DANE STANOJČIĆ

Srpska napredna stranka

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Dane Stojčić prvi put je izabran za narodnog poslanika u 14. sazivu, kao 134. na listi Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane, mandat mu je potvrđen 01. maja 2024. godine.

U 14. sazivu deo je poslaničke grupe ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane. Član je Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja, i zamenik člana Odbora za odbranu i unutrašnje poslove i Odbora za kontrolu službi bezbednosti.


BIOGRAFIJA

Rođen je 1979. godine. Po profesiji je diplomirani politikolog.

Živi u Vrnjačkoj banji.
Poslednji put ažurirano: 22.09.2024, 15:58

Osnovne informacije

Statistika

  • 3
  • 2
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 18.12.2025.

Hvala, poštovana predsednice Skupštine, poštovane kolege, uvaženi građani Srbije.

Bez Zapadnog Balkana nema bezbednije, jače i mirnije Evrope. Ovo nije rekao niko iz Srbije, nije rekao niko iz vlasti, niti iko iz opozicije, ovo je rekao pre nekoliko Antonio Košta, predsednik Evropskog saveta.

Očigledan je problem na tom Zapadnom Balkanu to što je Srbija u svakom pogledu lider Zapadnog Balkana. Zaista nisam mogao da verujem da ću pod kupolama ovog srpskog hrama demokratije da čujem neke koji će omalovažavati uspehe države na putu na Evropskoj uniji, a veličati Albaniju ili Crnu Goru. To njima na čast.

Mi danas ovde govorimo o izveštaju Evropske komisije, koji je suštinski pozitivan za Srbiju. Evropska komisija je peti put uzastopce preporučila zemljama članicama Evropske unije da otvore Klaster 3 i da nastave pregovore sa Srbijom. Svakome ko se iole razume u geopolitiku ili ko prati dešavanja u svetu prethodnih nekoliko godina, može da vidi da postoje neka dva toka politička među zemljama Evropske unije. Jedan tok je, rekao bih, suverenistički, a drugi tok je neki birokratski briselski, koji možda i ne razume da je Brisel sa neke primarne svetske scene otišao na drugo ili treće ili četvrto mesto samo svojom krivicom.

Nije problem to što oni ne razumeju. Problem je u tome što ovde u Srbiji nas su mesecima blokaderi i njihovi domaći pomagači plašili izveštajem Evropske komisije. Govorili su nam – evo, stiže izveštaj Evropske komisije, videćete šta će da bude. I šta se desilo? Ništa.

Dakle, Izveštaj Evropske komisije je pozitivan. Juče je o tome detaljno govorila predsednica Skupštine Ana Brnabić i ko je želeo to da čuje – želeo je, ko nije – njemu možda i ne vredi objašnjavati.

Sa ovog mesta treba svakako istaći i zahvaliti se državama koje su umnogome pomogle Srbije i pomažu i daju punu podršku Srbiji da nastavi evropski put. To su pre svega: Mađarska, Slovačka, Kipar, Grčka, Španija, Rumunija i Austrija. Dakle, krug zemalja koje podržavaju Srbiju i cene njene napore da pristupi Evropskoj uniji i da se širi. Mi i dalje imamo šansu da uz pomoć novih i modernih evropskih lidera koji razumeju novonastale situacije nastavimo naš evropski put.

Moram da vam kažem, poštovane kolege poslanici, pripadam generacijama koje su odrastale 90-tih i odrastali smo na pričama o Evropskoj uniji i na pričama da samo kada padne Milošević i taj režim, počeće u ovoj zemlji med i mleko, ući ćemo u evropsku zajednicu narodu, kojoj i pripadamo.

Nažalost, posle 25 godina i dalje ispred nas postoje neki uslovi i uslovljavanja, tako da mi danas našoj deci treba da objasnimo zašto se i dalje pred Srbiju postavljaju novi i novi zahtevi, što je zaista neverovatno i nečuveno.

Ovde su se čule kritike na to da je juče doneta odluka, odnosno pre nekoliko dana, od strane predsednika Aleksandra Vučića da se ne prisustvuje Samitu Evropska unija – Zapadni Balkan. Ta odluka je istorijska, gospodo, to je protest protiv politike

28/2 MZ/CG

dvostrukih standarda Evropske unije prema Srbiji. To je prvi put da Srbija na takav način pokaže svoj stav. Ne postoji nijedan zaključak Samita Evropska unija – Zapadni Balkan bez saglasnosti Srbije.

Što se tiče dve glavne zamerke koje su države koje nam nisu omogućile da nastavimo razgovore u klasteru 3, to su normalizacija odnosa sa tzv. Kosovom i vladavina prava. Vladavina prava u zemlji koja godinu dana trpi torturu, u kojoj se politički neistomišljenici proganjaju po ulicama, u kojoj je dozvoljeno da napadnete policajca, a da ne završite u zatvoru, nego da budete oslobođeni, u kojoj je dozvoljeno da imate „kalašnjikov“ i arsenal oružja samo ako ste blokader ili ako ste protiv aktuelne vlasti u Srbiji i da budete pušteni na slobodu. Ako je to vladavina prava koja se od nas traži, bogami, mislim da to nije na pravom putu evropskih vrednosti.

Za nas su, gospodo, evropske vrednosti to što kada smo postali kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, 1. marta 2012. godine, plata je bila 330, a sada je prosečna 950 evra. Od tada do danas imamo 600 kilometara novih auto-puteva i brzih saobraćajnica, od tada do danas gradimo brzu prugu koja će spojiti Beograd i Budimpeštu, ako hoćete, i na geopolitičkom planu imamo prijatelje i na istoku i zapadu, postigli smo i u regionu, pružili smo ruku mnogim susednim državama, pre svega mislim da Mađarsku i uradili ono što su Francuzi i Nemci uradili prvi kada su stvarali Evropsku uniju.

Da se vratim na početak svog izlaganja i da ponovo kažem da bez Zapadnog Balkana nema bezbednije, jače i mirnije Evrope, da citiram ponovo Antonija Koštu, i da vam kažem da samo suverenističkom politikom, politikom očuvanja nacionalnih interesa, ponosno, uzdignutog čela možemo ući u Evropsku uniju, a zapamtite, u Evropsku uniju, prateći politiku SNS i predsednika Aleksandra Vučića ući ćemo na belom konju. U to ime, živeli!

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 15.10.2025.

Hvala, gospođo potpredsednice.

Poštovane kolege poslanici, poštovani građani Srbije, od kako je počela ova sednica redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije čuli smo velike političke ideje i velike političke ciljeve od dela parlamentarne opozicije. Oni se svode pre svega na ideju o tome da SNS treba zabraniti, da nas treba lustrirati i hapsiti. Mislim da su takve ideje dobrodošle u ovo vreme da bi građani Srbije mogli da vide ko se zašta zalaže i ko šta u Srbiji želi da radi.

Takođe, dobre su i zbog toga što građani Srbije mogu tačno da naprave razliku i da vide ko su oni i ko smo mi, jer dok ono prete hapšenjima, lustracijom i zabranama mi radimo isključivo ono zašta su nam građani Srbije dali i ukazali poverenje na izborima. Donosimo zakone od kojih će život u Srbiji biti bolji i lagodniji i donosimo zakone kojima ćemo rešiti veliki broj problema naših građana.

Podsetiću da dok su oni tuđu decu i studente pod znacima navoda podržavali da blokiraju fakultete i da obustavljaju nastavu svojoj deci su obezbeđivali nemačke stipendije i studiranje u inostranstvu. Za to vreme mi smo, poštovani građani Srbije, doneli zakon po kome država refundira i vraća svim studentima u Srbiji 50% školarine.

Dok su oni po Strazburu i Briselu tražili sankcije za svoj narod i svoju državu mi smo, poštovani građani, doneli Zakon o povoljnim stambenim kreditima subvencionisanim za mlade i na osnovu tog zakona je više od 3.000 mladih ljudi u Srbiji obezbedilo uz pomoć države svoj krov nad glavom.

Što se tiče zakona o dopuni Zakona o izvršenju i obezbeđenju ili Zakona o izvršiteljima, mislim da je najveće političko licemerje da kritike i napade, ovo o čemu mi danas raspravljamo i šta želimo da promenimo u ovom zakonu, upravo dolaze od onih koji su privatne izvršitelje uveli na političku scenu Srbije, odnosno u život građana Srbije.

Podsetiću da je 2009. i 2010. godine izvršena, pod znacima navoda, reforma sudstva političko-komesarskim tipom i da su 2011. godine privatni izvršitelji uvedeni u život građana Srbije, da su im data faraonska ovlašćenja.

Neki od kolega u današnjoj diskusiji setili su osnivača moderne srpske

države, velikog Miloša Obrenovića, koji je pre skoro dva veka doneo propis da se srpskom seljaku za dug ne može uzeti kuća, okućnica, bašta i krava. Rekao bih da danas braneći pravo na jedini dom, ograničavajući ovlašćenja izvršiteljima i mi donosimo takvu jednu istorijsku odluku.

Za sam kraj, pošto se ponovo u Srbiji najavljuje neki dan D za 1. novembar, morao bih da poručim i želeo bih da poručim građanima da je ova država u sigurnim rukama i da građani trebaju da budu spokojni.

Vreme zla je prošlo, ali ispred nas je, poštovana gospodo, vreme odgovornosti. Svaka onaj ko se poslužio ljudima, ko je pokušao da iskoristi tragediju i ljudsku nesreću za svoje političke ciljeve odgovaraće upravo pred tim ljudima, pred zakonom, ali i istorijom.

U to ime hvala vam i živeli.

Drugo vanredno zasedanje , 25.09.2024.

Zahvaljujem, predsedavajuća.

Uvažene kolege poslanici, poštovani građani Srbije, Zakon o budžetu je svakako jedan od najvažnijih akata koji donosi Skupština Srbije, pre svega zato što kroz Zakon o budžetu pokazujemo finansijsku krvnu sliku naše države. Pokazujemo i suštinu politike Vlade Miloša Vučevića, koju smo shodno slobodno izraženoj volji građana na izborima 17. decembra podržali početkom maja.

Što se tiče Zakona o izmenama i dopunama budžeta za tekuću godinu, za njega mogu da kažem da je nacionalno odgovoran i da je socijalno uravnotežen. Nacionalno je odgovoran zato što je domaćinski, zato što kapitalni i zato što je investicioni, zato što Srbiju krupnim koracima vodi ka realizaciji programa „Skok u budućnost Srbija 2027“, ka 650 evra prosečne penzije i 1400 evra prosečne plate u Srbiji.

Ovaj Zakon o izmenama i dopunama budžeta je nacionalno odgovoran i zato što kroz više od 300 državno bitnih projekata omogućava kontinuirani rast i razvoj, na izgradnju autoputeva, brzih saobraćajnica, modernizaciju pruga, ali i izgradnju i renoviranje kliničkih centrala, bolnica i škola.

Ovaj budžet za 2024. godinu je nacionalno odgovoran, poštovane kolege poslanici, jer obezbeđuje sredstva za pomoć našim sunarodnicima koji žive na Kosovu i Metohiji, a koji u sred Evrope u 21. veku žive u aparthejdu režima Aljbina Kurtija.

Poštovane kolege poslanici, predlogom ovog budžeta vidimo da je skoro 133 milijarde dinara prihodovano više u ovoj godini u Srbiji i ovaj rebalans budžeta je socijalno uravnotežen na takav način što od tog novca predviđa dodatnih osam milijardi za obrazovanje, 25 milijardi više za podršku porodicama sa decom, 28 milijardi više za zdravstvo i dodatnih 20 milijardi dinara za poljoprivredu.

Ovaj budžet je socijalno odgovoran i zato što stvara osnove da već od 1. januara iduće godine prosvetni radnici u Srbiji dobiju povećanje plata od 12%, a da od 1. decembra ove godine penzije budu veće za skoro 11%.

Imajući u vidu da je privredni rast u Srbiji 4,3% u ovoj godini, jasan je odnos ove Vlade i poštovanje koje ima i prema prosvetnim radnicima i penzionerima.

U Srbiji je danas nezaposlenost na istorijskom minimumu. Svakim novim radnim mestom Srbija se razvija, gradi, ali i brani. Više od dva miliona i 350 hiljada ljudi danas u Srbiji radi i ima posao. Pre 12 godina osam zaposlenih je radilo i plaćalo penzione doprinose da bi 10 penzionera primilo penzije. Danas bez ikakve intervencije iz budžeta Srbije penzioni fond isplaćuje penzije redovno u dan, rekao bih u minut, danas u Srbiji u penzioni fond 17 zaposlenih uplaćuje doprinose da bi 10 penzionera primilo penzije. Mislim da ovaj statistički podatak dovoljno govori o razvoju i napretku naše zemlje u prethodnih 12 godina.

Poštovane kolege poslanici, poštovani građani Srbije, čast mi je da danas mogu da podržim Zakon o podršci porodicama sa decom. Srbija je tokom svoje istorije najviše dece rađala u ropstvu, u ratu, u siromaštvu i u gladi. Danas, Bogu hvala, u miru i u slobodi možemo sa velikim ponosom i zadovoljstvom da glasamo za zakon koji predviđa da se svaka porodica nagradi za prvo rođeno dete sa 500 hiljada dinara, za drugo rođeno dete sa 600 hiljada dinara, sa dva miliona i 280 hiljada dinara za treće rođeno dete i sa tri miliona 180 hiljada dinara za četvrto rođeno dete.

Ovde je bilo zamerki na česte izmene ovog zakona. Ja se nadam da ćemo što češće menjati zakon na ovakav način kao danas i da će ova visina sredstava, nagrade za porodice i za natalitet biti što veća.

Poštovani i uvaženi poslanici, dolazim iz Vrnjačke Banje, koja me je plebiscitarnom voljom izabrala da je predstavljam pod kupolama ovog srpskog hrama parlamentarizma i demokratije. Vrnjačka Banja je u prethodnih 10 godina, prateći politiku Aleksandra Vučića i SNS, doživela svoju renesansu.

Više od 200 miliona evra, što državnih, što privatnih investicija slilo se u Vrnjačku Banju kao turističku destinaciju prve kategorije. Budžet Vrnjačke Banje je danas pet puta veći nego pre 10 godina, dva i po puta su veće plate i tri puta imamo više zaposlenih nego lane.

Danas svi mi koji živimo u dolini Zapadne Morave, iz Čačka, Kraljeva, Vrnjačke Banje, Trstenika, pred našim očima gledamo kako se rađa istorija, rađa se Moravski koridor i već do kraja godine ćemo od Vrnjačke Banje Moravskim koridorom za manje od dva sata moći da dođemo do Beograda, za manje od sat vremena do Niša. Koliko je to značajno za razvoj turizma zapadnog Pomoravlja, centralne Srbije i Srbije uopšte, ne moram da ističem.

Poštovani prijatelji, u ime Vrnjačke Banje, mojih sugrađana, želim da pružim podršku danas predloženim zakonima, politici premijera Vučevića, politici predsednika Aleksandra Vučića, da vas pozovem sve, naravno, i moje uvažene kolege sa druge strane, da Moravskim koridorom dođete u Vrnjačku Banju krajem decembra i da vam kažem da borba mora da bude neprestana za svako novo radno mesto, za svako novo dete, za svaki novi kilometar puta, za napredak, rast i razvoj Srbije. Živela Srbija.