STAŠA STOJANOVIĆ

Srpska napredna stranka

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Staša Stojanović birana je za narodnu poslanicu jednom do sada, u 13. skupštinskom sazivu, od 2022. do 2023. godine.

U 13. sazivu je izabrana za narodnu poslanicu kao 120. na listi ALEKSANDAR VUČIĆ – Zajedno možemo sve, mandat joj je potvrđen 01.08.2022. godine. U 13. sazivu bila je deo poslaničke grupe ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE, i članica Odbora za kulturu i informisanje.

U 14. sazivu izabrana je za narodnu poslanicu kao 130. na listi Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane, mandat joj je potvrđen 01.05.2024. godine.

U 14. sazivu deo je poslaničke grupe ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane. Članica je Odbora za prostorno planiranje, saobraćaj, infrastrukturu i telekomunikacije, i zamenica člana Odbora za spoljne poslove. Takođe, članica je Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.


BIOGRAFIJA

Rođena je 1991. godine u Novom Sadu. Osnovnu školu završila je u Sremskoj Kamenici, a srednju u Novom Sadu. Na Fakultetu tehničkih nauka stekla je zvanje diplomirani inženjer menadžmenta. Pri kraju je master studija Investicionog menadžmenta na istom fakultetu.

Po diplomiranju 2018. zaposlila se u JP Elektroprivreda Srbije kao saradnica za finansije i računovodstvo, a od 2020. je u Elektrodistribuciji Srbije na poziciji vodećeg stručnog saradnika za podršku tržištu.

Članica je Srpske napredne stranke od 2011, aktivno bavljenje politikom započela je 2018. godine. Završila je Akademiju mladih lidera Srpske napredne stranke 2019. godine i iste godine postala je članica Gradskog odbora Srpske napredne stranke Novi Sad.

Članica je Glavnog odbora Srpske napredne stranke od 2021. godine.
Poslednji put ažurirano: 22.09.2024, 17:15

Osnovne informacije

Statistika

  • 2
  • 1
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 14.10.2025.

Zahvaljujem, uvažena predsednice Narodne skupštine, gospođe Brnabić.

Uvaženi članovi Vlade, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije, danas se nalazimo na važnoj tački prekretnice u istoriji naše zemlje. Pred nama je zakon koji se ne donosi samo zbog pravne procedure, već zbog ljudi. Zakon koji nije samo pravna norma, već izraz dobre namere države da posle decenija neizvesnosti pruži pravdu, sigurnost i dostojanstvo milionima svojih građana.

Na ovoj sednici rešavamo pitanja vlasništva za gotovo 4,8 miliona objekata širom zemlje. Za mnoge naše sugrađane ovo je prvi put da država jasno i glasno kaže – vaš dom je vaša sigurnost i vaša imovina će biti priznata. Zato je ovaj zakon mnogo više od administrativne promene. To je zakon pravde, zakon poverenja i zakon budućnosti. Donosimo ga da bi prekinuli tišinu koja je godinama ostavljala ljude bez odgovora po pitanju njihove imovine. Ne možemo i ne smemo da okrenemo leđa onima koji su svojim rukama gradili domove, koji su na tim temeljima podizali svoje porodice.

Država danas konačno daje priznanje onoga što je vaše, poštovani građani. Proces neće biti brz, ali će biti pravedan i to je ono što je u ovom trenutku najvažnije. Vodiće nas ka tome da stvorimo pravno sigurno okruženje, u saradnji sa lokalnim samoupravama i u saradnji sa našim institucijama. Mi ovde ne donosimo zakone za sebe, donosimo ih za sve ljude od centra Beograda do najudaljenijih sela širom naše Srbije.

Mudra politika je ona koja u vremenima pritisaka ostaje mirna, a u vremenima mira ostaje oprezna. Gospodin predsednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić najbolje danas razume značaj mudre politike, s obzirom da je upravo on taj koji je pokretač ovog zakona koji se danas donosi za sigurnost svih naših građana.

To je politička poruka kako moje poslaničke grupe kojoj pripadam, tako i mene kao poslanice Srpske napredne stranke – Srbija se ne povlači u teškim vremenima, Srbija rešava. Srbija zajedno sa našim predsednikom stoji čvrsto i stoji hrabro uz svoj narod. Zato, neka ovaj zakon bude potvrda, ne samo naše odgovornosti, već i naše odlučnosti da se svima pomogne.

Za kraj, želim ovde u Skupštini pred svima da čestitam Srpskoj listi koja je u prvom krugu izbora za gradonačelnike osvojila devet od deset srpskih opština i ubedljivo pobedila. Zna se da smo mi Srbi pravi narod, da smo hrabri, da smo borbeni kada treba, da smo tu jedni za druge i jedni uz druge. Zato je upravo i pobeda Srpske liste i pobeda svih nas. Živela Srbija! Hvala vam.

Peto vanredno zasedanje, 11.06.2025.

Predsednice Narodne skupštine, uvaženi ministri sa saradnicima, koleginice i kolege narodni poslanici i poštovani građani Republike Srbije, u proteklim godinama došlo je do značajnih promena u našem društvu. Zahvaljujući slobodi medija, različiti akteri mogu da iznose svoje stavove, čak i kada su ti stavovi u najmanju ruku neprijatni za javnost. Ovo je pitanje koje zaslužuje našu pažnju i ozbiljnu raspravu.

U Srbiji je medijska scena veoma raznovrsna i nudi bogatstvo informacija sa jedne strane, ali i gomilu dezinformacija sa druge strane. S obzirom na savremene izazove, ključno je unaprediti medijsko zakonodavstvo, kako bi se osiguralo da mediji deluju kao pravi servis javnosti.

Danas će moj fokus biti na Predlogu zakona o izmenama i dopuni Zakona o elektronskim medijima. Zakon je jako obiman, ali je sa moje strane i detaljno pročitan. Obratila sam pažnju na jednu kratku, ali jako bitnu rečenicu koja glasi: „Regulator može ograničiti slobodu prijema i reemitovanja medijske usluge nad kojom nadležnost ima država koja je članica Evropske konvencije o prekograničnoj televiziji, ali ne i Evropske unije, primenom odredbi navedene konvencije“.

Želim sada da objasnim i uprostim, za sve ljude, da nama u zakonu stoji da regulator, odnosno Regulatorno telo za elektronske medije, tzv. REM ne može da ograniči prekogranične medije u Srbiji. Da još više uprostim – trenutno niko u Srbiji ne može da kazni antisrpske medije, „N1“ i „Novu S“, koji ugrožavaju našu naciju lažnim narativom koji promovišu.

Sigurno ste, dragi građani, primetili da se sa ovih televizija konstantno iznose tvrde koje nisu samo netačne već i izuzetno opasne po naš nacionalni identitet.

Ovi mediji konstantno ismevaju sadašnjost i podstiču konflikte među ljudima. Registrovani su u Luksemburgu, ne podležu našoj regulativi, ali zato ljudi koji slušaju i gledaju izuzetno podležu manipulaciji, etiketiranju, omalovažavanju i dehumanizaciji svih onih koji ne misle kao oni.

Danas se zbog ovih medija suočavamo sa iskrivljenim prikazima svih događaja u realnom životu i važno je da svi mi, građani Republike Srbije, stanemo u odbranu istine. Zato apelujem, jasno i glasno, da se zakon promeni po pitanju prekograničnih medija.

Dakle, naš REM ne može da utiče na „N1“ i „Novu S“, medije koji su po mom mišljenju najviše zaslužni za haos, nemir i pokušaj destabilizacije naše zemlje. Olivera Zekić dok je bila predsednica Saveta REM nebrojano puta je slala primedbe na ove televizije u inostranstvo i naravno sve su uvek odbijene, a mi, naše zakonodavstvo, ćutimo i trpimo godina njihov teror i njihovo medijsko zlostavljanje.

Takođe smatram da je izbor novih članova REM-a i te kako bitan, pogotovo upravo zato što upravo taj REM može da ima ključnu ulogu u rušenju države. A, evo i kako – ukoliko antisrpska opozicija uspe u nameri da za članove REM-a postavi svoje ljude oni će automatski imati moć i kompletan nadzor nad svim medijima u našoj zemlji.

Ukoliko promeni zakon o prekograničnim medijima REM će imati uticaj i nad njima, što je dobro, a to znači ukoliko antisrpska opozicija preuzme REM neograničena tortura i bombardovanje 24/7 dezinformacijama, lažima i spin pričama.

Dok sam bila član Odbora za kulturu i informisanje „Nova S“ je još tada bez trunke srama tražila nacionalnu frekvenciju koja joj do dan danas nije dodeljena i nadam se da nikada neće ni biti.

Želim da se zahvalim Ministarstvu informisanja i telekomunikacija na trudi, ali moramo mnogo više, ozbiljnije i odgovornije da radimo ako želimo, a ja se nadam da svi želimo, da sačuvamo Srbiju od onih koji je ruše da bi je uništili.

Značajna članica EU, Nemačka, kažnjava operatora, pa možemo i to da uvedemo, da se ugledamo na Nemce kad se već usklađujemo sa evropskim zakonodavstvom.

Pozivam ovim putem sve građane Republike Srbije da se zajedno borimo za pravu i istinsku sliku naše zemlje, jer samo zajedničkim snagama možemo pobediti lažne narative a to nam je i cilj.

Kroz dijalog i saradnju do pristojnog i zdravog društva prateći i poštujući politiku predsednika, gospodina Aleksandra Vučića.

U danu za glasanje podržaću sve predloge medijskih zakona sa molbom i apelom da je neophodno menjati zakon po pitanju prekograničnih medija zbog svih građana Republike Srbije.

Hvala vam.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 25.10.2023.

Zahvaljujem se, predsedavajući.

Uvaženi ministri, koleginice i kolege narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije, neću glasati za ovaj amandman, jer satima slušam, da ne kažem od jutra do sutra, kako opozicija zloupotrebljava vreme amandmana za skupljanje jeftinih političkih poena.

S obzirom da sam redovni član Odbora za kulturu i informisanja, i to i te kako volim da podvučem, želim da istaknem da opozicione poslanice na Odboru nisu glasale za podršku svojih amandmana, a sada se to očekuje od mene i mojih kolega, tako da to nema smisla.

Ja ću da uozbiljim temu, jer nemam nameru da se bavim ljudima koji se oslanjaju ovde na bujnu maštu, a na konto koje iznose desetine, a da ne kažem na stotine lažnih informacija dnevno.

Mediji su čuvari demokratskih vrednosti u društvu. Ovu rečenicu danas sa ponosom izgovaramo dok smo 2009. godine, inače vreme kada je počelo uređivanje medijske scene u Srbiji, na demokratske vrednosti gledali kao na nešto sasvim bezvredno. Te 2009. godine su izmene zakona usvojene bez ijedne javne rasprave, dok smo danas, pre ove sednice, imali čak četiri javne rasprave, i to u gradovima širom Srbije, Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu.

Bivša vlast je sramnim Zakonom o informisanju istrebila gotovo sve lokalne medije, dok ih danas ima na stotine, i to sve zahvaljujući odgovornoj politici koju sprovodimo. To je demokratija i to se zove sloboda govora.

Po prvi put se u zakonodavstvo Republike Srbije uvode pojmovi video sadržaji koji je generisao korisnik, medijski pluralizam, političko oglašavanje, rijaliti programski sadržaji, srpska audiovizuelna dela i srpska muzička dela. Usvojena je takođe i Strategija razvoja sistema javnog informisanja u Republici Srbiji za period od 2020. do 2025. godine. Takođe, ojačali smo kako finansijsku, tako i organizacionu nezavisnost Regulatornog tela za elektronske medije, u narodu, a i svima vama poznatog kao REM.

Drago mi je posebno što je pažnja u zakonu usmerena i posvećena zaštiti maloletnika. Propisano je da će se rijaliti programski sadržaji smatrati neprikladnim za sve maloletnike mlađe od 18 godine, ako se u njemu prikazuje nasilje, nepristojno ponašanje i vređanje. U rijaliti programskom sadržaju je, važno da naglasim, zabranjeno prikazivati nasilje, zloupotrebu opojnih droga i govor mržnje.

S obzirom da ćemo imati izbore 17. decembra, želim da istaknem da je posebna pažnja posvećena definisanju obaveza pružalaca medijske usluge u odnosu na izbornu kampanju. Pružalac medijske usluge dužan je da poštuje zabranu političkom oglašavanja van izborne kampanje, zatim da pre početka izborne kampanje objavi tarife za političko oglašavanje, ukoliko se opredeli da tokom kampanje objavljuje tu vrstu oglašavanja, propisana je i obaveza da se jasno obeleži predizborni program, kao i zabrana da se prikriveno objavljuje predizborni program u vidu informativnog, zabavnog ili bilo kakve druge vrste programa.

Pošto dolazim iz Novog Sada i volim to uvek posebno da naglasim, važno mi je i da spomenem RTV. Sadašnja visina takse je 299 dinara i nije dovoljna da RTV u kontinuitetu obavlja svoju delatnost, pa je zato i predviđeno da se pored takse izdvoje i sredstva iz budžeta Republike Srbije u skladu sa Zakonom o budžetu.

Želim da imate u vidu da je ukupan broj obveznika koji plaća taksu za javni medijski servis na teritoriji Republike Srbije 3.548.894 obveznika, dok je od tog broja broj obveznika koji žive na teritoriji Vojvodine 925.494.

Uputila bih i građane Republike Srbije da javna medijska ustanova RTS ostvaruje prihode od takse i taj iznos prelazi 10 milijardi dinara. Sa druge strane, imamo RTV koja će u 2023. godini imati prihode od svega 3.24 milijarde dinara, te zbog toga što ovi prihodi nisu dovoljni za obavljanje osnovne delatnosti u budžetu će biti opredeljena sredstva za RTV.

U danu za glasanje sa zadovoljstvom ću podržati sve predloge zakona, jer moja je obaveza da poštujem nezavisnu i slobodnu državu koja sama donosi svoje odluke u interesu svih građana Republike Srbije. Živela SNS i živela Srbija! Hvala.

Imovinska karta

(Novi Sad, 16.01.2023.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 37242.00 RSD 01.08.2022 -
Elektrodistribucija Srbije d.o.o. Beograd (Glavni stručni saradnik za podršku tržištu) Republika Mesečno 164416.00 RSD 01.12.2022 -