Poslanik nije ni u jednom radnom telu.
| 20.04.2024. | Zakon o izmenama i dopuni Zakona o lokalnim izborima |
usvojen
|
| 08.03.2024. | Odluka o izboru predsednika Narodne skupštine |
usvojen
|
Poštovana predsednice Narodne skupštine, dame i gospodo poslanici, dozvolite da vas sve pozdravim posle određenog vremena.
Mada nisam u potpunosti spreman za višesatni boravak u Skupštini, smatrao sam da je korisno da obrazložim predlog zakona koji se nalazi pred vama. Reč je o Predlogu zakona o sprečavanju i suzbijanju trgovine ljudima i zaštiti žrtava.
Polazna osnova za izradu zakonskog teksta kojim se uređuje oblast trgovine ljudima predstavljala je analiza stanja koja je pokazala da se problemi uočeni u ovoj oblasti prvenstveno ogledaju u nepostojanju jedinstvenog institucionalnog organizacionog okvira, jasno definisane koordinacije i saradnje relevantnih subjekata, kao i nedostatak multidisciplinarnog pristupa u sprečavanju i suzbijanju trgovine ljudima.
15/3 GD/IR
Sve to je uslovilo neefikasno pružanje pomoći, podrške i zaštite žrtvama trgovine ljudima, otkrivanje i dokazivanje krivičnog dela, krivično gonjenje i procesuiranje počinilaca krivičnog dela trgovine ljudima i srodnih krivičnih dela.
Zaključeno je i da su nedovoljno precizno određene nadležnosti ključnih subjekata u sprečavanju u suzbijanju trgovine ljudima i to Saveta za borbu protiv trgovine ljudima, Nacionalnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima i Nacionalnog izvestioca za oblast trgovine ljudima, kao i Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima. Kao što vidite, ima toliko puno ovih subjekata da prosto je teško i navesti sve, a kamoli da oni u praksi funkcionalno i operativno sarađuju.
U postojećem sistemu detektovano je i neujednačeno postupanje relevantnih subjekata u borbi protiv trgovine ljudima, bez vođenja jedinstvenih statističkih podataka i evidencija o žrtvama. Posledice su se ogledale u nedovoljno efikasnom sprečavanju i suzbijanju trgovine ljudima, kao i u nesrazmernom broju između formalno identifikovanih žrtava trgovine ljudima i broja oštećenih krivičnim delom trgovine ljudima.
Imajući u vidu sve ovo što sam rekao, a u cilju prevazilaženja uočenih problema u ovoj oblasti, a podsetiću da za vreme mog prvog mandata kao ministra unutrašnjih poslova, to je bilo od 2008. do 2012. godine, pa od 2012. do 2014. godine, to krivično delo je na neki način se po prvi put i javljalo u našem zakonodavstvu i da su i tada postavljeni temelji i uspostavljene sve ove institucije o kojima sam malopre govorio, ali da svi ovi problemi nisu prevaziđeni i nije uspostavljen efikasan sistem koji će odgovoriti na izazove savremenog društva i zato se pristupilo izradi ovog zakona i po prvi put je ova oblast barem pokušano da se ona uredi zakonom sistemski.
16/1 TĐ/CG 15.35 – 15.45
Prvenstveno predlogom ovog zakona je uspostavljen Nacionalni institucionalni mehanizam za sprečavanje i suzbijanje trgovine ljudima kojim su obuhvaćeni svi relevantni subjekti i njihove nadležnosti, odnosno mere i radnje koje se preduzimaju na sprečavanju i suzbijanju trgovine ljudima i u pružanju pomoći, podrške i zaštite žrtava trgovine ljudima. Pored nadležnih organa, navedenim mehanizmom obuhvaćena su i udruženja za pružanje podrške, pomoći i zaštite žrtava trgovine ljudima i Crveni krst Srbije.
Nacionalni institucionalni mehanizam čine sledeći subjekti: Savet za borbu protiv trgovine ljudima, Nacionalni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima, Zaštitnik građana, odnosno Nacionalni izvestilac u oblasti trgovine ljudima, policija, javna tužilaštva, sudovi, Centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima, ministarstva nadležna za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja uključujući Inspektorat za rad i reprezentativne sindikate, porodičnu zaštitu, za obrazovanje i vaspitanje, zdravlje, pravosuđe, informisanje, telekomunikacije i spoljne poslove, Komesarijat za izbeglice i migracije, centri za socijalni rad i druge ustanove socijalne zaštite, pružaoci zdravstvene zaštite, ustanove obrazovanja i vaspitanja, udruženja koja se bave sprečavanjem trgovine ljudima, pružanjem pomoći i zaštite žrtava, Crveni krst Srbije i lokalni timovi za borbu protiv trgovine ljudima.
Polaznu osnovu za izradu Predlog zakona predstavljala je analiza stanja koja je dala određene statističke podatke. Republika Srbija i dalje u velikoj meri predstavlja zemlju porekla, tranzita, ali i zemlju konačne destinacije za žrtve trgovine ljudima. To su podaci iz procene pretnje od teškog i organizovanog kriminala iz 2019. godine.
U periodu od 2017. do 2022. godine od strane Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima identifikovano je 320 žrtava trgovine ljudima. Većinu indentifikovanih žrtava čine žene, preko 75%, takođe iz godišnjih izveštaja Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima. Žene su, pre svega, izložene seksualnoj eksploataciji, dok su skoro polovina identifikovanih žrtava deca, oko 40%. Državljani Republike Srbije čine većinu identifikovanih i pretpostavljenih žrtava trgovine ljudima, dok se strani državljani identifikuju u manjim brojevima. U Republici Srbiji prepoznata je unutrašnja trgovina ljudima u kojoj se ceo proces trgovine ljudima – od vrbovanja do eksploatacije – odvija u Republici Srbiji.
Donošenje zakona o sprečavanju i suzbijanju trgovine ljudima i zaštiti žrtava, koji će na sveobuhvatan način urediti oblast trgovine ljudima, ključna je reformska aktivnost u okviru programa za borbu protiv trgovine ljudima u Srbiji za period od 2024. do 2029. godine sa pratećim Akcionim planom za period od 2024. do 2026. godine koji je usvojen na sednici Vlade 20. marta 2024. godine.
Rešenjem ministra 8. oktobra 2024. godine obrazovana je interresorna Radna grupa za izradu Nacrta zakona kojim je predsedavao rukovodilac Kancelarije za koordinaciju aktivnosti u borbi protiv trgovine ljudima i Nacionalni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima. Članovi su bili predstavnici MUP-a, Kancelarija za koordinaciju aktivnosti u borbi protiv trgovine ljudima Uprave kriminalističke policije, Uprave granične policije i Sekretarijata, Ministarstva pravde, Vrhovnog javnog tužilaštva, prekršajnog apelacionog suda, Vrhovnog suda, Upravnog suda, Komesarijata za izbeglice i migracije, Zaštitnika građana, Ministarstva za evropske integracije, Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima, Ministarstva prosvete, Ministarstva zdravlja, Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, Višeg suda u Beogradu, kao i pet organizacija civilnog društva koje su izabrane u okviru javnog poziva koje je sprovelo
16/2 TĐ/CG
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u saradnji sa MUP, „Astra“ iz Beograda, „Atina“ iz Beograda, „Svet reči“ iz Velike Plane, „Sloboda nema cenu“ iz Novog Sada i Centar za devojke iz Niša.
Rešenjem je bilo predviđeno da Radna grupa u svoj rad može uključiti i po potrebi pozivati državne i druge organe i organizacije, naučne i stručne institucije, pojedince, međunarodne organizacije, donatore itd. Zato su tu bili uključeni i predstavnici Ministarstva za brigu o porodicu i demografiju, kabinet ministarke bez portfelja zadužene za koordinaciju aktivnosti u oblasti rodne ravnopravnosti, sprečavanja nasilja nad ženama i ekonomskog i političkog osnaživanja žena, Inspektorata za rad, Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine, Republičkog sekretarijata za javne politike i Crvenog krsta Srbije.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je u cilju obaveštavanja javnosti i omogućavanja učešća svih zainteresovanih strana i ciljanih grupa u proces izrade nacrta zakona realizovalo proces konsultacija na portalu i-konsultacija u periodu od 21. oktobra 2024. do 15. januara 2025. godine, a nakon toga je sprovedena i javna rasprava od 22. maja do 10. juna 2025. godine.
Evropska komisija je dala pozitivno mišljenje na Nacrt zakona o sprečavanju i suzbijanju trgovine ljudima i zaštiti žrtava u Srbiji. Ovo mišljenje je usledilo nakon javne rasprave. Evropska komisija je ocenila da su predložena rešenja usklađena sa evropskim direktivama u ovoj oblasti, što je bio ključni uslov za dobijanje pozitivne ocene.
Donošenje posebnog zakona u ovoj oblasti kojim će se uspostaviti jedinstveni i sveobuhvatni sistem mera i radnji, a u cilju sprečavanja i suzbijanja trgovine ljudima, zaštite ljudskih prava žrtava i pružanja pomoći i podrške žrtvama, kao i uspostavljanje institucionalno organizovanog sistema, donosi ključne promene. Srbija se opredelila za tzv. socijalni put u kojem postupak identifikacija i pomoći za žrtve trgovine ljudima podrazumeva dodelu statusa žrtve u svrhu pružanja dugoročne pomoći, a koji sprovode nadležni subjekti socijalne zaštite i udruženja. Na jednom mestu prepoznata su sva prava koja ostvaruju žrtve – pravo na informisanje, pravo na slobodan izbor i pristup uslugama pomoći i podrške, pravo na period za oporavak i razmišljanje, pravo na privremeni boravak, pravo na dobrovoljni povratak, pravo na psihološku pomoć i zaštitu fizičkog i psihičkog integriteta, pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na privatnost i zaštitu podataka o ličnosti, pravo na podršku i pomoć u postupku, pravo na besplatnu pravnu pomoć, pravo na prevodioca i tumača, pravo na nekažnjavanje, pravo na radnu inkluziju, pravo na socijalnu zaštitu, pravo na obrazovanje, pravo na novčanu nadoknadu i pravo na siguran smeštaj.
Propisane su preventivne aktivnosti u sprečavanju trgovine ljudima koje razvijaju i preduzimaju nadležni subjekti u cilju jačanja svesti građana protiv svih oblika trgovine ljudima i obeshrabrivanja potražnje u odnosu na lica koja su izložena riziku od trgovine ljudima, odnosno osetljive grupe kod kojih je povećana ranjivost usled njihovog zdravstvenog i fizičkog stanja, ekonomske situacije i drugih okolnosti, što uzrokuje lošiji kvalitet života i viši stepen rizika od siromaštva i socijalne isključenosti.
Takođe su propisane evidencije i obrade podataka o žrtvama trgovine ljudima. Centralnu evidenciju o žrtvama trgovine ljudima vodi Centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.
Na kraju, želim da kažem da je to jedan od zakona koje priprema Ministarstvo unutrašnjih poslova. Inače, svi ovi zakoni su predviđeni Reformskom agendom koja je usvojena pre nego što sam ja postao ministar unutrašnjih poslova.
16/3 TĐ/CG
Između ostalog, predviđen je i ovaj zakon, obavljena je javna rasprava. Ovaj zakon je odavno dobio zeleno svetlo od Evropske komisije i svih drugih nadležnih relevantnih međunarodnih institucija. Naročito se Stejt department svake godine bavi stanjem u ovoj oblasti i daje ocene o svim zemljama, uključujući i Srbiju.
17/1 AL/MT 15.45 – 15.55
Takođe, na javnoj raspravi se nalaze i zakon o oružju i municiji. Takođe se nalazi i zakon o unutrašnjim poslovima koji bi trebalo da zameni dosadašnji Zakon o policiji. Taj zakon je donet još pre. Ja sad ne mogu tačno da se setim koje godine je donet. I ne znam zašto je uopšte inicirana promena Zakona o policiji i zašto se donosi zakon o unutrašnjim poslovima, ali tako je zapisano u reformskoj agendi i neka tako i bude.
Ali, u svakom slučaju, zakon o unutrašnjim poslovima je otvoren, pošto vi znate da je javna rasprava otvorena za sve primedbe, uključujući i one koji nisu želeli da učestvuju u javnoj raspravi ranije ali sada su se uključili i bili su prisutni na Kriminalističko-policijskoj akademiji prilikom rasprave. Ovaj zakon ne sadrži, po mišljenju čak i tih grupacija, neke sporne odredbe o kojih su se lomila koplja u nekom prethodnom periodu. Ali, u svakom slučaju, to će biti na dnevnom redu ukoliko dođe do zelenog svetla, ako se dobije pozitivno mišljenje od Evropske komisije.
Takođe, pripremićemo i odgovore na sve ono što ste postavljali kao pitanja u današnjoj raspravi.
Želim da pozovem sve da glasaju za ovaj zakon zato što je taj zakon pre svega u interesu žrtava trgovine ljudima. To je veoma osetljiva tema i tema koja prevazilazi sva politička pitanja, sve političke razlike. Mislim da ukoliko ima nekih amandmana ili primedbi koje mogu da poboljšaju tekst zakona da smo mi već spremni da o tome razgovaramo. Ali isto tako, imajte u vidu da je ovaj zakon već dugo na čekanju, u smislu toga da ima zeleno svetlo i da je, ja mislim, čak možda i prvi od svih ovih zakona dobio zeleno svetlo Evropske komisije i Saveta Evrope. Hvala vam puno. Želim sve da vas pozdravim. Nećete se mene tako lako rešiti. Tako da, evo, biću i dalje ovde sa vama koliko god mogu. Hvala vam.
Žao mi je što nisu tu poslanici. To su abra-kadabra, čas ih vidih, čas ih ne vidiš. Ja ovamo pogledam, oni se vrate, uzmem papire, oni odu. Ne želim da se bavim njima pošto imamo veoma malo vremena.
Hoću da vam kažem da je od 1. novembra do 6. oktobra, znači do juče bilo 25.172 skupa. Od toga je sigurno 97, 98% bilo neprijavljenih koji nisu u skladu sa Zakonom o javnom okupljanju. Taj zakon nije donet u poslednjim godinama, taj zakon je donet ko zna kada.
Isto tako bilo je 13.138 lokacija na kojima se saobraćaj blokiran. Pogledajte koliko je to skupova, neprijavljenih, koliko problema za policiju da obezbedi te skupove, a da pri tome dodam nasilje koje se pojavilo posle 28. juna prema policijskim službenicima, a onda napadi na policiju zbog navodne policijske brutalnosti.
Ako je neko prekoračio ovlašćenja, policiji je bar lako, svako ko koristi sredstva prinude mora da koristi izveštaj o tome. Postoji služba Unutrašnje kontrole koja se time bavi, ali pazite, 152 policijska službenika su povređena od 12. avgusta do šestog.
Kako 152 policijska službenika povređena, a policijska brutalnost? Koliko onda treba da bude hiljada i hiljada demonstranata povređeno ako su povređena 152 policajca?
Što se tiče kampa u Loznici, to sam hteo malopre da kažem dok je gospodin bio prisutan. Mi smo to na vreme javili moldavskim partnerima i neke ranije aktivnosti. Oni su uhapšeni pre izbora u Moldaviji, ali zašta su se oni obučavali navodno. Da se biju sa policijom na dan izbora, da prave nerede, jel to liči na nešto što se ovde dešava? Da vas pitam u kom kampu su se ovi vaši ovde obučavali i u kojoj zemlji i od strane koje službe?
Što se tiče premijera Macuta, nemojte da pričate o premijerima. Mirko Cvetković je bio toliko prisutan u javnosti da je zasenio sve ostale funkcionere Demokratske stranke u vreme kada je bio premijer. Boris Tadić se nije čuo od Mirka Cvetkovića, kako da ne, on je vodio glavnu politiku. On je bio glavni politički tumač i vodio je telo sa najvećim ovlašćenjima u Srbiji, ali dobro.
Što se tiče ovog što govori o levici, znam da on misli da Amerika i Engleska biće zemlja plenumska, ali daleko je on od tih nekih ideala za koje se predstavlja. Uostalom, svi oni, ova dvojica koja su otišla, pa oni su čuli na „Novoj“ da studentkinja neka koja je sa ETF-a je rekla, na pitanje šta je program studentske liste, šta je program studenata, kaže – Srbija i hrišćani. Ovi padoše u nesvest. Kažu joj –bolje da se niste izjasnili. Pa jel to program njih koji su izašli iz sale? Pa nije.
Slušajući njega, kaže – dok mi ovde sedimo, traje pobuna. Ne znam koliko je bilo malopre, koliko je bilo, čekaj da vidim. Danas u 12 sati je bilo 530 ljudi u Beogradu na 10 lokacija. Velika pobuna zaista.
Što se tiče takođe Generalštaba, DS i derivati DS imaju iskustva u tome, pa oni su dali Maršalat da SAD naprave ambasadu. Vi ste dali, mi smo bili protiv, u Gradskoj skupštini jedva je to prošlo, zato što ste morali da vrbujete neke druge da glasaju za to, nije bitno koga, pa sve ste učinili da Amerika dobije ambasadu, dajući taj Maršalat, to je dvor, Maršalat dvora.
Na kraju, kada pričamo o zabranama, znate li koliko ja slušam o tim zabranama? Pa jedno 30 godina sigurno. Evo, danas je 7. oktobar. Evo, da vam kažem, ako je 5. oktobra bila borbena strategija, 6. oktobra ste odmarali, 7. oktobra ste se već raspali, a da vam kažem, ja ovde nemam ni s kim da polemišem o 5. oktobru. Pa, ko je od vas učestvovao u 5. oktobru?
(Ana Jakovljević: Pa mi čas nismo tu, čas jesmo.)
Ne, ne, pa niste. Ja vama ništa nisam dobacivao, ako ste pratili, sedeo sam ovde pet sati i ništa nisam dobacio. Prema tome, nemojte da mi dobacujete. Jel razumete? Nisam se vama ništa obraćao, jer vi u tome niste ni učestvovali. Pričam o liderima DOS-a, o predsedništvu DOS-a. Koštunica. Gde je Koštunica? Uostalom, Koštunica je podržao Tomu Nikolića na izborima. Je li tako? Koštunica je podržao Tomu Nikolića, u odnosu na Borisa Tadića.
Zoran Đinđić je, nažalost, ubijen, što je najveća tragedija, upravo za vreme vlasti koja je došla posle 5. oktobra. Gde je Nenad Čanak? Goran Svilanović? Nigde. Nebojša Čović, Mićunović, Korać, Iakov, Milovanović, Dušan Mihajlović, Perišić, Veselinov, Vuk Obradović, Batić, Branislav Kovačević? Znate ko je ostao? Rasim, Ugljanin i Velja Ilić. I ne znam gde je bio Marijan Rističević.
(Borislav Novaković: Ana, da li ovo korespondira sa onim što treba da govori ministar unutrašnjih poslova?)
E, to su vam tekovine 5. oktobra. I nemojte da pričate o nekim zabranama, zato što ste vi hteli da zabranite, 7. oktobra ste me već zvali. Demokratska stranka, kada je ubijen Đinđić, koga ste hteli da zabranite i da uhapsite? Koštunicu. Zato što ste rekli da je to politički motiv za ubistvo Đinđića, a Đinđić mi je rekao da dok je on živ neće ići u koaliciju sa Koštunicom i sa G17 Plus. Prema tome, nemojte da pričate o tome i nemojte mi dobacivati. Vi ste govorili o zabranama. Ako već govorite i ako se već služite mačem, onda budite spremni da od njega i poginete. Hvala vam.
Zahvaljujem.
Dame i gospodo, pošto je na dnevnom redu Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti saobraćaja ne putevima, podsetiću da je osnovni tekst zakona više puta menjan, da je on donet 2009. godine. Naravno, složena materija i rešenja koja utiču na građane Srbije nameću da postoji veliki broj zainteresovanih subjekata, a između ostalog nisu samo građani – fizička ili pravna lica, nego i privreda. Zato se često dešavaju kontinuirane izmene ovog zakona, kako bi se odgovorilo novim potrebama i taj zakon unapredio u skladu sa potrebama prakse.
Rešenja u ovom Predlogu zakona o izmenama i dopunama ovog zakona su prevashodno usmerena na rešavanje problema nedostatka profesionalnih vozača u Republici Srbiji, kako bi se pomoglo toj transportnoj privredi i omogućio priliv novih vozača u komercijalnom saobraćaju. Takođe, ovim predlogom se olakšava procedura uključivanja u saobraćaj vozila čije je korišćenje od opšteg društvenog značaja, kao što su izgradnja auto-puteva, različiti kapitalni ili naučno-istraživački projekti i istovremeno ova predložena rešenja doprineće većoj bezbednosti svih učesnika u saobraćaju.
Da se ne bih javljao povodom ovih amandmana koji su bili, većina amandmana je bila podneta sa osnovnim tekstom, predlogom da se briše. Međutim, da se mi razumemo, Predlog ovog zakona je proizašao, pre svega, iz zahteva onih krugova koji su van MUP-a. Znači, mi ovde imamo samo, pošto je ovo jedan interresorni zakon, da tako kažem, i tiče se različitih ministarstava, jedan član koji se tiče MUP-a, a on se odnosi na… Kada je reč o privremenom oduzimanju, jel tako Lakićeviću, ovde je načelnik saobraćajne policije, privremenog oduzimanja predmeta koji je bio upotrebljen za izvršenje prekršaja prema vozaču, počiniocu težeg prekršaja iz oblasti bezbednosti javnog saobraćaja i sve ostalo je na neki način deo proizašao iz potrebe da se pomogne toj transportnoj privredi, da se pomogne ljudima. Bilo je velikih problema, isticao je rok za te tzv. kvalifikacione kartice.
To je taj petogodišnji rok koji je bio propisan zakonom i pošto zakon nije donet do kraja 2024. godine. Mi smo upravo na zahtev tih udruženja različitih, sećate se, bilo je to objavljivano, mnogi od njih su najavljivali određene neke proteste sa pravom zato što nije stiglo da bude na dnevnom redu Narodne skupštine, odnosno Agencija za bezbednost saobraćaja nije uspela da stigne da zameni toliki broj tih kartica. Znači, prema podacima Agencija za bezbednost saobraćaja, broj profesionalnih vozača kojima bi kvalifikaciona kartica istekla u 2024. godini je 82.000 vozača, a to je taj petogodišnji rok koji je bio propisan zakon. Upravo udruženja prevoznika su ukazala na potencijalni problem i mogućnost da veliki broj profesionalnih vozača neće moći da nastavi da obavlja poslove profesionalnog vozača usled nemogućnosti sticanja pet periodičnih obuka u roku od pet godina od dana izdavanja kvalifikacione kartice, što je uslov za produženje te kartice, a kada tome dodate, znate da su u tih pet godina, to su bile godine koje su praktično bile izgubljene, a to je godina sa kovidom, 2020. i 2021. godina, a kada ovlašćeni centri za obuku nisu mogli da održavaju obavezne seminare. Tako da su mnoge zemlje članice EU svojim propisima omogućile profesionalnim vozačima taj dodatni rok za sticanje pet periodičnih obuka u cilju produženja kvalifikacione kartice profesionalnog vozača.
Imajući u vidu značaj ovog problema, Vlada je 20. decembra donela Uredbu o posebnim uslovima važenja kvalifikacionih kartica vozača izdatih do 31. decembra 2020. godine.
Upravo sada dopunom kroz zakon, dopunom ovog zakona omogućiće se ovim profesionalnim vozačima produžetak važenja kartice i Koda 95 najduže sedam godina od datuma izdavanja kartice. U praksi to će značiti da vozači koji obavljaju prevoz tereta i putnika na teritoriji Republike Srbije da će moći da nastave obavljanje ovog posla bez izdavanja novih dokumenata.
Oni bi se nesmetano mogli kretati van granica Srbije, i moraće naravno, da podnesu zahtev za izdavanje nove vozačke dozvole u kojoj će biti upisan taj međunarodni Kod 95 sa rokom važenja najduže sedam godina od datuma izdavanja kartice. Upravo to je bio i glavni motiv zašto idemo sada sa izmenom ovog zakona.
Inače, u planu je donošenje novog, odnosno da tako kažem, jedna obimnija i sistematičnija izmena zakona koja se baš tiče bezbednosti u saobraćaju u smislu preispitivanja kaznene politike, jer znate da mi stalno izvlačimo zaključke na osnovu pre svega broja saobraćajnih nesreća i broja poginulih ljudi u saobraćajnim nesrećama. Veliki broj ljudi koji izazivači saobraćajnih nesreća su praktično povratnici. Tako da to onda nameće i neke zaključke ili razmišljanje o tome na koji način ta kaznena politika da bude u narednom periodu.
Znači, to je suština ovih predloženih, da sada ne idem po amandmanima.
Želim samo da kada sam se već javio, nisam hteo da koristim to vreme pošto su bile određene primedbe na ponašanje pripadnika MUP ovde u ovoj zgradi Skupštine, želim da dodam, da samo dve stvari istaknem. Pošto je od strane nekih bilo napomenuto da je namerno izazvana ta dojava o bombi u Skupštini, mislim da svima treba da bude jasno da policija postupa profesionalno. Svi koji se bave ovim poslom, a ima među pripadnicima i vladajućih partija i opozicionih, oni koji su profesionalno bili i u MUP znaju kako se reaguje u tim situacijama i na koji način se obavlja taj tzv. kontradiverzioni pregled.
Inače, taj pregled se obavlja u ovoj sali i u glavnim salama Skupštine pred svako zasedanje i spolja pred svako zasedanje Narodne skupštine Republike Srbije i tu nema nikakvih izuzetaka. Policajci koji tu dođu u prisustvu službenih pasa koji se bave pronalaženjem eksplozivnih naprava, detektori se tu koriste i jedan broj ljudi koji se nalazi pre svega u policijskoj brigadi, ali u Jedinici za zaštitu i obezbeđenje određenih objekata i ličnosti ne razlikuje da li je neko pripadnik vladajućih ili opozicionih političkih stranka i da li se neke prostorije koriste za ove ili one.
Inače, mi svakodnevno imamo, mi smo pre desetak dana, dvadeset dana imali jednu dojavu da je na aerodromu postavljeno ne znam koliko eksplozivnih naprava, na mestima i da ukoliko se u roku od dva sata ne proglasi obustava međunarodnog saobraćaja avio da će biti aktivirane. Vi morate da postupate.
Ovo nije politika, ovo je policija, i molim da neko ne zloupotrebljava to, jer mi moramo da reagujemo na svaku prijavu.
Druga stvar, oko ulaska u zgradu ovde. Narodna skupština je ovlašćena i ona sama, a ja sam bio predsednik Narodne skupštine, pa imam priliku da o tome naravno, i svedočim, mada to nije bilo u vreme kada sam ja bio predsednik, ali ne znam, koje godine mislim da su bilo čak pre 10 godina donete određene odluke, ili kako se to kaže, o unutrašnjem redu ovde u Skupštini, MUP je ovde u Skupštini samo po vašim odlukama da brine o redu u Skupštini. Pravila vi utvrđujete, pa i utvrđujete šta se unosi u zgradu, šta se ne unosi u zgradu. Tako je definisano da se u sale ne unose i u centralni hol hrana i piće. Nikakve veze nema to sa postupanjem policije.
Ako postoji neka potreba, ja pozivam i sve nadležne odbore ovde koji se tim pitanjima bave, da ta pitanja regulišu, pošto mi nemamo fizički sada odvojene kontrole za hol i druge sale i ovu glavnu salu. Jedino sada da postavimo na svakih 10 metara posebne kontrole za ovu ovde salu itd. ali to je sada stvar odbora, odnosno ne znam da li je to Administrativni odbor. Tako da vas molim da i tom pitanju posvetite pažnju kako ne bi pripadnici policije dolazili u jednu situaciju da oni moraju da arbitriraju kako će da se u određenom trenutku ponašaju.
Isto tako bih zamolio i poslanike da imaju u vidu da to što neko ima imunitet ne znači da je oslobođen od odgovornosti za vršenje krivičnih dela. Tačno se zna na šta se taj imunitet odnosi. Odnosi se na pritvaranje i to u određenim slučajevima.
Sa druge strane, poslanici se ne pretresaju prilikom ulaska. Znate šta znači pretres? Ono kroz šta vi ovde prolazite nije pretres. Vi ostavljate torbe, kapute, sakoe ili ne znam šta još. Putovali ste svuda po svetu. Ja kada sam ulazio u Kongres ili kada sam ulazio u ruske prostorije, pa da ste najveći mogući prijatelj na svetu ako nešto ne uradite, neće vas pustiti da uđete.
Znači, molim sve da se pridržavaju propisa. Ostavi se torba. Imate pregled, to je rendgen, vidi se šta je u torbi, poslanik prolazi kroz KD vrata tzv. Ako ima upozorenje da postoji nešto što je metal zamoli se da to izvadi. Poslanici se ne pretresaju. Nemoj neko da laže i da ovde govori svima da je neko nekoga pipkao ili pretresa. Upravo zato što se poslanici ne pretresaju neki su mogli da unesu šta su uneli.
Tako da, to je puna istina o svemu i ne bih hteo da sada idem dalje i policija će se strogo pridržavati. Uostalom, nismo mi od juče. Ovde je to 30 godina. Trideset godina postoje ista pravila. Skupština nema svoje obezbeđenje, nego se koristi MUP.
Da ne komplikujem dalje. Neću se više javljati oko ovih amandmana. Ne znam ni da li su ljudi koji su podnosili amandmane ovde prisutni, ali vas molim da razumete da ovaj zakon je promenjen isključivo zbog ljudi koji su profesionalni vozači i potrebe da oni nemaju problema kada sada idu da rade i da voze naročito van granica naše zemlje. To je osnovna suština. Hvala.
Nema govora na sednicama odbora.
(Beograd, 18.11.2020.)
| Funkcija | Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija | Izvor prihoda | Interval | Neto prihod | Valuta | Vreme obavljanja / od-do |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Predsednik Narodne skupštine | Narodna skupština Republike Srbije (Plata) | Republika | Mesečno | 128585.00 | RSD | 22.10.2020 - |
| Predsednik Narodne skupštine | Narodna skupština Republike Srbije (Paušal) | Republika | Mesečno | 33148.00 | RSD | 03.08.2020 - |