| 20.04.2024. | Zakon o izmenama i dopuni Zakona o lokalnim izborima |
usvojen
|
| 08.03.2024. | Odluka o izboru predsednika Narodne skupštine |
usvojen
|
Hvala lepo.
Poštovana predsednice Narodne skupštine Republike Srbije, poštovani potpredsednici, uvaženi ministri, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije, kao član Odbora za poljoprivredu u sledećih nekoliko minuta ispred poslaničke grupe SVM ću govoriti o Predlogu zakona o semenu i sadnom materijalu poljoprivrednog i ukrasnog bilja.
Novim zakonom Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva uređuje propise u ovoj oblasti što će rezultirati kvalitetnijom proizvodnjom, jasnim pravilima i većom kontrolom na tržištu.
Zakon uvodi strožu kontrolu nad svim fazama proizvodnje i prometa semena i sadnog materijala. Uvodi se i jedinstveni registar semena i sadnog materijala kao i obavezna sertifikacija što znači da sve što se nađe na tržištu mora ispunjavati jasno propisane i stroge uslove kvaliteta.
Umesto tri postojeća zakona kojima je ova oblast trenutno uređena, a koje su dobrim delom zastareli jer su doneti pre više godina sada se donosi jedan sveobuhvatan zakon koji prati potrebe savremene poljoprivrede, tehnološki razvoj i propise međunarodnog tržišta.
Primena zakona se odnosi na širok spektar poljoprivrednog i ukrasnog bilja, uključujući i žitarice, povrće, voće, industrijsko bilje i vinovu lozu. Ministar poljoprivrede ima ovlašćenje da dodatno definiše vrste bilja na koje se primenjuje. Ovim zakonom kategorije semena i sadnog materijala u potpunosti su usklađene sa marketing direktivama Evropske Unije, a njegovo donošenje doprineće ispunjavanju merila jedan za otvaranje pregovara u poglavlju 12 - bezbednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, koje predstavlja deo reformske agende pripremljene na osnovu plana rasta za Zapadni Balkan.
Donošenje novog zakona istovremeno će doprineti i ispunjavanju uslova za otvaranje Klastera 5 – resursi, poljoprivreda i kohezija.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede će obezbediti da se privrednim subjektima ostavlja rok od tri godine da usklade svoje poslovanje sa ovim zakonom. Ovim zakonom se uspostavlja sistem potpunog nadzora nad proizvodnjom, doradom, uvozom i prometom semena i sadnog materijala. Njegov cilj je povećanje kvaliteta domaće poljoprivredne proizvodnje, zaštita potrošača i usklađivanje sa evropskim standardima. Da podsetim, Evropska komisija je odobrila ovaj Predlog zakona još u novembru 2023. godine
Moja jedina primedba je, kao što sam rekao na sednici Odbora za poljoprivredu, da Zakon ne reguliše prava i obaveze autora semena, da li možemo da zaštitimo u našim institucijama i naša semena?
Takođe, smatram da je potrebno predvideti dovoljno podsticaja za očuvanje autohtonih sorti i omogućiti posebne mere podrške za tradicionalne i lokalne sorte, kako bi se očuvala genetička raznovrsnost.
Primena u praksi zavisi od pravilnika koji tek treba doneti. Biće ključno da budu precizni i izvedivi. U primeni olakšati procedure za male proizvođače, ojačati laboratorijsku, infrastrukturnu i nadzorne kapacitete.
Kada već razgovaramo o sertifikovanom semenu dozvolite mi samo jednu kratku digresiju. Ja sam i na Odboru naglasio i sa jedne strane pohvalio sprovođenje regresa za sertifikovano seme. Pravilnikom je izgrađeno donošenje rešenja, isplatu i tako dalje, uz jednu značajnu primedbu, da su izostale nekoliko kultura u ratarskoj proizvodnji i kompletno povrtarstvo i to je predstavljao problem pošto smo mi podstakli naše poljoprivredne proizvođače da kupuju sertifikovano seme.
Da se vratim na Predlog zakona kao zaključak. Rekao bih da ovaj Predlog zakona predstavlja značajan iskorak ka usklađivanju srpskog zakonodavstva sa evropskim standardima u oblasti semena i sadnog materijala. On donosi strožu kontrolu i veću odgovornost proizvođača i bolje usklađivaste što dugoročno može doprineti kvalitetu poljoprivredne proizvodnje i konkurentnost.
Samo da dodam, uvaženi ministre, da mi iz SVM podržavamo sve vaše napore u cilju podizanja stočnog fonda i hteo bih da pohvalim i Uredbu o mlečnim proizvodima koji ste još proletos nagovestili na Odboru za poljoprivredu posle preuzimanja dužnosti ministra poljoprivrede, podržavamo sve uredbe kojima je cilj zaštita potrošača, kao i malih proizvođača, u ovom slučaju proizvođača mlečnih proizvoda, još ako budete slično uradili sa mesom, u smislu domaćeg mesa, šta se smatra domaćim mesom, pa sve ostalo, biće to pravi potez. Naravno, očekujemo vas u našem kraju, možda na nekoj poljoprivrednoj tribini.
Još samo jedna rečenica. U danu za glasanje Poslanička grupa SVM će glasati za ovaj zakon.
Hvala.
Hvala vam lepo.
Uvažena predsednice Narodne skupštine Republike Srbije, uvaženo predsedništvo, uvaženi ministri Vlade Republike Srbije, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije, u sledećih nekoliko minuta ću govoriti o Ugovoru o slobodnoj trgovini između Vlade Republike Srbije i Vlade Arapske Republike Egipta i želeo bih da ukažem na veličinu tržišta, na mogućnosti saradnje, na mogućnosti koje pruža to tržište sa posebnim osvrtom na poljoprivredu, pošto je to za nas iz Saveza vojvođanskih Mađara izuzetno važna i prioritetna privredna grana, a i ja lično sam član Odbora za poljoprivredu Narodne skupštine Republike Srbije.
Predsednik Egipta Abdel Fatah el Sisi i predsednik Srbije Aleksandar Vučić su 2022. godine prilikom posete egipatskog predsednika Srbiji usvojili zajedničku Deklaraciju o uspostavljanju strateškog partnerstva dve države. Deklaracijom je predviđena politička koordinacija u bilateralnim i međunarodnim pitanjima, saradnja u oblastima odbrane i bezbednosti, privredna saradnja na osnovu Sporazuma o slobodnoj trgovini, dakle o čemu razgovaramo sada, saradnja u oblasti poljoprivrede, energije i energetske bezbednosti sa naglaskom na razvoju i diversifikaciji gasnih i drugih energetskih izvora.
U tom periodu se postavljalo pitanje kakve su mogućnosti i saradnja sa Egiptom i u kojim oblastima, kao npr. u oblasti poljoprivrede i proizvodnje hrane, koje su među nosećim privrednim granama u obe zemlje i koje tradicionalno zapošljavaju veliki broj ljudi i da sa izvozom u Egipat imamo problem zbog visokih carinskih opterećenja.
Ta opterećenja su najveća kada se radi o izvozu svežeg voća, jabuka, krušaka, kajsija, trešanja, višanja, breskvi, nektarina, šljiva i suve šljive. Carina za suve šljive je 30%, za kajsije čak 60%. Najniža carina od 10% se primenjuje na uvoz trešanja i višanja. Sa tako visokim carinama smo bili apsolutno nekonkurentni, jer je Evropska unija još pre nekoliko godina potpisala Sporazum o slobodnoj trgovini sa tom zemljom. Njihovi proizvodi su ulazili na to veliko tržište od 112 miliona ljudi bez carine, a naši sa već pomenutim carinskim stopama.
Inače, dozvolite mi samo jednu kratku digresiju, po mišljenju stručnjaka najveće šanse što se izvoza voća tiče imamo sa izvozom jabuka, borovnica i trešanja i da je to sasvim realno da plasiramo na tržište Egipta.
Sa uvozom od 10 do 12 tona žita godišnje Egipat predstavlja šansu za izvoz srpskog žita. Srbija bi na to tržište mogla prvo da plasira poljoprivredne i prehrambene proizvode, a onda u određenom momentu kako bi se ti odnosi razvijali svakako i određene proizvode prerađivačke industrije, kao i metalne i hemijske industrije.
Ova godina 2025. će biti odlična za saradnju, jer će doći do velikog razvoja u ekonomiji, trgovini, investicijama i da će potpisivanjem Sporazuma o slobodnoj trgovini, nakon što stupi na snagu, uvećati obim trgovine između dve zemlje, po nekim procenama kao što je i koleginica rekla, čak do 400%.
Po informacijama koje potiču iz Privredne komore Srbije mnoge domaće velike firme su sa Privrednom komorom Srbije u pripremama za otvaranje predstavništava, kako bi sve bilo urađeno na najbolji mogući način i kako bi srpskim firmama bilo olakšano poslovanje na tržištu Egipta da bi se egipatskim kompanijama omogućilo da lakše dođu do partnera u Srbiji.
Inače, spoljnotrgovinska razmena Srbije i Egipta u 2023. godini iznosila je 88,3 miliona dolara. Najzastupljeniji proizvodi u izvozu Srbije u Egipat su duvan, proizvodi namenske industrije, cigarete, dok iz Egipta najviše uvozio ureu, fosfate i so.
Potencijal za saradnju sa egipatskim tržištem vidi se i u sektorima poljoprivrede i prehrambene industrije, energetike, informaciono-komunikacionih tehnologija i hemijske i gumarske industrije.
Potencijal za izvoz u Egipat postoji još posebno u segmentu vafla i biskvita, kao i u segmentu sokova od voća i povrća koje Egipat na godišnjem nivou uvozi u vrednosti od blizu 30 miliona dolara. Potencijali postoje i u segmentu stočne hrane za životinje. Trenutno carinsko opterećenje je oko 40% i treba imati u vidu da u Egiptu postoji velika potražnja za lekovima, posebno za onima na bazi penicilina i kortikosteroida. Takođe, i njihova Vlada je usmerena na razvoj preventivne medicine, što podrazumeva nabavku određenih medicinskih uređaja. Dugoročno će postojati mogućnost saradnje u oblastima medicinskih aparata i laboratorijske opreme.
Još jedan značajan potencijal za izvoz na tržište Egipta su proizvodi od plastike. Trenutna carinska opterećenja su od 15 do 60%. Posebno se traže cevi i krute cevi od plastike, čiji uvoz u Egipat iznosi oko 60 miliona dolara, kao i pneumatske gume za kamione i autobuse.
U sektoru metalske industrije postoji potencijal za plasman građevinskih okova, konstrukcija i delova od aluminijuma.
Poštovane dame i gospodo, sve gore navedene činjenice ukazuju na to, kao što rekoh, da Srbija i proizvodi iz Srbije ulaze na tržište sa 112 miliona stanovnika, čija kupovna moć, doduše, nije kao što je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ali svakako je ogromno tržište i ne smemo zaboraviti na turistički potencijal Egipta koji je šansa za plasman već pomenutih proizvoda i zbog svih navedenih razloga poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara će glasati za ovaj sporazum. Hvala vam lepo.
Hvala lepo.
Poštovana predsedavajuća, poštovano predsedništvo, uvaženi ministri Vlade Republike Srbije, uvažene koleginice i kolege narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije, pred nama je rebalans budžeta i kao član Odbora za poljoprivredu hteo bih da se osvrnem zbog kratkog vremena isključivo na taj deo što se tiče poljoprivrede.
Sama činjenica da je agrarni budžet povećan sa 18 milijardi dinara je za svaku pohvalu i takođe pozdravljamo činjenicu da je Vlada uspela da se i Ministarstvo da je uspelo da se dogovori sa udruženjima poljoprivrednika i da je postignut sporazum. Ukupni budžet je sada 125 milijardi dinara, odnosno sa refakcijom goriva 132 milijarde. Sve to će biti, a od toga preko sto milijardi imamo za direktne podsticaje i to će biti sa jedne strane dovoljno novca za ispunjenje ranijih obećanja, odnosno za deo sporazuma koji je postignut sa udruženjima poljoprivrednika.
Tu pre svega mislim na podsticaj za deklarisano seme, do 17 hiljada dinara po hektaru, što mnogi poljoprivrednici čekaju već mesecima i mi to zaista iz Saveza vojvođanskih Mađara pozdravljamo i podržavamo.
Nadam se da će izmena Zakona o podsticajima vrlo brzo ući u skupštinsku proceduru. Po mojim informacijama, javna rasprava je završena juče, i gospodin ministar Martinović potvrđuje, što znači da će vrlo brzo ući u proceduru, kako je to i najavio predsednik Vlade na jednoj sednici u julu mesecu. Nadam se da ćemo taj zakon usvojiti u oktobru mesecu i da ćemo omogućiti zakonski okvir, tj. zakonsku osnovu za raspisivanje, tj. za izradu pravilnika i da se što pre objavi javni poziv.
Takođe su povećani pojedini podsticaji u stočarstvu, koji treba da doprinesu povećanju stočnog fonda u Srbiji, o čemu i te kako moramo da vodimo računa, jer se padom stočnog fonda na njivama ne koristi stajnjak, koji rešava problem suve zemlje u sušnim periodima, utiče na kvalitet, a već imamo problem sa kvalitetom humusa.
Moram takođe da istaknem da su pomenuti podsticaji u stočarstvu doprineli trendu rasta umatičenih grla ovaca i u Potiskom regionu, iz kojeg ja dolazim, a tu su opštine Senta, Ada, Kanjiža i Čoka, gde imamo 32 hiljade grla, kao i što imamo oko 9.000 mlečnih krava i oko 3.000 tovnih rasa.
Sa ovim visokim podsticajima moći ćemo da napravimo mnogo bolji efekat ako u novoj strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja, koji je, po nama iz Saveza vojvođanskih Mađara, mi smo to više puta istakli u javnosti, jedan važan strateški dokument, ne samo da se usvoji, nego da se kasnije i primenjuje i da odredimo sa tom strategijom prave smernice, usku povezanost biljne proizvodnje i stočarstva i da krajnji cilj bude svakako prehrambeni suverenitet naše zemlje.
Ja sam na sednici Odbora istakao neke važne stvari za nas iz Saveza vojvođanskih Mađara, a to je rešavanje svakako penzijsko-invalidskog osiguranja, organizovane edukacije poljoprivrednika, daljih ulaganja u navodnjavanje, uređenje tržišta, pa do pošumljavanja, sa posebnim osvrtom na te opštine koje imaju mali procenat pošumljenosti. Naravno, i za obezbeđivanje sezonskih intervencija, što ste i sami, gospodine ministre, jednom u Odboru najavili, da ćete se uvek truditi da se izdvoje sredstva…
(Predsedavajuća: Molim vas, isteklo vam je vreme, završite misao.)
Završiću misao, hvala vam lepo, poštovana predsedavajuća.
Pošto zbog posledica ogromne suše poljoprivrednici zahtevaju od nas pomoć, da se proglasi elementarna nepogoda, u svakom slučaju, mi smo iz Saveza vojvođanskih Mađara uvek partneri u svemu što doprinosi unapređenju poljoprivrede u celini u Srbiji. Hvala lepo.