ALEKSANDAR MARKOVIĆ

Srpska napredna stranka

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Aleksandar Marković je do sada bio narodni poslanik četiri puta. Prvi put izabran je za narodnog poslanika u 10. sazivu, 2014. godine, a zatim i u naredna tri skupštinska saziva, tako da je na funkciji narodnog poslanika od 2014. godine do danas.

U 10. sazivu bio je član je Odbora za administrativno-budžetska i mandatsko-imunitetska pitanja.

U 11. sazivu bio je član Odbora za odbranu i unutrašnje poslove, Odbora za dijasporu i Srbe u regionu, Odbora za Kosovo i Metohiju i Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja, kao i zamenik člana Odbora za ustavna pitanja i zakonodovstvo i Odbora za kontrolu službi bezbednosti. Takođe je bio zamenik člana Delegacije u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope.

U 12. sazivu bio je predsednik Odbora za odbranu i unutrašnje poslove, član Odbora za dijasporu i Srbe u regionu, kao i član Odbora za kontrolu službi bezbednosti. Tokom 12. saziva na redovnim skupštinskim zasedanjima je proveo 706 sati, 54 puta se obraćao u plenumu, dva puta je učestvovao u postavljanju poslaničkih pitanja i 15 puta u traženju obaveštenja i objašnjenja. Što se tiče prisustva glasanjima za akte, prisustvovao je 391 put, i svaku put glasao “za”.

U 13. sazivu izabran je za poslanika kao 117. na listi ALEKSANDAR VUČIĆ – Zajedno možemo sve, mandat mu je potvrđen 01.08.2022. godine. U 13. sazivu bio je deo poslaničke grupe ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE, zamenik predsednika Odbora za odbranu i unutrašnje poslove, član Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja, i zamenik člana Odbora za kontrolu službi bezbednosti. Takođe, bio je zamenik člana Delegacije u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope.

U 14. sazivu izabran je za narodnog poslanika kao 104. na listi Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane, mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu deo je poslaničke grupe ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane. Predsednik je Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova i zamenik člana Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja. Takođe, zamenik je člana Delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO.


BIOGRAFIJA

Rođen je 22. maja 1981. godine u Beogradu. Po zanimanju je diplomirani ekonomista.

Bio je odbornik Srpske radikalne stranke u Skupštini opštine Vračar od 2004. godine u tri mandata, kao i šef odborničke grupe.

Od 2008. do 2009. godine je bio odbornik u Skupštini grada Beograda.

Predstavnik je Republike Srbije kao akcionara u NIP Kompanija Borba ad Beograd od 2018. godine.

Političku karijeru započeo je u Srpskoj radikalnoj stranci. Prilikom raskola u ovoj stranci 2008. godine priklonio se struji koja je osnovala Srpsku naprednu stranku.

Od osnivanja Srpske napredne stranke do aprila 2015. godine obavljao je dužnost poverenika/predsednika opštinskog odbora stranke Vračar.

Član je Glavnog odbora Srpske napredne stranke.
Poslednji put ažurirano: 12.01.2026, 20:48

Osnovne informacije

  • ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
  • Vlast
  • Beograd
  • Beograd
  • 22.05.1981.
  • diplomirani ekonomista

Statistika

  • 22
  • 5
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Deseto vanredno zasedanje , 28.08.2026.

Zahvaljujem, predsedavajuća.

Zaprepašćen sam količinom bezobrazluka, malicioznosti ali i pokvarenština od strane prethodnog govornika. Mislio sam da se ne javim kada me prvi put spomenuo ali onda je postao toliko bezobrazan i toliko maliciozan da stvarno nemam reči.

Nisam to očekivao od njega. On je moje reči sa sednice Odbora za ljudska i manjinska prava koja postoji na sajtu Narodne skupštine, dakle, građani mogu preko sajta da odgledaju snimak te sednice, dakle potpuno izvrnuo i na najgori mogući način obmanjuje javnost onim što sam rekao.

Dakle, istina je samo jedna, a to je. Pozvao sam građane da običnom letimičnom pretragom na Google-u, nikakva veštačka inteligencija niti prirodna koju ne pokazujete ni vi mogu videti da svuda u demokratskom svetu, svuda u civilizovanom svetu, u svim demokratskim zemljama, u svim zemljama Evropske unije postoje crkveni univerziteti, a onda sam i nabrojao neke od njih, a mogu i sada da ih nabrojim, imam toliko vremena, imam još minut.

Dakle, Univerzitet Notr Dam u Sjedinjenim državama, Univerzitet Džordžtaun, Katolički univerzitet Svetog srca u Italiji, u Milanu, Katolički Univerzitet u Leuvenu, Belgija, Papinski univerzitet „Gregorijana“ i tako dalje.

To je dobra praksa razvijenih zemalja. Neki od tih univerziteta ne samo da su crkveni nego su i prestižni u raznim oblastima ne samo teologijom.

39/1 GD/MJ 17.20 – 17.30

Ali kada neko želi zlonamerno da napadne Srpsku pravoslavnu crkvu, to je ono što njima ovde smeta. Ovde se samo radi o Srpskoj pravoslavnoj crkvi i znamo mi naše motive, ali smo pokušali da budemo pristojni i da na pristojan način završimo ovu sednicu, ali vi nam ne dozvoljavate. A onda budite iskreni i kažite zbog čega je ovo - zbog Srpske pravoslavne crkve. Smeta vam crkva, smeta vam patrijarh, smeta vam sinod, smeta vam sabor. Sve vam smeta. Smeta vam srpska tradicija, kultura, identitet i uvek se javite kada su u pitanju identitetska pitanja.

Dozvolite da Srbi kao većinski narod u ovoj zemlji imaju pravo da očuvaju svoju baštinu, svoj identitet, svoju kulturu, svoju tradiciju, pa i svoju crkvu. Zahvaljujem.

Deseto vanredno zasedanje , 26.08.2026.

Zahvaljujem predsednice. Uvaženi ministri, dame i gospodo narodni poslanici, uvek kada raspravljamo o budžetu ili rebalansu budžeta a u ovom slučaju ako je par ekselans politička tema, zato što se kroz raspodelu državnog novca direktno prelamaju politički prioriteti odnosi, ali i vizija razvoja društva i države kao takve. Kada god analiziramo budžet, analiziramo i njegovu razvojnu komponentu, dakle nastavak izgradnje infrastrukture, nastavak svih započetih razvojnih projektata i upravo u tom pravcu, je podnet amandman, ali takođe što je za mene bitnije, to je socijalna komponenta ovog budžeta i upravo u tom kontekstu želim da istaknem ali i da pohvalim budžetska izdvajanja kroz paket pomoći stanovništvu, različitim kategorijama stanovništva, penzionerima, korisnicima socijalne pomoći, borcima, korisnicima dečijeg dodatka, itd.

Ono što bih posebno istakao je činjenica da izdvajanja za penzionere nisu linearna i to smatram posebnim kvalitetom i oni koji imaju veće penzije, dobiće nešto manje novca, a oni koji imaju manje penzije, dobiće više novca i mislim da je to odlična mera i pogodak u suštinu problema i to je ono što je svakako dobro.

Ono što nije dobro i ono što ne mogu nikako da razumem, to je da postoje ljudi koji su u stanju da budu protiv ovih mera i protiv ovih izdvajanja. Dakle, čudom ne mogu da se načudim da puna tri dana ovde slušamo kako nije dobro da penzioneri dobiju novac, kako nije dobro da borci dobiju novac, da korisnici socijalne pomoći, dobiju pomoć, kako nije dobro da penzije rastu i kako nije dobro da plate rastu itd. Možda bih nekako i mogao da razumem da opozicija zauzme stav, na primer, nije dovoljno 35 hiljada dinara pomoći dinara, jer mi kada dođemo na vlast daćemo 50 hiljada. Mislim nema od toga ništa, ali možda bih to mogao da razumem kao politički stav.

Nije dovoljno 6 hiljada dinara za svakog punoletnog građanina i mi kada dođemo na vlast, daćemo duplo i to bih nekako imalo smisla, iako znamo da kada bi ne daj bože, oni uspeli da se nekim čudom vrate na vlast, pa ne bi ostao kamen na kamenu u Srbiji. Upravo je to ono što čini suštinsku razliku između nas i njih, nas koji svakog dana i na svakom mestu pokazujemo brigu o svim građanima Srbije. Dakle, u fokus stavljamo brigu o običnom čoveku, o ljudima u Srbiji i rešavanju njihovih problema i njih koji će svaki naš predlog, svaki naš predlog dočekati na nož, kritiku, napad uopšte ne vodeći računa da li je to dobro za građane Srbije ili nije. I baš ta razlika će odlučiti na narednim izborima, odnosno građani će kazniti takvu sebičnu, sitno sopstveničku i štetočinsku politiku. Zahvaljujem.

Deseto vanredno zasedanje , 25.08.2026.

Zahvaljujem, gospođo Raguš.

Dame i gospodo narodni poslanici, pre nešto više od četiri meseca, a tačnije 16. aprila ove godine, postavio sam pitanje rektoru Beogradskog univerziteta, Vladanu Đokiću, kao i Savetu Beogradskog univerziteta, Senatu Beogradskog univerziteta i svim ostalim nadležnim telima, odnosno organima upravljanja. Pitanje je glasilo – kada tačno rektor Đokić planira da podnese ostavku na funkciju rektora Beogradskog univerziteta zbog činjenice da se skoro sada već godinu i po dana isključivo bavi dnevnom politikom, grubo zloupotrebljavajući svoju funkciju, kršeći Zakon o visokom obrazovanju, član 43. stav 10, a koji glasi: „Na visokoškolskoj ustanovi nije dozvoljeno političko, stranačko ili versko organizovanje i delovanje“?

Organima Beogradskog univerziteta, dakle savetu i senatu, postavio sam pitanje – ukoliko ne dođe do ostavke rektora, kada planiraju da otpočnu sa procesom razrešenja, sa istim obrazloženjem? Dame i gospodo, do današnjeg dana, uključujući i današnji dan, nisam dobio odgovor na poslaničko pitanje, iako su bili u obavezi po članu 287. Poslovnika da dostave odgovor u roku od 15 dana, ako se ne varam, predsedavajuća.

Istine radi, moram da priznam da lično nisam ni očekivao da ću dobiti odgovor, što sam i naveo u samom govoru. Međutim, stvari su u međuvremenu postale drastičnije i još gore. Dakle, političar Đokić, na funkciji rektora, ne samo da je nastavio sa zloupotrebom funkcije, već je otišao i korak dalje, te je u više navrata u javnosti potvrđen njegov pristanak da bude na toj famoznoj studenskoj, ili kako je već zovu, izbornoj listi. Dakle, čovek doslovce najavljuje izlazak na izbore na takozvanoj studentskoj listi i sad ja pitam – ako to nije političko ili stranačko organizovanje i delovanje, a šta onda jeste? Ako to nije primer političkog i stranačkog organizovanja, ja stvarno ne znam šta onda jeste.

Evo, ovako to izgleda. U NIN-u Vladan Đokić kaže, odnosno NIN objavljuje naslov: „Vladan Đokić potvrdio da se nalazi na studentskoj izbornoj listi“. Na pitanje da li bi, ukoliko postane narodni poslanik, morao da napusti funkciju rektora, Đokić je odgovorio da je o tome prerano govoriti. „Videćemo da li će i kada doći taj trenutak.“

Idemo dalje. U Blicu, zapravo Blic objavljuje: „Sa pozicije rektora se sprema za izbore“. Namerno sam, dame i gospodo, izdvojio ova dva medija jer za njih, kako da kažem, nikako ne možete da kažete da su naklonjeni Srpskoj naprednoj stranci.

Idemo dalje. Za Nedeljnik Vreme on kaže, na pitanje o čemu razgovara sa evropskim zvaničnicima kada ode u Brisel, Đokić odgovara, sad ću i ja kao moj dobri kolega Marko Atlagić da citiram: „Objašnjavam situaciju tamošnjim članovima akademske zajednice, ali i drugim institucijama.“ Kojim drugim institucijama? Koje su to druge institucije? S kim se, bre, to sastaješ po belom svetu, o čemu pričaš, u čije ime, u kom svojstvu, šta radiš to?

6/3 MV/MO

Dakle, sve su to stvari koje idu u prilog tezi da političar Đokić nema nameru da prestane sa zloupotrebljavanjem funkcije rektora u dnevnopolitičke svrhe, a da stvar bude gora sve su vidljiviji i rezultati njegovog štetočinskog delovanja, a rezultati su sledeći. Univerzitet u Beogradu je pao na Šangajskoj listi. E, sad, naravno, oni će reći – za to je krivo, ne znam, ovo ili ono. Kriv je, naravno, Vučić, iako ne znam kako bi mogao da bude. Ali, kao što je kriv i za sušu i za požare i šta smo već juče slušali, tako će biti kriv i za ovo.

7/1 MT/CG 11.00 – 11.10

Ali, to ni na koji način ne može da sakrije jednu prostu činjenicu, a to je – rektor Đokić, nažalost, kao prvi čovek univerziteta mora da snosi odgovornost za taj pad. I ako ima i malo morala morao bi da podnese ostavku već danas, ako ni zbog čega drugog onda bar zbog toga. Pošto se to neće desiti, ja ponavljam svoje poslaničko pitanje od 16. aprila organima beogradskog Univerziteta – kada tačno planiraju da pokrenu proces razrešenja?

Još nešto za sam kraj da ostane zabeleženo. Niko od nas nema apsolutno nikakav problem sa njegovom kandidaturom, budi na listi, budi nosilac liste, radi šta god hoćeš, kandiduje se za šta god hoćeš. Ima pravo kao građanin i da bira i da bude biran i po Ustavu i Zakonu ali nema pravo da od univerziteta pravi stranačku i partijsku organizaciju i da je koristi za svoje političke ambicije.

Što se tiče njegove kandidature. Kako da kažem, niti se ko mnogo uplašio, niti se ko mnogo uzbudio. Građani će u najskorije vreme imati priliku da se izjasne na izborima i da kažu šta misle i o njemu i o njegovoj politici, a ja sam duboko uveren da će se vrlo neprijatno iznenaditi rezultatima tih izbora. Zahvaljujem.

Nema govora na sednicama odbora.

Imovinska karta

(Beograd, 26.08.2022.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
NIP Kompanija Borba ad Beograd (Predstavnik Republike Srbije kao akcionara) Javni Mesečno 40000.00 RSD 10.10.2018 -
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 108652.00 RSD 03.08.2020 - 01.08.2022.
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 108652.00 RSD 01.08.2022 -