinskog Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva, komentarisao bih Razdeo 30. i 34. koji smo detaljno obradili na sednicama Odbora održanih 13. novembra. Razdeo koji se odnosi na Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, pokazuje da su predložena budžetska izdvajanja za 2026. godinu povećana u odnosu na 2025. godinu za 10 milijardi 858 miliona ili 4,79%.
Posebno treba istaći predložena budžetska povećanja u pogledu izdvajanja za Inspektorat za rad, za Upravu za bezbednost i zdravlje na radu, kao i za ustanove u oblasti socijalne zaštite.
Veoma je važno ukazati da je ovim povećanjem obuhvaćena i podrška radu hranitelja kao i podrška radu ustanovama socijalne zaštite.
Razdeo 34, koji se odnosi na Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju, pokazuje da su predložena budžetska izdvajanja za 2026. povećana u odnosu na 2025. godinu za 512 miliona ili 33%, što pokazuje posebnu brigu kod finansiranja i podrške porodici i deci, kao i koordinacije za sprovođenje populacione politike.
Što se tiče Razdela 35, koji se odnosi na Ministarstvo za brigu o selu, tu je detaljnije govorio naš ovlašćeni predstavnik gospodin Rista Kostov. Sa time se ja u potpunosti slažem, kao i naša poslanička grupa PUPS – Solidarnost i pravda.
Naglasiću samo još jednom da je nama, kao partiji koja posebnu pažnju posvećuje pitanjima penzijskog i invalidskog osiguranja i izmenama zakona koji tretiraju ovu oblast, važno stvoriti pravni okvir da vrlo brzo dođe do usklađivanja penzija po formuli „3P“, odnosno – penzije prate plate.
Očekujemo da će se u narednoj 2026. godini postići zadržavanje postojećih odnosa naplate socijalnih doprinosa, što će samo po sebi biti uspeh u današnjem ekonomskom okruženju iznenadnih finansijskih rizika i udara.
Još bih dodao da mi u našoj poslaničkoj grupi izražavamo veliko zadovoljstvo što se posle dužeg vremena pristupilo sistemskom rešavanju pravnih pitanja zdravstvene zaštite vojnih osiguranika, koji kroz donošenje potpuno novog zakona u ovoj oblasti, koja je do sada bila parcijalno regulisana različitim propisima, od kojih su neki bili još iz perioda devedesetih godina prošlog veka.
Pošto sam kao vojni osiguranik lično upućen i na sistem vojnog zdravstvenog osiguranja, na ličnom primeru najbolje znam da se svaki vojni osiguranik makar jednom susretne sa neretko krupnim birokratskim problemima u ostvarivanju svojih prava, koji ga koče da može da zakaže preglede u drugim ustanovama zdravstvene zaštite i određene terapijske uslove.
Ovim predlogom zakona će, nadajmo se, biti problemi rešeni jer će se vojno zdravstvo daleko brže i efikasnije nego do sada uvezati sa ostalim zdravstvenim sistemima zemlje i moći da koriste povoljnosti koje već imaju civilni osiguranici.
U istom pravcu ide i drugi zakonski predlog iz oblasti odbrane Vojske, Predlogom zakona o vojnom obrazovanju, kojim se stvaraju uslovi da se sistem vojnog školstva takođe približi i poveže sa civilnim, u pravcu lakšeg prelaska sa jednog na drugi i priznavanja zvanja, diploma i slično.
Što se tiče zakona o izmenama i dopuna Zakona o Vojsci Srbije, bilo je reči da se njime uvodi nekakva funkcija vrhovnog komandanta, što nije tačno, jer niti se takva formacija pominje bilo gde u predloženim izmenama.
Imajući obzira da mi vreme ističe, ne mogu da dovršim po ovom pitanju.
Poštovani narodni poslanici, naša poslanička grupa PUPS – Solidarnost i pravda će u danu za glasanje glasati za sve zakone koji su predloženi ovim dnevnim redom.
Poštovani prijatelji, uvaženi građani Srbije, zahvaljujem na pažnji i želim vam svako dobro.
Poštovana predsednice Skupštine, uvaženi predsedniče Vlade sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Srbije, na početku bih istakao da će Poslanička grupa Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije PUPS - Solidarnosti i pravda u Danu za glasanje glasati za sve tačke dnevnog reda koje razmatramo na ovoj sednici.
Najvažniji paket predloga zakona na današnjoj sednici svakako predstavljaju zakoni koji su vezani za predložene postupke upisa u katastar nepokretnosti objekata koji su sagrađeni mimo zakonskih propisa.
Pored svih napora koje je država uložila u proteklih nekoliko decenija na poljima olakšavanja izdavanja tih dozvola, sređivanju i lakoj dostupnosti svima evidenciji o objektima i vlasnicima, i pored smanjenja divlje gradnje u odnosu na neke prethodne periode, mi i dalje imamo situaciju da se podaci iz katastra nepokretnosti ne slažu sa stvarnim stanjem na terenu.
Predstavnici Vlade i kolege poslanici koji su se dotakli razloga zašto je to tako i ja se tu ne bih ponavljao, već bih skrenuo pažnju na jedan momenat vezan za predložene zakone koji se uglavnom tiču naših sela.
Naime, iako ne postoje precizni podaci, ja sam prilično siguran da je u zadnjih 15, 20 godina bilo manje klasične divlje gradnje zarad rešavanja stambenih potreba na seoskim područjima, ne računajući tu srazmerno ređe slučajeva sela koja su vremenom srastala sa obližnjim gradovima i postala faktički njihov deo, ili koja su se zbog svog povoljnog položaja transformisala u vikend naselja za odmor i time omogućili sami sebi neku neprimerenu i nedozvoljenu gradnju.
Međutim, ako samo i letimično izvršimo vizuelni uvid na digitalnu platformu Geosrbija, lako možemo doći do podataka da o objektima koji su potencijalno sporni sa stanovišta primene predloženih zakona mi možemo primetiti da u svim selima, pa i u onima koja su najzabačenija, postoji prikazan zapanjujući veliki broj takvih spornih objekata.
Naravno da se tu najčešće ne radi o tome da je to neko nesavesno zidao, već je reč o većim ili manjim pomoćnim objektima vezanim za seoska domaćinstva i poljoprivrednu delatnost, kao što su razne štale, šupe, ambari, nastrešnice za mehanizaciju i slično. Ti objekti ranije nisu ni bili unošeni u zemljišne knjige i planove. Ogroman broj njih sagrađen je u nekim ranijim vremenima. Većina njih nisu ni čvrsti trajni zidani objekti, već su to montažne ili razne proste i na licu mesta sklepane i improvizovane građevine. Ali, prilikom novih aerofoto snimanja oni i njihovi krovovi se vide na snimcima i prilikom upoređivanja sa katastarskim planovima i evidencijama prikazuju se kao neka divlja gradnja koja može napraviti potencijalne probleme njihovim vlasnicima i korisnicima.
U tom smislu, dobro je što je ovim predlozima zakona i ova problematika prepoznata i ponuđeno je rešenje da se takvi objekti mogu prijavljivati potpuno besplatno za površinu do 500 metara kvadratnih. Na taj način će, s jedne strane, vlasnici poljoprivrednih gazdinstava steći pravnu sigurnost pošto će njihovi objekti biti evidentirani i time imati veću tržišnu vrednost, dok će se, s druge strane, država, odnosno Agencija za prostorno planiranje i Republički geodetski zavod dobiti daleko bolju i realniju sliku o stvarnom stanju na terenu. Više pažnje će napokon moći da se posveti onome što je zaista problematično sa aspekta divlje gradnje i u budućoj evidenciji da se ovakve stvari, ako ništa drugo, što manje dešavaju.
Kad smo kod ove teme, ja bih se dotakao i nekih potencijalnih pitanja praktične primene ovog zakona u praksi. Svakako je pozitivna namera da se ove prijave vrše elektronskim putem posebne platforme, što je sasvim u skladu sa usvojenim strategijama e-uprave, zakonskim i podzakonskim propisima. Mi svakako moramo raditi na tome da se građani polako što više navikavaju na elektronsko opštenje sa organima državne uprave, što i jeste budućnost koja nas neminovno čeka.
Međutim, kao i kada smo ranije govorili o poljoprivrednim podsticajima i stimulacijama za koje se potencijalni kandidati prijavljuju na isti način, ja ću ponovo iskoristiti priliku da vam skrenem pažnju da na našim selima, nažalost, dobar deo stanovništva čine sredovečni i stariji ljudi koji su kompjuterski neobučeni u većoj meri niti imaju takve uređaje kod sebe. U relativno dosta slučajeva u selima nema čak ni signala mobilne telefonije ni interneta, ili je vrlo slab, a to posebno onemogućuje to prijavljivanje.
Pored toga, dobar deo njih, ako se posebno ne budu interesovali za ovu tematiku, naprosto neće ni biti svesni činjenice da je potrebno da evidentiraju svoje pomoćne objekte, od kojih se neki čak ni ne nalaze u okviru samog gazdinstva u selu, već su to zapravo razni salaši, kolibe, raštrkani objekti po poljima i na ivicama šuma.
Iako ću malo izaći van teme, upravo na ovom slučaju vidimo koliko bi bilo dobro kada bi imali znatno razvijeniju mesnu samoupravu, znatno jače organizacije mesne zajednice i njihove organe, za šta se PUPS - Solidarnost i pravda konstantno zalaže. Onda bi ti mesni organi i pojedinci u mesnim zajednicama znatno lakše, preciznije i brže mogli da prikupe neophodne podatke od zainteresovanih građana i da ih proslede katastru ili, ako je to potrebno, sami lično izađu na lice mesta i uvere se kako je stvarno stanje na terenu.
Da li je, recimo, neki objekat koji se pojavljuje na aerofoto snimku na poljoprivrednom zemljištu u zaštićenim zonama zaista nelegalno izgrađen kao novogradnja namenjen za izdavanje i odmor, ili se samo radi o staroj pojati koju je neko priručnim sredstvima obnovio i koja je postala vidljiva usled promene u samoj vegetaciji?
Ovako će građani morati sami da prijavljuju objekte putem interneta, preko posebne aplikacije, a bojim se da su za to ostavljeni prekratki rokovi od svega 45 dana za potencijalne prigovore, kada se objavi baza podataka o spornim objektima, i 60 dana za podnošenje prijave, te da mnogi građani neće stići da to urade, ne zato što namerno ne žele, već zato što neće znati ili imati mogućnosti, a da će se lokalne službe za katastar, koje su već prezauzete redovnim predmetima i kadrovski nedovoljno osposobljene, odjednom morati da preuzimaju veliki i obimni neplanirani dodatni posao. Tim pre što ide sezona praznika, slava, setvi i zemljanih radova na poljoprivredi, kada su ljudi na selu više zauzeti tim poslovima nego ovim brigama o legalizaciji, odnosno prijavljivanju svojih objekata.
Stoga, mislim da bi bilo dobro razmisliti da se ovaj rok produži na bar nekoliko meseci ili pola godine, uz značajnu kampanju preko radija, televizije i drugih sredstava javnog informisanja.
Za razliku od ovih mojih ličnih i neformalnih sugestija, kolega Stefan Krkobabić je podneo i konkretan amandman na član 8. Predloga zakona koji se tiče mogućnosti ukidanja plaćanja naknada za sve objekte u selima koja imaju ispod sto stanovnika.
U kontekstu ovoga što sam već rekao, ovaj predlog predsednika naše poslaničke grupe je vrlo konstruktivan, jer se tu ne radi toliko o samim objektima kojih sigurno i nema puno, već o naglašavanju značaja brige države za ovakva sela i ovakva područja, mogućnosti da potencijalno zainteresovani građani u okviru programa Ministarstva za brigu o selo lakše dobiju neku od seoskih kuća za koju bi bili zainteresovani.
Ja se nadam da će ovaj naš amandman biti podržan od strane ostalih kolega i pozdravljen od javnosti.
Druge, ali ništa manje značajne sistemske intervencije koje je Vlada predložila tiču se Zakona o izvršenju i obezbeđenju, kao jednog od stubova građanskog procesnog prava. U proteklih 10 godina otkako je usvojen osnovni tekst sadašnjeg zakona, on je, pored unapređenja rada javnoizvršilačke struke i poboljšanja stepena naplate dugovanja, sa sobom doneo i određene loše stvari, u vidu ostavljanja prevelikog prostora za diskreciono odlučivanje i slobodan rad javnih izvršitelja, koji je često, iako strogo formalnopravno na mestu, išao ivicom, pa i protiv opšteprihvaćenih moralnih normi i vrednosti našeg naroda i našeg društva, što je prouzrokovalo neželjene epiloge u vidu prisilnog izbacivanja čitavih porodica na ulicu i uznemiravanja javnosti.
U tom smislu, predložena nova rešenja kojima se ograničavaju i preciziraju postupci kod izvršenja nad nepokretnostima u slučajevima novčanih potraživanja predstavljaju nužan kompromis između načela srazmernosti sa jedne i načela savesnosti obligacionog odnosa i efikasnosti izvršnog postupka sa druge strane.
Dakle, sada se na jedan bolji i kvalitetniji način precizira i ograničava ko je dužnik, koje nepokretnosti se mogu oduzeti i prodati zarad namirenja pravosnažnih utvrđenih novčanih dugovanja, tako da potencijalni dužnik neće biti stavljen u izuzetno nepovoljan položaj time što bi ostao bez jedinog krova nad glavom, ali s druge strane, nije se išlo u krajnost time da se apsolutno svima onima koji se mogu koristiti ovim olakšicama, već su postavljeni jasni i precizni prethodni uslovi pod kojima se može sprečiti izvršenje na jednoj od nepokretnosti, kako se ne bi podsticala namera za nevraćanjem dugova i izigravali i oštećivali potencijalni poverioci.
Važno je napomenuti da se ove nove pogodnosti za dužnike neće odnositi na slučajeve kada se radi o zakonu o utvrđenim potraživanjima izdržavanja dece i alimentacije ili su sudski utvrđene pravosnažne odluke o novčanoj nadoknadi štete, ali i to da će se oni primenjivati samo na izričit zahtev dužnika u izvršnom postupku.
Ovde je naš kolega Stefan Krkobabić podneo jedan amandman koji se odnosio na slučajeve seoskih kuća, odnosno za naselja sa manje od 100 stanovnika da se povisi minimalna stambena površina na kojoj se može sprovesti izvršenje sa 60 na 100 metara kvadratnih. Ovo je jedan zaista konstruktivan amandman, za koji se nadam da će biti usvojen, jer mi nadležnost imamo u slučaju da su se u takvim selima u vreme prosperiteta zidale veće stambene kuće po površini, a da danas u njima po pravilu žive najstariji sugrađani, koji ponekad naprosto nemaju dovoljno novca da plate dugovanja za struju ili neke druge komunalne usluge, zbog čega najčešće ovi postupci se i vode protiv njih.
Još jedan zakon koji bi skrenuo našu pažnju jeste Predlog zakona o semenu i sadnom materijalu poljoprivrednog i ukrasnog bilja. Tu je reč o potpuno novom zakonskom tekstu, koji će na jednom mestu objediniti dosadašnje parcijalne propise i podzakonsku materiju u ovoj oblasti. Takođe, njime se vrši značajno usklađivanje sa pravima, pravnim tekovinama Evropske unije u procesu pristupanja, pa će se našim izvoznicima u ovoj poljoprivrednoj oblasti dati još bolje mogućnosti za pozicioniranje na zahtevnim zapadnim tržištima.
Poštovani narodni poslanici, poslanička grupa PUPS – Solidarnost i pravda će u danu za glasanje glasati i dati svoju podršku za izglasavanje svih tačaka dnevnog reda, u nadi da će one doprineti većoj pravnoj sigurnosti naših građana, ali i njihovoj većoj pravnoj savesti, kada se sa nekim zahtevom obrate državnim organima i sklapaju ugovor sa drugim ljudima ili pravnim licima.
Poštovani prijatelji, uvaženi građani Srbije, zahvaljujem na pažnji i želim vam svako dobro. Hvala vam.
Nema govora na sednicama odbora.
(Niš, 31.08.2022.)
| Funkcija | Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija | Izvor prihoda | Interval | Neto prihod | Valuta | Vreme obavljanja / od-do |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije | Republika | Mesečno | 93105.00 | RSD | 04.08.2022 - |
| Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (penzioner) | Republika | Mesečno | 80000.00 | RSD | 01.01.2004 - |