| 05.06.2025. | Odluka o izboru potpredsednika Narodne skupštine |
usvojen
|
| 20.04.2024. | Zakon o izmenama i dopuni Zakona o lokalnim izborima |
usvojen
|
| 08.03.2024. | Odluka o izboru predsednika Narodne skupštine |
usvojen
|
Zahvaljujem.
Poštovani narodni poslanici, koristiću svoje pravo iz člana 287. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije i svoje pitanje danas uputiti Ministarstvu za zdravlje.
Pre svega, želim da izrazim snažnu podršku i pohvalim strateške poteze naše države i predsednika Republike, koji su krunisani potpisivanjem ugovora sa kompanijom „AstraZeneka“. Kao što smo videli, Srbija je osigurala pristup najsavremenijim ekološkim terapijama za deset novih indikacija. Ponosna sam na činjenicu da naša zemlja danas obezbeđuje najbolje i najskuplje lekove na svetu, pokazujući da je zdravlje naših građana apsolutni prioritet.
Upravo u duhu tog velikog dana za naš zdravstveni sistem i partnerstva sa Velikom Britanijom, koja je svetski lider u medicinskom znanju, želim da ukažem na sledeći neophodan korak.
Ako smo obezbedili najmodernije lekove, moramo obezbediti najmoderniju dijagnostiku. Kao narodna poslanica, ali i kao žena koja se lično suočila sa dijagnozom tumora dojke, uvidela sam gde naš sistem uprkos svom napretku još uvek robuje starim protokolima. I dok pozdravljam sve što je urađeno, moram istaknuti i surovu statistiku koja opominje. U Srbiji svake godine od raka dojke oboli oko 4.600 žena. Od tog broja čak 75% do 80% su žene sa hormonski zavisnim tumorom. To je više od 3.500 naših majki, sestara, ćerki. Nauka nam jasno kaže – kod velikog broja ovih žena, naročito kod onih kod kojih je bolest otkrivena na vreme hemoterapija ne donosi nikakav benefit u preživljavanju.
2/3 AL/IR
Kao neko ko prati ovaj resor, poznajem tu jasnu nameru države da onkološka zaštita bude na evropskom nivou. Upravo podstaknuta tim uspehom, želim da ukažem na prostor za još jedan ključni iskorak koji bi Srbiju postavio na lidersko mesto u regionu po pitanju precizne medicine.
Moj lični primer, ali i primer hiljada žena u Srbiji, pokazuje da su nam protokoli za rani stadijum raka dojke ostali nedorečeni. Kod pacijentkinja sa ranim hormonskim zavisnim tumorom naš sistem i dalje rutinski predlaže hemoterapiju. To znači da mi danas zbog zastarelog protokola svakog dana tri žene u Srbiji nepotrebno šaljemo na hemoterapiju. Mi ih nepotrebno izlažemo gubitku kose, padu imuniteta, riziku od oštećenja srca i gubitku radne sposobnosti, dok nauka nudi precizno rešenje.
Međutim, kao što sam rekla, savremena nauka dokazuje da je kod ovakvih pacijentkinja hemoterapija često neefikasna, dok hormonska blokada i radio-terapija su sasvim dovoljne. Da bismo znali kojim je ženama, koje boluju, koje imaju visokorizični hormonski tumor, neophodna terapija, potrebno je uvesti genomske testove. Oni precizno kažu – ovoj ženi hemoterapija ne pomaže. U Srbiji se ovi testovi još uvek plaćaju i rade se u privatnim ambulantama, koštaju oko tri hiljade evra, što diskriminiše te žene koje taj novac nemaju.
Studije pokazuju da uvođenje genomskog testiranja menja odluku onkologa u preko 50-60 slučajeva, eliminišući potrebu za hemoterapijom. To znači da hiljadu žena godišnje spašavamo nepotrebne hemoterapije.
Jednokratni trošak testa je višestruko niži od troškova citostatika, hospitalizacije lečenja teških nuspojava i dugotrajnih bolovanja mladih žena koje su stub naših porodica.
Protokol kaže, i čini mi se da je taj protokol iz 1994. godine, hormonski zavisni tumor, plus jedan pozitivni limfni čvor, po automatizmu predviđa hemoterapiju. Ovakav pristup ignoriše biologiju tumora i vodi ka preteranom lečenju, što direktno narušava zdravlje žena, iscrpljuje budžet Republike Srbije. kao što sam rekla, cena jednog testa je oko tri hiljade evra. Država trenutno plaća štetu umesto da plati preciznost.
Moje konkretno pitanje, s obzirom na to da je Vlada već pokazala stub za inovacije, kada možemo očekivati da RFZO uvrsti refundaciju genomskih testova na listu usluga za žene do 50 godina u ranom stadijumu bolesti.
Uvođenjem ovih testova zapravo bi doneli uštedu budžeta jer bismo prestali da plaćamo skupu hemoterapiju, bolovanja, rehabilitaciju ženama kojima citostatici objektivno nisu potrebni, ali im dodatno narušavaju zdravlje.
Pokrenuću inicijativu kao logičan korak u modernizaciji naše onkologiji, da prestanemo da lečimo papir, statistiku i broj limfnih čvorova, da krenemo da lečimo biologiju svakog pacijenta ponaosob.
Žene do 50 godina su stub porodice i privrede. Poštedite ih agresivnih hemoterapija, pomozite im da se brzo vrate na posao, da očuvaju kvalitet života, dostojanstvo života, da očuvaju svoje porodice. Znamo da je tumor bolest ne samo jednog člana porodice, već cele porodice.
Moju inicijativu predaću Odboru za zdravlju i Odboru za finansije da se u rebalansu ove godine ili budžetom sledeće godine izdvoje sredstva za kupovinu genomskih testova kako bi svim ženama bili dostupni i time bi otklonili diskriminaciju i omogućili jednako pravo da svaka žena svoj tumor leči po biologiji, a ne po statistici i po protokolu. Takođe ću uputiti inicijativu i predsednici Narodne skupštine, kao i predsedniku Republike Aleksandru Vučiću.
2/4 AL/IR
Moja inicijativa nije populistička, nije ni medicinska samo, ona je i ekonomska i duboko humana. Neka Srbija bude zemlja koja leči svoje pacijentkinje po meri njihove genetike, a ne po šablonu i po zastarelim statistikama. Hvala.
3/1 JJ/CG 12.25 – 12.35
Zahvaljujem, poštovana predsednice.
Poštovani narodni poslanici, nije mi bila namera da danas u svom govoru izađem iz teme rasprave amandmana na budžet, ali moram da iskoristim priliku i da skrenem pažnju na vršnjačko nasilje koje se pre nekoliko dana dogodilo u mom gradu, u Kraljevu. Dečaka koji ima 13 godina i koji se bori sa ozbiljnim zdravstvenim problemima fizički i verbalno je zlostavljala grupa vršnjaka iz njegove škole. Majka dečaka je otkrila šta se tačno dogodilo i da je njen sin krenuo u šetnju po svom kraju, ne sluteći da će upravo drugari iz škole iz čistog mira nasrnuti na njega.
Drugari su krenuli da bacaju petarde na njega, da ga snimaju, tačnije, kako njegova mama navela, jedan dečak je držao telefon dok su drugi dečaci ga terali da vrišti u kameru, da priča da je autističan, da skače i da kaže da je „ćaci“. Hvatali su ga za međunožje, terali ga da uđe u Ibar. On je pokušavao da pobegne, ali nije uspeo, jer su ga oni opkolili. U jednom trenutku naišla je grupa srednjoškolaca i nasilnici su pobegli. Inače, dečak je privremeno rođeno dete, koje ima smanjen kapacitet pluća, astmu, razvojnu disfaziju, zbog koje je kasno progovorio. Uprkos tome, one je odličan đak šestog razreda, nasmejan, dobar drug, voli da ide u školu i da se druži. Ono što njega i njegove roditelje očekuje je borba sa traumom.
Škola i nastavnici su obavešteni o svemu što se desilo, a dalju proceduru preuzeo je školski tim za zaštitu od diskriminacije, nasilja i zlostavljanja. Pitam se da li je to dovoljno, da li može to da bude garant da takvi nasilnici neće ponoviti isto na nekom drugom detetu? Postoji li način da se roditelji sankcionišu, jer su to danas deca iz Kraljeva, sutra će to biti deca iz nekog drugog grada u Srbiji. Koliko se kroz instituciju Ministarstva prosvete može raditi da se vršnjačko nasilje iskoreni?
Svakako o ovome ne treba ćutati. Treba uključiti javnost, ako ništa drugo verujem u pojam stida, ako ne kod dece, onda makar kod njihovih roditelja. Tu je i Ministarstvo pravde, volela bih da se i Ministarstvo pravde uključi, takođe, Ministarstvo za socijalna pitanja. Ono što sprečava neke strožije kazne, je to što je osnovno obrazovanje obavezno i Ustavom zagarantovano. Nasilnici su na neki način zaštićeni i kao da ih nekako, čini mi se, negujemo, prebacivanjem u druga odeljenja ili u druge škole, problem se često ne rešava, nego se fokus nasilnika samo prebacuje na drugu žrtvu.
Kao što sam rekla, volela bih da se osim javnosti, uključi i Ministarstvo pravde, kao i Ministarstvo za brigu o porodici, kao i Ministarstvo za socijalna pitanja, koje bih ovom prilikom pohvalila za otvorenost i stručan pristup rešavanju problema, na brzim i pre svega, konkretnim odgovorima na probleme građana. Ja sam možda na trenutka izašla iz teme, ali mislim da je ovo svakako mnogo važnija tema za sve nas koji ovde sedimo i ovde raspravljamo o budžetu.
Što se tiče budžeta, pohvalila bih predlog izmene Zakona o utvrđivanju garantne šeme kao mere podrške mladima za kupovinu prve nepokretnosti, kojom se sredstva za ovu namenu uvećavaju za dodatnih 200 miliona. Videli smo u prvih šest meseci primenu ovog zakona, da je interesovanje bilo veliko i da je konstantno broj novih zahteva u porastu.
Pošto dolazim iz Raške oblasti, tačnije iz Kraljeva, i kao jedan lokal patriota, moram da naglasim da se kroz budžet odvajaju dodatna sredstva za završetak Moravskog koridora. Više puta sam u Skupštini pričala o značaju Moravsku koridora za Kraljevo, ali i za ceo Raški, Moravski, Pomoravski okrug. U ovom delu Srbije gravitira oko 500 hiljada građana, i sigurna sam da će se njegovim završetkom doprineti turističkom, ekonomskom, razvoju tog dela naše zemlje.
Moram da zamolim, mada tu nije ministarka za infrastrukturu, ali moram da uputim ponovo jedno pitanje i da naglasim problem urbane regeneracije u Dositejevoj ulici. Prva zgrada useljena, druga zgrada u fazi završetka. Samo želim da pitam kada i kojim tempom će se završiti treća i četvrta zgrada, kako bi svih 366 porodica konačno ušlo u svoje nove domove.
Još jedna stvar, jeste da nije budžet, ali se isto tiče Ministarstva za infrastrukturu, grad Kraljevo je krenulo u pripremu rekonstrukcije starog Ibarskog mosta, u narednim danima će se obaviti snimanje Ibarskog mosta, koji predstavlja žilu kucavicu za grad Kraljevo. Ono što je nama potrebno je pomoć i stručna i finansijska od države, jer mi to kao grad nećemo moći sami da završimo. Hvala.
Zahvaljujem.
Poštovana predsedavajuća, poštovani narodni poslanici, koristim pravo iz člana 2087. Poslovnika Narodna skupština, da postavim pitanja i svoje današnje pitanje upućujem Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
Na početku bih iskoristila priliku da pohvalim izgradnju, odnosno završetak i puštanje u rad brze pruge Beograd-Subotica, deonica brze pruge između Novog Sada i Subotice je duga 108 kilometara i time je završena jedna od najvažnijih projekata u Srbiji, železnička pruga Beograd-Novi Sad-Subotica i granica sa Mađarskom se približila, ukupne dužine 183 kilometara. Za građane Subotice je ovo istorijski trenutak jer je putovanje koje je do Beograda trajalo nekih četiri i po sata, je skraćeno na sat i 40 minuta.
Kao poslanica koja dolazi iz Kraljeva pohvalila bih i što je usvojen projekat „Modernizacija i rekonstrukcija železničke pruge Stalać-Kraljevo“. U planu je uspostavljanje jednokolosečne pruge prilagođene mešovitom saobraćaju sa brzinom do 120 kilometara na sat.
Ono što ja želim da pitam danas Ministarstvo za saobraćaj i infrastrukturu je kada se planira rekonstrukcija železničke pruge Kraljevo-Kragujevac-Lapovo? S obzirom da u ovom trenutku vozovi na toj relaciji voze nekih 30 kilometara na sat, kada će se uraditi ova rekonstrukcija i time ponovo biti vraćena direktna železnička linija Kraljevo-Beograd.
To je prvenstveno značajno ne samo za Kraljevčane nego i za građane Kragujevca jer mnogi Kragujevčani koji žive u selima između Kraljeva i Kragujevca rade u kompaniji „Leoni“ koja je u Kraljevu, koja zapošljava nekoliko hiljada građana, a sa druge strane mnogi Kraljevčani rade u Kragujevcu, a takođe i mnoga deca iz Kraljeva studiraju u Kragujevcu.
Kada bi se uradila rekonstrukcija pruge Kraljevo-Kragujevac, mislim to ne mora da bude projekat brzine 120 kilometara kao što je planirano na deonici Kraljevo-Kruševac, to može biti i brzina do 80 kilometara na sat, vozovi bi na liniji Kraljevo-Kragujevac stizali za nekih 40 minuta, a to je opet brže neko kolima, jeftinije, sigurnije, a do Beograda bi samim tim se stizalo za nekih dva, dva i po sata.
Znamo da se glavna železnička stanica nalazi u samom centru Beograda i građanima koji dolaze u Beograd bi bilo mnogo lakše da se orijentišu i dođu do mesta zbog kojeg su došli u Beograd, prvenstveno, nažalost, građani iz provincije u Beograd dolaze zbog Kliničkog centra, tako da bi im sam Klinički centar bio mnogo bliži.
S obzirom da znam da su razlozi zbog kojih je pre nekoliko godina ukinuta direktna železnička linija Kraljevo-Beograd su nedovoljan broj voznih sredstava i nedovoljan broj zainteresovanih putnika, jer se putovalo nekih pet sati do Beograda, a u poslednjem periodu „Železnice Srbije“ su nabavile nove modernije vozove, koji bi na rekonstruisanoj pruzi Kraljevo-Kragujevac mogli da saobraćaju i time pruže pun komfor putnicima, tu mislim na pristup internetu, moderna udobna sredstva, sigurnost i sve to. Verujem da bi i broj ljudi koji bi putovali za Beograd bio ogroman, time bi pospešili rad železnice i kvalitet putovanja, ali i našim građanima bi pružili veću sigurnost, jer znamo da je železnički saobraćaj mnogo sigurniji i bezbedniji od drumskog.
Znajući podatak da mašinovođe iz Kraljeva voze iz Užica voz za Beograd, znači Užice ima direktnu liniju za Beograd, znači da Kraljevo ima i stručan kadar i tim mašinovođama bi pružili mogućnost da iz svog grada upravljaju vozovima do Beograda, a ne iz Užica. Zahvaljujem.
Nema govora na sednicama odbora.
(Beograd, 29.12.2021.)
| Funkcija | Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija | Izvor prihoda | Interval | Neto prihod | Valuta | Vreme obavljanja / od-do |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Odbornik | Skupština grada Kraljeva (šef odborničke grupe) | Grad | Mesečno | 18000.00 | RSD | 02.07.2020 - |
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije | Republika | Mesečno | 80000.00 | RSD | 03.08.2020 - |
| Grad Kraljevo (član Komisije za urbanizam) | Grad | Po zasedanju | 2047.00 | RSD | 02.07.2020 - |