EDIN ĐERLEK

Stranka pravde i pomirenja

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Edin Đerlek prvi put je izabran za narodnog poslanika u 14. sazivu, kao drugi na listi Usame Zukorlić - Ujedinjeni za pravdu - Stranka pravde i pomirenja - Bošnjaci Sandžaka, Tomislav Žigmanov - Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu nije deo nijedne poslaničke grupe. Potpredsednik je Narodne skupštine i član Odbora za spoljne poslove i Odbora za prava deteta. Takođe, član je Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje i Delegacije u Interparlamentarnoj uniji.


BIOGRAFIJA

Rođen je 1987. godine u Beogradu, gde je završio osnovnu školu i Osmu beogradsku gimnaziju. Školovanje je nastavio u Siriji na Institutu za arapski jezik Univerziteta "Abu Nour" u Damasku u trajanju od tri godine, a zatim završio Fakultet za islamske studije u Novom Pazaru, odsek Šerijatsko pravo, gde je proglašen za studenta generacije. Nakon teologije završio je i studije prava na Departmanu za pravne nauke Internacionalnog Univerziteta u Novom Pazaru, gde je sa ocenom deset odbranio diplomski rad na temu "Diplomatija". Dodatno obrazovanje stekao je na Vašingtonskom institutu za globalne političke lidere i Školi političkih studija Saveta Evrope i Beogradskog fonda za političku izuzetnost (BFPE). Bio je asistent na Fakultetu za islamske studije i asistent na Internacionalnom univerzitetu, kao i profesor u Ekonomsko-trgovinskoj školi.

Bio je šef Kabineta muftije akademika Muamer-ef. Zukorlića i sekretar u Islamskoj zajednici u Srbiji.

U Skupštini grada Novog Pazara bio je odbornik u dva mandata, kao i član Odbora za rodnu ravnopravnost.

U Bošnjačkom nacionalnom vijeću bio je odbornik u dva mandata.

U novembru 2022. godine imenovan je za ministra zaduženog za ravnomerni regionalni razvoj u Vladi Republike Srbije. Od 2023. godine, pored funkcije ministra, bio je imenovan za člana Upravnog odbora Fonda za razvoj Republike Srbije, kao i više stručnih komisija i tela poput Odbora za javne službe, Administrativne komisije i Komisije za utvrđivanje štete od elementarnih nepogoda. U narednom mandatu nije više bio deo Vlade.

Bio je portparol stranke Bošnjačke demokratske zajednice Sandžaka - BDZS (nekadašnji naziv Stranke pravde i pomirenja). U Stranci pravde i pomirenja bio je generalni sekretar, potpredsednik, zamenik predsednika i direktor Političke akademije.

Zamenik je predsednika Stranke pravde i pomirenja.
Poslednji put ažurirano: 11.09.2024, 13:49

Osnovne informacije

Statistika

  • 6
  • 2
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Druga sednica Drugog redovnog zasedanja , 05.11.2025.

Zahvaljujem.

Uvažena predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, pred nama je zakon koji se tiče svakog građanina u Srbiji, zakon koji treba da vrati poverenje u izborni proces i zaštiti biračko pravo svakog čoveka u našoj zemlji. Radi se o Zakonu o jedinstvenom biračkom spisku i, kao što svi ovde to dobro znamo, birački spisak nije samo spisak imena, on predstavlja jedan od stubova, glavnih stubova i temelja svake demokratije.

Ono što po prvi put u Srbiji imamo jeste potpuno nezavisna komisija koja će imati apsolutnu kontrolu i nadzor nad biračkim spiskom, koja će proveravati tačnost podataka u biračkom spisku i koja će isključivo raditi u interesu građana Republike Srbije. Ono što je takođe važno jeste da imamo prilično uravnoteženu strukturu – pet članova iz vlasti, tri člana iz opozicije i dva člana iz civilnog društva. Iako se čini da vlast ima većinu, radi se samo o brojčanoj većini, ona nema većinu u odlučivanju, jer se sve odluke donose sa po dva člana iz svake grupacije, što znači da se odluke donose konsenzusom i da nijedan glas ne može biti preglasan, što opet znači da je svaki glas jednako važan.

Po prvi put, javnost u Srbiji će imati uvid u tačan broj birača u biračkom spisku, po mestima i po domaćinstvima, i po prvi put ćemo jasno znati da niko nije izostavljen sa biračkog spiska i da niko nije dvostruko upisan. To zaista predstavlja jedan veliki iskorak za Srbiju i videli smo da se i Evropska komisija oglasila po tom pitanju i predstavila ovo kao napredak.

Sigurno da će to pružiti veliku šansu i u pogledu otvaranja klastera 3, što je za nas veoma važno i što će biti važno i simbolički i suštinski, jer ono što moramo da razumemo jeste da sve ono što smo postigli u prethodnih 12, 13 godina ne bi bilo moguće, posebno u pogledu ekonomskog razvoja, razvoja infrastrukture, podizanja bruto domaćeg proizvoda sa 30 milijardi na 90 milijardi evra, dakle, to ne bi bilo moguće da nismo u napredovali u članstvu za Evropsku uniju i da nismo projektovali jednu sliku sigurnosti, bezbednosti i predvidivosti.

Zato je ovaj zakon veoma važan i to jeste zakon, ne zakon vlasti, već zakon građana, koji štiti podjednako sve građane Republike Srbije, koji štiti i većinski narod i manjinske narode, manjinske zajednice, zakon koji treba da pokaže da možemo biti zemlja koja štiti prava, biračka prava, izbornu volju svojih građana i zakon kojim treba da učinimo taj neophodan korak napred, korak napred za čitavu našu zemlju, korak napred za sve naše građane i korak napred za budućnost naše zemlje, naročito u pogledu izborne volje naših građana i svega onoga što treba da proistekne odatle.

Stoga će Stranka pravde i pomirenja u danu za glasanje podržati ovaj zakon. Hvala.

Peto vanredno zasedanje, 11.06.2025.

Uvažena predsedavajuća, uvaženi članovi Vlade, dame i gospodo narodni poslanici, ja ću se osvrnuti na predlog zakona o zaštiti vazduha, budući da se tiče jedne veoma alarmantne situacije, kada je u pitanju moj narod i grad Novi Pazar.

Zamislite da živite u gradu koji je ne samo najzagađeniji u Srbiji, već nekoliko puta zagađeniji od najzagađenijeg grada u Evropi, kada su u pitanju PM čestice i te podatke sam spreman da dostavim ministarki Pavkov sa kojom sam više puta razgovarao o ovoj temi.

U gradu u kome su reke u četvrtoj i petoj kategoriji zagađene, iako nemamo nikakvu industriju, koje ima najzagađenije zemljište, ako pogledate deponiju Golo Brdo, koje predstavlja ekološku bombu iznad Novog Pazara i razne druge divlje deponije u gradu u kome ljudi žive deset godina manje u proseku od ostatka Srbije i na žalost u gradu gde mladi ljudi umiru od srčanih i moždanih udara i plućnih oboljenja, usled velike zagađenosti vazduha.

Dakle, radi se o jednoj od najugroženijih teritorija kada je u pitanju životna sredina u kojoj prema ovim podacima koje vidimo apsolutno ne postoje nikakve ozbiljne mere zaštite životne sredine.

E sada zamislite da u jednom takvom ambijentu, imate jednu novu realnost a to je da neko želi da otvori rudnik zlata na Rogozni i to svega par kilometara iznad naših glava. I to samo po sebi ne bi bio problem da se to ne radi na način da se uopšte ne konsultuje lokalno stanovništvo, kao da ne postoji tu.

U epi centru prirodnog sistema okruženog šumom i izvorima pijaće vode, koji gravitira prema Novom Pazaru i naseljenom mestu gde živi preko 120 hiljada stanovnika, dolazi vam moderni kolonizator u vidu australijske kompanije, bez ikakve javne rasprave od strane nadležnih organa na lokalnom i republičkom nivou, bez ikakvog objašnjenja kakve će se tehnologije koristiti pri istraživanju i iskopavanju rudnika zlata, bez ikakve konsultacije lokalnog stanovništva da uzmu vaše resurse, da profitiraju na tome, da odu odatle i ostave pustoš i ko zna kakve posledice za prirodno okruženje i za zdravlje ljudi.

Dame i gospodo, na takav način želim da znate da to moj narod u Novom Pazaru nikada neće dozvoliti. Nikada.

Ne želim zaista nikakve aplauze. Ja ovde govorim u ime mog naroda. Mi nismo apriori protiv bilo kog rudnika, ali protiv ovakvih uslova i ovakvog ponašanja, NATO ne može organizovati rudarenje zlata u Novom Pazaru i želim to da znate.

Kada već govorim o gaženju dostojanstva, ne mogu da ne spomenem nešto što je za moj narod veoma zabrinjavajuće, a što smo imali priliku da vidimo prethodnih dana u vidu zvanične medijske potvrde o izvozu oružja od strane Srbije u Izrael, i to u trenutku kada izraelska vojska čini genocid nad palestinskim narodom u Gazi, gde je preko 60 hiljada ljudi ubijeno i još toliko pod ruševinama, gde pretežno ubijaju nedužne i nevine civile, majke i decu, gde ih žive zakopavaju, gde ih izgladnjuju do smrti i gde ih ubijaju dok čekaju u redu. Mi sada u tom kampu smrti izvozimo oružje, uprkos očiglednom genocidu koji se čini na očigled čitavog naroda.

Naravno, mi nismo za to i nikada nećemo biti za to, i ne samo da smo kategorički protiv toga, nego ćemo kao stranka podneti rezoluciji o hitnoj obustavi izvoza oružja u Izrael. Razumem i namensku industriju, razumem i nacionalne interese, ali ovo je iznad svakog interesa, iznad svake politike, ovo je, pre svega, moralno pitanje.

Ovde sam da govorim u ime svih građana i verujem da većina građana deli moj stav, ali sam ovde da govorim u ime svog naroda, a stav mog naroda je - ne u naše ime i stop genocidu u Gazi.

Prva sednica Prvog redovnog zasedanja , 18.03.2025.

Sada prelazimo na predstavnike poslaničkih grupa.
Reč ima Slavica Radovanović.