EDIN ĐERLEK

Stranka pravde i pomirenja

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Edin Đerlek prvi put je izabran za narodnog poslanika u 14. sazivu, kao drugi na listi Usame Zukorlić - Ujedinjeni za pravdu - Stranka pravde i pomirenja - Bošnjaci Sandžaka, Tomislav Žigmanov - Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu nije deo nijedne poslaničke grupe. Potpredsednik je Narodne skupštine i član Odbora za spoljne poslove i Odbora za prava deteta. Takođe, član je Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje i Delegacije u Interparlamentarnoj uniji.


BIOGRAFIJA

Rođen je 1987. godine u Beogradu, gde je završio osnovnu školu i Osmu beogradsku gimnaziju. Školovanje je nastavio u Siriji na Institutu za arapski jezik Univerziteta "Abu Nour" u Damasku u trajanju od tri godine, a zatim završio Fakultet za islamske studije u Novom Pazaru, odsek Šerijatsko pravo, gde je proglašen za studenta generacije. Nakon teologije završio je i studije prava na Departmanu za pravne nauke Internacionalnog Univerziteta u Novom Pazaru, gde je sa ocenom deset odbranio diplomski rad na temu "Diplomatija". Dodatno obrazovanje stekao je na Vašingtonskom institutu za globalne političke lidere i Školi političkih studija Saveta Evrope i Beogradskog fonda za političku izuzetnost (BFPE). Bio je asistent na Fakultetu za islamske studije i asistent na Internacionalnom univerzitetu, kao i profesor u Ekonomsko-trgovinskoj školi.

Bio je šef Kabineta muftije akademika Muamer-ef. Zukorlića i sekretar u Islamskoj zajednici u Srbiji.

U Skupštini grada Novog Pazara bio je odbornik u dva mandata, kao i član Odbora za rodnu ravnopravnost.

U Bošnjačkom nacionalnom vijeću bio je odbornik u dva mandata.

U novembru 2022. godine imenovan je za ministra zaduženog za ravnomerni regionalni razvoj u Vladi Republike Srbije. Od 2023. godine, pored funkcije ministra, bio je imenovan za člana Upravnog odbora Fonda za razvoj Republike Srbije, kao i više stručnih komisija i tela poput Odbora za javne službe, Administrativne komisije i Komisije za utvrđivanje štete od elementarnih nepogoda. U narednom mandatu nije više bio deo Vlade.

Bio je portparol stranke Bošnjačke demokratske zajednice Sandžaka - BDZS (nekadašnji naziv Stranke pravde i pomirenja). U Stranci pravde i pomirenja bio je generalni sekretar, potpredsednik, zamenik predsednika i direktor Političke akademije.

Zamenik je predsednika Stranke pravde i pomirenja.
Poslednji put ažurirano: 11.09.2024, 13:49

Osnovne informacije

Statistika

  • 7
  • 2
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Šesta vanredna sednica , 15.01.2026.

Uvažena predsedavajuća, uvaženi članovi Vlade, dame i gospodo narodni poslanici, osvrnuću se na set izmena i dopuna pravosudnih zakona koje smatram veoma važnim za sve građane Republike Srbije, a posebno važnim za Bošnjake i položaj Bošnjaka u našoj zemlji.

Naime, Ustav Republike Srbije u članu 70. jasno propisuje da se prilikom zapošljavanja u državnim organima vodi računa o nacionalnom sastavu stanovništva i o odgovarajućoj zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina. To isto propisuje Zakon o sudijama u članu 52. Međutim, ni Ustav Republike Srbije, ni Zakon o sudijama se ne poštuju u našoj zemlji, i to najbolje možemo videti na primeru Bošnjaka i njihovoj zastupljenosti u sudu, u tužilaštvu, u policiji, u vatrogasnoj jedinici i u ostalim držanim organima.

Očigledno je da neko misli da to treba da bude tako i da je to normalno, međutim to je sve samo nije normalno. Nije normalno da u gradu Novom Pazaru, u kome 80% stanovništva čine Bošnjaci, odnosno većinu, da ti isti Bošnjaci budu manjina i u Prekršajnom i u Višem sudu i pored toga što ispunjavaju sve kvalifikacije za ta mesta. Nije normalno da predsednici ni Osnovnog, ni Višeg suda u Novom Pazaru ne budu Bošnjaci iako čine većinu, iako imaju kvalifikovana lica za takva mesta, kao što nije normalno da nam Ustavni sud kaže da je cilj ove odredbe neodgovarajuća zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina, kako to piše u Ustavu, već, pazite molim vas ovu argumentaciju, osiguravanje vidljivosti društvene raznolikosti.

26/1 JD/LjL 15.25 - 15.35

Vidljivost i društvena raznolikost - kao da smo mi neka egzotična vrsta. To je isto kao kada nam RTS kaže da ne može uvesti redakciju na bosanskom jeziku zato što bosanski jezik, kažu, ne postoji, negirajući tako identitet bošnjačkog naroda i kršeći i Ustav i zakon ove zemlje. Pri tom, paradoksalno ignorišući činjenicu da u našem obrazovnom sistemu postoje udžbenici na bosanskom jeziku, odobreni od Ministarstva prosvete ove države. Pazite kakvu zastrašujuću poruku nam šalje javni servis Srbije.

Ovo govorim kao digresiju samo da bih vam ilustrovao ambijent koji se kreira. I kada na to sve dodate sveukupno stanje u Sandžaku, devastiranim sandžačkim opštinama, najveću stopu nezaposlenosti, najveću stopu siromaštva, masovan odlazak mladih ljudi, urušavanje jedne od najvažnijih ustanova i institucija kao što je državni univerzitet u Novom Pazaru za vreme Zane Dolićanin, ne može da nam bude dobro. Ali ne može da bude dobro ni Srbima ni Bošnjacima. O tome se ovde radi. Ni srpskoj ni bošnjačkoj deci, koja zajedno žele da žive tu i zajedno žele da grade neku svetliju budućnost, poštujući jedni druge i poštujući ustave i zakone ove zemlje. A moglo bi da nam bude dobro, samo uz malo više odgovornosti i malo više senzibiliteta za tu sredinu i za taj kraj.

To je sve što tražimo, ni manje ni više od toga. I to moraju poštovati svi, naročito državni organi u ovoj zemlji, jer to je naše pravo kao ravnopravnih građana ove zemlje. Mi nismo birani ovde da ćutimo o problemima, niti da pritiskamo taster, već smo birani da jasno govorimo o problemima koji nas tište, da branimo individualna i kolektivna prava i našeg naroda i svih građana Republike Srbije i od toga nikada nećemo odustati.

Druga sednica Drugog redovnog zasedanja , 05.11.2025.

Zahvaljujem.

Uvažena predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, pred nama je zakon koji se tiče svakog građanina u Srbiji, zakon koji treba da vrati poverenje u izborni proces i zaštiti biračko pravo svakog čoveka u našoj zemlji. Radi se o Zakonu o jedinstvenom biračkom spisku i, kao što svi ovde to dobro znamo, birački spisak nije samo spisak imena, on predstavlja jedan od stubova, glavnih stubova i temelja svake demokratije.

Ono što po prvi put u Srbiji imamo jeste potpuno nezavisna komisija koja će imati apsolutnu kontrolu i nadzor nad biračkim spiskom, koja će proveravati tačnost podataka u biračkom spisku i koja će isključivo raditi u interesu građana Republike Srbije. Ono što je takođe važno jeste da imamo prilično uravnoteženu strukturu – pet članova iz vlasti, tri člana iz opozicije i dva člana iz civilnog društva. Iako se čini da vlast ima većinu, radi se samo o brojčanoj većini, ona nema većinu u odlučivanju, jer se sve odluke donose sa po dva člana iz svake grupacije, što znači da se odluke donose konsenzusom i da nijedan glas ne može biti preglasan, što opet znači da je svaki glas jednako važan.

Po prvi put, javnost u Srbiji će imati uvid u tačan broj birača u biračkom spisku, po mestima i po domaćinstvima, i po prvi put ćemo jasno znati da niko nije izostavljen sa biračkog spiska i da niko nije dvostruko upisan. To zaista predstavlja jedan veliki iskorak za Srbiju i videli smo da se i Evropska komisija oglasila po tom pitanju i predstavila ovo kao napredak.

Sigurno da će to pružiti veliku šansu i u pogledu otvaranja klastera 3, što je za nas veoma važno i što će biti važno i simbolički i suštinski, jer ono što moramo da razumemo jeste da sve ono što smo postigli u prethodnih 12, 13 godina ne bi bilo moguće, posebno u pogledu ekonomskog razvoja, razvoja infrastrukture, podizanja bruto domaćeg proizvoda sa 30 milijardi na 90 milijardi evra, dakle, to ne bi bilo moguće da nismo u napredovali u članstvu za Evropsku uniju i da nismo projektovali jednu sliku sigurnosti, bezbednosti i predvidivosti.

Zato je ovaj zakon veoma važan i to jeste zakon, ne zakon vlasti, već zakon građana, koji štiti podjednako sve građane Republike Srbije, koji štiti i većinski narod i manjinske narode, manjinske zajednice, zakon koji treba da pokaže da možemo biti zemlja koja štiti prava, biračka prava, izbornu volju svojih građana i zakon kojim treba da učinimo taj neophodan korak napred, korak napred za čitavu našu zemlju, korak napred za sve naše građane i korak napred za budućnost naše zemlje, naročito u pogledu izborne volje naših građana i svega onoga što treba da proistekne odatle.

Stoga će Stranka pravde i pomirenja u danu za glasanje podržati ovaj zakon. Hvala.

Peto vanredno zasedanje, 11.06.2025.

Uvažena predsedavajuća, uvaženi članovi Vlade, dame i gospodo narodni poslanici, ja ću se osvrnuti na predlog zakona o zaštiti vazduha, budući da se tiče jedne veoma alarmantne situacije, kada je u pitanju moj narod i grad Novi Pazar.

Zamislite da živite u gradu koji je ne samo najzagađeniji u Srbiji, već nekoliko puta zagađeniji od najzagađenijeg grada u Evropi, kada su u pitanju PM čestice i te podatke sam spreman da dostavim ministarki Pavkov sa kojom sam više puta razgovarao o ovoj temi.

U gradu u kome su reke u četvrtoj i petoj kategoriji zagađene, iako nemamo nikakvu industriju, koje ima najzagađenije zemljište, ako pogledate deponiju Golo Brdo, koje predstavlja ekološku bombu iznad Novog Pazara i razne druge divlje deponije u gradu u kome ljudi žive deset godina manje u proseku od ostatka Srbije i na žalost u gradu gde mladi ljudi umiru od srčanih i moždanih udara i plućnih oboljenja, usled velike zagađenosti vazduha.

Dakle, radi se o jednoj od najugroženijih teritorija kada je u pitanju životna sredina u kojoj prema ovim podacima koje vidimo apsolutno ne postoje nikakve ozbiljne mere zaštite životne sredine.

E sada zamislite da u jednom takvom ambijentu, imate jednu novu realnost a to je da neko želi da otvori rudnik zlata na Rogozni i to svega par kilometara iznad naših glava. I to samo po sebi ne bi bio problem da se to ne radi na način da se uopšte ne konsultuje lokalno stanovništvo, kao da ne postoji tu.

U epi centru prirodnog sistema okruženog šumom i izvorima pijaće vode, koji gravitira prema Novom Pazaru i naseljenom mestu gde živi preko 120 hiljada stanovnika, dolazi vam moderni kolonizator u vidu australijske kompanije, bez ikakve javne rasprave od strane nadležnih organa na lokalnom i republičkom nivou, bez ikakvog objašnjenja kakve će se tehnologije koristiti pri istraživanju i iskopavanju rudnika zlata, bez ikakve konsultacije lokalnog stanovništva da uzmu vaše resurse, da profitiraju na tome, da odu odatle i ostave pustoš i ko zna kakve posledice za prirodno okruženje i za zdravlje ljudi.

Dame i gospodo, na takav način želim da znate da to moj narod u Novom Pazaru nikada neće dozvoliti. Nikada.

Ne želim zaista nikakve aplauze. Ja ovde govorim u ime mog naroda. Mi nismo apriori protiv bilo kog rudnika, ali protiv ovakvih uslova i ovakvog ponašanja, NATO ne može organizovati rudarenje zlata u Novom Pazaru i želim to da znate.

Kada već govorim o gaženju dostojanstva, ne mogu da ne spomenem nešto što je za moj narod veoma zabrinjavajuće, a što smo imali priliku da vidimo prethodnih dana u vidu zvanične medijske potvrde o izvozu oružja od strane Srbije u Izrael, i to u trenutku kada izraelska vojska čini genocid nad palestinskim narodom u Gazi, gde je preko 60 hiljada ljudi ubijeno i još toliko pod ruševinama, gde pretežno ubijaju nedužne i nevine civile, majke i decu, gde ih žive zakopavaju, gde ih izgladnjuju do smrti i gde ih ubijaju dok čekaju u redu. Mi sada u tom kampu smrti izvozimo oružje, uprkos očiglednom genocidu koji se čini na očigled čitavog naroda.

Naravno, mi nismo za to i nikada nećemo biti za to, i ne samo da smo kategorički protiv toga, nego ćemo kao stranka podneti rezoluciji o hitnoj obustavi izvoza oružja u Izrael. Razumem i namensku industriju, razumem i nacionalne interese, ali ovo je iznad svakog interesa, iznad svake politike, ovo je, pre svega, moralno pitanje.

Ovde sam da govorim u ime svih građana i verujem da većina građana deli moj stav, ali sam ovde da govorim u ime svog naroda, a stav mog naroda je - ne u naše ime i stop genocidu u Gazi.