Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Ilo Mihajlovski

Ilo Mihajlovski

Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Govori

Poštovani predsedavajući, uvaženi članovi Vlade sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Srbije.

Zamenik predsednika poslaničke grupe PUPS – Solidarnost i pravda Hadži Milorad Stošić je svojim izlaganjem izneo naše stavove u vezi ključnih tačaka dnevnog reda današnje sednice, ja bih samo dodao izvesne dopune za koje smatram da su bitne.

Svakako na prvom mestu interesovanje naše partije, pitanje penzije i drago nam je da je značajan tok pitanja prepoznat sa najviše mesta u državi kao i samog predsednika Republike Aleksandra Vučića, tako i od strane ministra finansija koji je naglasio njegov značaj već na samom početku svog izlaganja. Vanredno povećanje penzija od 5,5% koji ćemo imati, a početkom naredne godine u skladu sa Zakonom, zakonskom formulom za usklađivanje penzije će biti povećanje od 14,8% što krajnjoj liniji treba da rezultuje time da će prosečna penzija u 2024. godine trebala da dođe do iznosa od oko 45.800 dinara. Ako se ima u vidu i pomoć od 20.000 dinara, to su vrlo značajna povećanja koja su usledila da u najvećoj meri sačuvaju standard naših penzionera, tim pre ako se zna da je država ponovo morala da pristupi izvesno povećanje udela transfera iz budžeta unutar finansijskog plana PIO fonda za ova davanja.

No, kako su ministri naglasili u svojim izlaganjima osnovne su mere pretpostavili da će merama ekonomske politike biti omogućene stabilne državne finansije koje će dalje uspešno moći da se servisiraju ostvarenje sistema socijalnog osiguranja. Pošto sam član skupštinskog Odbora za poljoprivredu želeo bih da se osvrnem na deo budžeta koji se odnosi na poljoprivredu za 2024. godinu. Predviđena su sredstva za subvencije od oko 88.000.000 dinara, ta sredstva čine gotovo 40% od ukupnog iznosa sredstava koja su budžetom opredeljena za subvencije. Iako su ova sredstva u apsolutnom iznosu nešto niža u odnosu na iznos koji je bio opredeljen poslednjim rebalansom budžeta, to se mora imati u vidu činjenicom da su unutar ovog iznosa rebalansa za 2023. godinu bio je predviđen i novac za isplatu ranijih zaostalih isplata koji se nažalost bilo je u nekim slučajevima, ali sada kada su ti dugovi napokon izmereni i kada imamo značajna povećanja u samom iznosu subvencija u odnosu na prvobitno planiranog budžeta za 2023. godinu kada su ta sredstva bila planirana u iznosu od oko 68 milijardi dinara. Možemo videti da su ova uvećanja za gotovo trećinu prošlogodišnjeg iznosa zajedno sa namirenim ranijim dugovima i ova povećanja su znak koliko ova Vlada misli na razvoj poljoprivrede, a time se izašlo u susret i zahtevima reprezentativnim udruženjima poljoprivrednika.

U tom smislu uočljivo je i značajno povećanje budžetskih rezervi ne manjih Ministarstvu prosvete za oko 58 milijardi dinara, ova sredstva prvenstveno su namenjena za povećanje zarade zaposlenih osnovnog i srednjeg obrazovanja za koje se moramo priznati da su u proteklom periodu u izvesnoj meri zaostali u odnosu na zarade u ostalim delovima javnog sektora.

No, država je sada našla mogućnost da se taj rad naših učitelja, nastavnika, prosvetara dodatno verujući da je osnovica zarade u septembru bila vanredno povećanje za 5,5%, a od januara će ova kategorija zaposlenih u javnom sektoru dobiti redovno povećanje zarada od 10%.

Ali, pored toga u novom budžetu se našlo više sredstava, raduje nas i povećanje od 2,7 milijardi dinara koji je namenjen za Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacije.

Najveći deo ovih povećanja odnosi se na rast sredstava koja će se izdvojiti za rad Fonda za nauku i podršku mladih talenata, da imamo povećanje od po više 100.000.000 dinara za 2024. godinu.

Ovde želim da pozdravim nameru Ministarstva da i dalje sufinansira rad naučno-tehnološkog parka u Čačku i nadamo se da će ta sredstva u perspektivi i dalje uvećavati. Od osnovih zakona, od ostalih zakona naša poslanička grupa smatra da je važno da se paketom prosvetnih zakona napokon krene pooštrenje discipline u školama.

Svi ovde smo odrasli ljudi i svesni smo da mladalačko doba već vuče i povoljne nestašluke, ali tragediju koju smo imali nedavno i ranije incidente po školama, jasno su pokazale da smo u davanju dečijih prava u protekle dve decenije otišli u jednu negativnu krajnost, krajnje je vreme bilo da se preduzmu koraci da se ponovo vrati značaj vaspitanja i discipline u našim školama i mislim da su ove izmene prava, pravi korak u tom pravcu, ali se na njima, i mislim da će novi skupštinski saziv morati da se intenzivno pozabavi ovim pitanjima. Od međunarodnih sporazuma, izdvojio bih 34. tačku dnevnog reda, odnosno sporazum...
Hvala, predsedniče.

Poštovana predsednice Vlade Republike Srbije, poštovani ministre, ministarko, poštovane narodne poslanice, poslanici, uvaženi građani, razmatramo 3. tačku dnevnog reda – Predlog za glasanje o nepoverenju članu Vlade ministru unutrašnjih poslova Republike Srbije Bratislavu Gašiću. Pokretanje glasanja o nepoverenju ministru unutrašnjih poslova u situaciji kada policija nije imala parametre da deluje, nema uslove ni za komandnu odgovornost, nema ni konkretne odgovornosti pojedinog službenika MUP-a.

Nezadovoljstvo i ogorčenost ovim zločinskim delima obuzima svakog građanina, bilo da ga politika ne zanima, bilo da je pripadnik opozicije ili pozicije. Stoga moramo da budemo solidarni sa porodicama nastradale dece. Ovim zločincima unet je veliki nemir u stanovništvo Srbije. Potencirati da je za ove zločine krivo Ministarstvo unutrašnjih poslova i da ministar zbog toga treba da bude smenjen predstavlja unošenje zabuna pred građane Srbije.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je u ovom i u prethodnom mandatu izvršavalo svoje redovne zadatke i, kao što je uneto u izveštaju, ukupan broj krivičnih dela je smanjen u odnosu na prethodne periode. Ova dva zločina koja su se dogodila u jako kratkom vremenskom periodu nemaju dodirne tačke jedan sa drugim. Ističem u ovom momentu dve bitne stvari. Nije bila jasna naznaka da će ovi, a pogotovo ovakvi zločini biti izvršeni ni u Beogradu ni u Mladenovcu. Ovi zločini su bili skoro potpuno nepredvidivi. Sve je različito, i motivi i okolnosti izvršenja. Jedino što je slično, to je lak pristup, neovlašćeno korišćenje oružja i municije, a za šta odgovornost snose roditelji zločinca. Zbog toga inicijativa za izglasavanje nepoverenja ministru unutrašnjih poslova nije opravdana i ne predstavlja ni meru kazne pojedincu za konkretnu ili komandnu odgovornost, niti predstavlja meru preventive za bolji rad MUP-a ili nekog drugog ministra. Ni u javnosti nema primedbi na konkretan rad pripadnika MUP-a povodom ovih zločina, od najnižih do najviših hijerarhijskih nivoa.

Podsećam na donete konkretne mere, kao i na predlog mera iznetih nakon ovih nezapamćenih zločina. Što se tiče nelegalnog oružja, naredbom ministra unutrašnjih poslova i pored neregistrovanog oružja učinjen je izuzetno značajan pomak u povećanju bezbednosti svih građana Republike Srbije i građani su dobro razumeli svrhu i značaj ove naredbe. Nikada do sada nije predato toliko oružja i municije kao u ovom zadatom roku. Ova mera Vlade Republike Srbije i naredba ministra unutrašnjih poslova pozitivno su ocenjene u regionu i u Evropskoj uniji. Ipak, pored konkretnih mera Vlade Republike Srbije i naredbe MUP-a, izuzetno je važno da celo naše društvo dobro razmisli o svim savremenim uticajima na decu i omladinu i na ulogu porodice u formiranju zdravih ličnosti.

Poslanička grupa PUPS – Solidarnost i pravda u danu za glasanje neće glasati za predloženu tačku dnevnog reda. Zahvaljujem na pažnji.
Hvala predsedniče.

Poštovane poslanice, poslanici, poštovani predstavnici medija, uvaženi građani, u ime Partije ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije, PUPS – Solidarnost i pravda, najiskrenije želim da izrazim iskreno saučešće porodicama nastradale dece u školi „Ribnikar“ i porodicama mladića na području Smedereva, Mladenovca i porodici mladića u Priboju.

Danas je na dnevnom redu prva tačka dnevnog reda – Izveštaj o nadzoru programa komercijalnog pružalaca medijskih usluga za period od oktobra 2022. godine do kraja marta 2023. godine sa posebnim osvrtom na izveštaj o slučajevima nasilja na televizijskim programima, koje je podnelo Regulatorno telo za elektronske medije sa predlogom zaključka Odbora za kulturu, informisanje od 17. maja 2023. godine.

Naša generacija i mlađe generacije bile su svedoci velikih promena u oblasti televizije kao medija. Od vremena kada je bio samo jedan televizijski kanal došli smo do toga da danas u Srbiji imamo više desetina manjih ili većih televizijskih kuća, koje prave od jednog do više desetina zasebnih televizijskih kanala, a kada se na to dodaju i inostrani kanali dolazimo do broja od više stotina televizijskih kanala sa najrazličitijim sadržajima. Samim tim jasno je koliko je ova oblast značajnija i kompleksnija za odnos između emitera i države.

Za postupak i način na koji se emituju programi odgovorni su urednici koji uređuju programe i plasiraju u javnost, da li su to televizije, Internet ili novine. Regulatorno telo za elektronske medije ima nezahvalnu funkciju da prati, nadgleda i drži sva emitovanja u zakonskom okviru. To nije lak posao ako se ima u vidu da se emituju više stotina televizijskih programa.

Regulatorno telo za elektronske medije treba da prati i analizira sve programe i pravovremeno da reaguje na pokušaje koji se neposredno prave u toku emisije. Zato potenciram da su najodgovorniji vlasnici televizije i urednici koji pripremaju emisije, a REM u drastičnim slučajevima mora da deluje brže i odlučnije.

Moram da istaknem da je REM za ovo kratko vreme od oktobra 2022. do 17. maja 2023. godine dostavio iscrpni Izveštaj o četiri emitera koji smo mogli da pročitamo u podnetom Izveštaju.

Mi nemamo razloga da ne verujemo podacima koje je dostavio REM. Sva četiri emitera u najvećoj meri drže se emitovanja sadržaja koje je propisao zakon i podzakonski akti, te sopstvenim planovima, elaboratima emitovanja.

Iako u ovom konkretnom slučaju REM je u relativno kratkom vremenskom roku uspeo da dostavi podatke koji čine ovaj Izveštaj, na skoro svim ovim kanalima je učešće zabavnih programa, rijalitija, informativnih programa koji u zbiru dostižu i preko 80 do 90% emitovanog sadržaja, ja imam razumevanja za ovakvu vrstu sadržaja. Ona je plod pre svega činjenice da ove televizije nastoje da ugode ukusu i željama svoje publike, a to smo upravo svi mi građani, dok su sa druge strane najpopularniji sadržaji iz oblasti sportskih prenosa i novih filmskih ostvarenja odavno visoko komercijalizovani pa se stoga emituju na uskospecijalizovanim kablovskim kanalima koji imaju više novca da plate autorska prava i prava prenosa.

No, to ne mogu biti opravdanja ovim emiterima za to što svoje programe, programske šeme nastoje da upućuju najjeftinijim produkcijama. Mislim da se i pored toga ne može rukovoditi samo finansijskim kriterijumima kada se kreiraju programski sadržaji. Možda mladim generacijama televizija kao medij nije interesantna. Nama starijima ona to svakako još uvek jeste. Naša generacija je ranije i te kako gledala televizijski program. To rado čini i danas, pa ako smo možda prerasli emisije obrazovnog programa, mislim da bi veliki broj pripadnika najstarije populacije rado voleli da vide i više dokumentarnih i naučnih emisija.

Moj kolega Hadži Milorad Stošić je dao određene predloge u tom pravcu i ja bih dodao još neke. Ako je izgovor to što snimanje i emitovanje ovih emisija nije finansijski isplativo, nadam se da se možemo složiti da bi se trebala izdvojiti i određena finansijska sredstva za snimanje takvih sadržaja. Isto važi i za obrazovne programe. Možda su naši mladi sada više okrenuti internetu i na njemu traže odgovor na pitanja koja ih interesuju. Ako bi se više pažnje posvetilo ovim programima, ako bi se izdvojila sredstva za takve emisije savremenih producenata i da na pravi način obrade interesovanje i probleme mladih, onda bi se moglo očekivati da bi ovi programi bili više gledani i imali više uticaja među tom populacijom.

Sa druge strane, da bi sagledali širu sliku, mi smo svedoci dramatičnog porasta senzacionalističkih izveštaja o raznim sociopatološkim pojavama, poput ubistva, samoubistva, kao i raznih formi nasilja i nasilničkog ponašanja. Iako je u završnom delu ovog Izveštaja REM dostavio da se ovim pojavama u elektronskim medijima daje manje prostora nego u štampanim medijima, toga ipak ima i na televizijama, neretko i u udarnim, najgledanijim terminima.

Mislim da to nije dobro, jer se time promovišu takve pojave i pojedinci koji ih čine i daju im se na značaju, pogotovo, ovde bi emiteri morali biti svesni da sloboda izveštaja uređivanjem programa nije i ne može biti apsolutna i da bi se oni morali biti svesni svoje uloge na formiranje društvenih vrednosti.

U nadi da će ovi događaji uticati na sve nas, da podignemo svoj nivo svesti kada je reč o ovome i da ćemo u perspektivi dobiti kvalitetniju strukturu televizijskih programa, naša poslanička grupa PUPS – Solidarnost i pravda u danu za glasanje podržaće ovaj Izveštaj REM-a. Zahvaljujem na pažnji.
Hvala, predsedniče.

Poštovana premijerko, poštovani ministri, poštovane poslanice, poslanici, uvaženi građani, penzioneri prate rad predsednika Aleksandra Vučića i potpuno mu daju podršku, kao i premijerki i kompletnoj Vladi.

Imam dva poslanička pitanja da postavim premijerki u vezi penzionera. Penzioneri traže preko Udruženja penzionera da dobiju za ovu kalendarsku godinu ogrevna drva, ugalj i pelet. Pošto imamo u svakoj lokalnoj jedinici po nekoliko udruženja koja su formirana, ali penzioneri sa niskim penzijama snabdevaju se preko tih udruženja, na rate uzimaju, kao što sam rekao, drva, ugalj i pelet.

Drugo pitanje bih postavio ministru za rad, zapošljavanje i boračka pitanja. U svakoj lokalnoj samoupravi, tamo gde nema domova za stare, liste čekanja su povelike i imamo potrebe da imamo društvene domove za stare, pošto privatne cene su ekonomske za penzionere sa niskim penzijama, ne mogu da budu smešteni, kao što rekoh, a imamo dosta penzionera i građana koji imaju potrebe da budu smešteni u domove za stare. Hvala.
Hvala na iscrpnom izlaganju. Hvala na obaveštenju oko mojih pitanja koje sam postavio ispre Partije ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije.

Samo da još jednom potenciram u vezi domova za stare. Treba početi da se grade tamo gde ih nemamo, po jedinicama lokalne samouprave kao što rekoh da imamo veliki broj naših starih sugrađana koji čekaju da budu zbrinuti. Ne mogu sami da žive u svojim domovima. Nema ko da ih pogleda i da im poda ono najosnovnije, pravo na život. Hvala lepo.
Ja bih samo da ponovim da u svakoj lokalnoj samoupravi prema broju stanovnika od 25 do 30% se nalaze penzioneri.
Kao što rekoh, potreba je velika njihova što se tiče i ovo što smo postavili pitanje. Pprošle sezone, zimske sezone nisu mogli da dobiju ogrevna drva, ugalj, pelet. Tako da se nadamo da će ove kalendarske godine biti to malo drugačije. Hvala vam na tome. Nadam se da su penzioneri čuli. Oni znaju gde treba da se obrate. Tako da treba samo da im se omogući preko udruženja penzionera da mogu da apliciraju i da dobiju ono što je njima potrebno. Hvala lepo.
Hvala, predsedniče Narodne skupštine.

Poštovani ministri sa saradnicima, poštovani predstavnici medija, poštovani narodni poslanici, uvaženi građani Srbije, hteo bih prvo da čestitam našim sugrađanima i građanima Balkana, muslimanske veroispovesti, Bajram.

Među brojnim tačkama dnevnog reda današnje sednice, ja bih se posebno osvrnuo na predložene izmene i dopune Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, s obzirom da sam član skupštinskog Odbora za poljoprivredu.

Ovaj predlog donosi neke pozitivne novine u predstojeći zakon, a tu bih pre svega izdvojio proširenje definicije lica na koja će se ovaj zakon odnositi, a to je da će se pod pojmom poljoprivreda, poljoprivrednika ubuduće podrazumevati ne samo ona lica koja se bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom, već i preradom poljoprivrednih proizvoda ili promovisanje nepoljoprivrednih aktivnosti na selu, kao što su ruralni turizam ili očuvanje starih zanata.

Ovo je jedna, rekao bih, odlična dopuna postojećeg zakonskog rešenja, jer se zna koliko su ove grane aktivnosti međusobno povezane i uslovljene. Ako se neko reši da svoje poljoprivredne proizvode prerađuje u nekom manjem obimu, on će se verovatno ohrabriti i da se bavi poljoprivredom, ugostiteljstvom ili starim zanatima, a time će se vrednost njegovog rada i proizvoda višestruko vratiti i uvećati.

Imali smo priliku u zadnjih nekoliko godina da vidimo da ovakvi vidovi odmora na selu sve više dobijaju na popularnosti među našim građanima, a to je prava prilika da se da jedan novi impuls sveobuhvatnog unapređenja života na selu, za šta se stalno zalaže i na čemu predano radi predsednik naše partije i ministar za brigu o selu, Milan Krkobabić.

Mislim da će se ovim dopunama zakona stvoriti prave osnove da se i ovo Ministarstvo još intenzivnije uključi u aktivnosti koje su vezane za naše selo, pogotovo ako se imaju u vidu značajni rezultati koje je ovo Ministarstvo sa ne velikim sredstvima na raspolaganju postiglo u svom radu u prethodnom periodu sa svojim akcijama na obnovi. Formirano je 1.100 zadruga. Dodeljeno je 1.631 kuća sa okućnicom za mlade bračne parove, gde je 5.000 stanovnika dobilo krov nad glavom od čega je 2.500 dece.

Od tih 1.200 porodica, 200 je mladih poljoprivrednika i 231 samohrani roditelj. Prosek godina dobitnika kuća je 29, 8 godina. Na Miholjskim susretima sela za dve godine učestvovalo je ukupno 250.000 učesnika i posetilaca u više od 1.800 sela.

Za nerazvijene opštine dodeljeno je 35 mini autobusa. U ovim programima obuhvaćeno je 1.527 sela u 129 jedinica lokalne samouprave.

Sledeća novina koja donosi ove izmene i dopune, jeste uvođenje načela elektronske uprave i poslovanja kroz promene člana 7. i uvođenje novih članova od 7a. do 7g. Njima se predviđa da će se ovi zahtevi i ceo postupak ubuduće voditi elektronskim putem, a tako će dokumenta u postupku razmatrati i državni organi koji odlučuju o zahtevima. Time će se čitav postupak odlučivanja znatno ubrzati, pa će se i rešenja znatno brže donositi i krajnji korisnici sredstava brže će dobiti neophodne podsticaje. Mislim da je svima jasno od koliko je to koristi za naše poljoprivrednike.

Bitno je naglasiti da u članu 7b. predviđeno je da će se podrška u postupku, odnosno za digitalizaciju „eAgrar“, eventualnim dokumentima koji budu traženi, poljoprivrednici možda da pruže i lica koja se bave savetodavnim poslovima u poljoprivredi, poljoprivredni inspektori, projektanti, advokati i organi lokalne samouprave.

Zaduženo je 700 lica koja pružaju ovu uslugu u jedinicama lokalne samouprave, pa će potencijalni korisnici sredstava moći i njima da se obrate za pružanje pravne pomoći prilikom podnošenja zahteva.

Treća grupa izmena, vezana je za konkretne promene iznosa visine subvencija za pojedine kategorije poljoprivrednih proizvoda, gde se najniža promena odnosi na premije za mleko koje se podiže od sedam na minimalno 10 dinara po litru, uz brisanje uslova minimalne količine mleka koje se mora predati u periodu od četiri meseca, da bi se stekla mogućnost za korišćenje subvencija.

Takođe, predviđeno je da se za pojedine kategorije podsticaja utvrdi mogućnost da se odlukom o kriterijumima raspodele sredstava za nerazvijena područja utvrdi veći iznos subvencije od uobičajenih, što je apsolutno opravdano jer u takvim područjima ima srazmerno najmanje poljoprivrednih proizvođača kojima je ta pomoć najpotrebnija i često im znači i daleko više nego nekom velikom proizvođaču koji živi u selu bliže gradu.

Jedina promena odnosi se na član 10. i njome se uvodi pravilo da se novac koji se dobije sa podsticaja mora vratiti ako se nenamenski utroši. Rekao bih da je ovo možda i zakasnela, ali svakako nužna zakonska odredba.

Apsolutno se ne može tolerisati da neko povlači često i velika novčana sredstva za podsticaje, a da zatim taj novac nenamenski zloupotrebi i time ga uskrati nekome kome je on zaista potrebniji.

Koliko sam informisan, naša poslanička grupa je ranije prilikom usvajanja ovog i nekih srodnih zakona već skrenula pažnju na ovaj problem i mislim da svi mi sa punim pravom očekujemo od državnih organa da još više pooštre kontrolu načina trošenja ovih sredstava.

Dozvolićete mi da kada govorimo o ovoj temi, uputim i predlog da se u koordinaciji Ministarstva u Vladi, ali i širih konsultacija sa predstavnicima političkih partija i predstavnika nevladinog sektora pristupi izrada zakona o selu, koji bi sveobuhvatno regulisao celokupnu materiju koja je vezana za život na selu, od poljoprivredne proizvodnje, preko unapređenja komunalne infrastrukturne, pa do najnižeg položaja sela, kao specifične društvene zajednice u pravom i političkom smislu.

Mi u poslaničkoj grupi PUPS – Solidarnost i pravda smatramo da je donošenje takvog zakona zaista potreban, a da bi pažljivo osmišljena rešenja bila od opšte koristi i za sela i za celu državu u celini, svakako ćemo u danu za glasanje dati svoj predlog za usvajanje ovog zakona, kao i ostali zakoni na dnevnom redu sednice koja je u toku. Hvala.